HDZ - Hrvatska demokratska zajednica - Ivana Maletić

Valencija: I Hrvatska može predvoditi novi val digitalne revolucije!

_hdzpress — Fri, 09 Mar 2018 09:39:56 +0000

Naše eurozastupnice Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Željana Zovko sudjeluju u Valenciji na sjednici proširenog predsjedništva Kluba zastupnika Europske pučke. Glavna tema su inovacije u europskom gospodarstvu - s posebnim naglaskom na poljoprivredu. Domaćin sastanka je predsjednik španjolske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednik Kluba EPP-a Esteban Gonzalez Pons.

Sljedeći digitalni val

Stajalište Europske pučke stranke je da EU treba staviti naglasak na inovacije kako bi se suočila s američkom i azijskom konkurencijom te treba ubrzati napredak s ciljem oblikovanja sljedećeg digitalnog vala koji će digitalnu tehnologiju prenijeti s pametnih telefona u kućanstva. Europska pučka stranka zagovornik je europskih vrijednosti koje uključuju socijalno tržišno gospodarstvo, kreativne kapacitete i stabilne demokracije.

Ove konkurentske prednosti djeluju u kombinaciji s industrijskim uspjehom, izvrsnim istraživačkim kapacitetima, snažnim obrazovnim sustavima i najjačom potrošačkom snagom. Zastupnici EPP-a u Valenciji raspravljaju o financijskim sredstvima za inovacije te inovacijama namijenjenim za poljoprivredu.

Na sastanku je nekoliko europskih tvrtki izložilo primjere inovacijskih projekata koji se razvijaju u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, poljoprivreda, sigurnost, okoliš i mobilnost.

Šuica: Inovacije trebaju postati glavni prioritet!

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo raspravom u Valenciji:

- Zahvaljujući našim vrijednostima, našoj političkoj stabilnosti i socijalnoj tržišnoj ekonomiji, koje su naša jedinstvena komparativna prednost, Europa će pobijediti u sljedećem valu inovacija. Naš kontinent ima jedinstvenu priliku oblikovati novi val digitalne revolucije. Kao što su 80-ih i 90-ih godina kulturne i političke promjene mijenjale svijet, tako će danas tehnološke inovacije biti pokretač velikog socijalnog, političkog i ekonomskog razvoja. Osobno vjerujem da inovacije mogu promijeniti živote naših građana, a zadatak nas političara je da inovacije postanu glavnim prioritetom sljedećeg razdoblja. Nadam se da će jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. godine biti upravo inovacije i digitalna agenda. Osim inovacija u europskom gospodarstvu, ovdje raspravljamo i o utjecaju inovacija na poljoprivredu. Za Hrvatsku, ali i cijelu Europsku uniju, poljoprivreda predstavlja važnu gospodarsku djelatnost, a cilj nam je zaštititi poljoprivrednike, podržati njihov rad te osmisliti inovacije kojima će se olakšati život tisućama ljudi u Hrvatskoj i cijeloj EU. Veseli me što su uz nas i španjolski premijer Rajoy, predsjednik Europskog parlamenta Tajani te brojni drugi političari, poljoprivrednici i gospodarstvenici čime je još jednom potvrđena važnost razvoja, istraživanja i inovacija za Europsku uniju!

Maletić: Hrvatska ima veliki potencijal zahvaljujući kreativnim ljudima s izvrsnim idejama!

Eurozastupnica Ivana Maletić naglasila je važnost razvoja Europe kao lidera u inovacijama:

- Glavna tema našeg sastanka u Valenciji su inovacije i inovatori bez kojih nema gospodarskog rasta i razvoja. Obrazovanje, znanost i razmjena znanja ključni su za razvoj inovacija. Jačanje inovacijskog potencijala i primjena najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća u razvoju novih proizvoda i usluga, temelj su modernizacije, reindustrijalizacije i diverzifikacije europskog gospodarstva. Ako želimo razvijati Europu kao lidera u inovacijama, moramo raditi zajedno s inovatorima, znanstvenicima i poduzetnicima. Upravo zato smo ova dva dana u Valenciji zajedno s inovatorima, a u našem strateškom dokumentu o inovacijama koji ćemo na ovom sastanku i usvojiti, dajemo jasnu poruku da želimo regulativu koja se temelji na praksi i odgovara na potrebe inovatora. Hrvatska ima veliki potencijal zahvaljujući kreativnim ljudima s izvrsnim idejama koji uz dobro organiziranu institucionalnu pomoć mogu značajno ubrzati naš rast i pozicionirati Hrvatsku visoko na ljestvicama razvijenosti i konkurentnosti.

Zovko: Izvanredni primjeri mladih i uspješnih poduzetnika i inovatora!

Eurozastupnica Željana Zovko istaknula je raspravu o inovacijama kao smjer u kojem se EPP i Europska unija trebaju razvijati:

- Slušajući izvanredne primjere mladih i uspješnih poduzetnika i inovatora, izvanredan je način za našu EPP grupu za promišljanja o boljoj i prilagođenoj Europskoj uniji te izazovima koju svijet pred nju stavlja. Cirkularno znanje je novi termin bez kojeg tehnologija neće imati uspjeha na tržištu. Moć je u produbljivanju tog znanja i pomaganju naraštajima koji dolaze da tehnologiju stave u korist čovjeka. Čestitke španjolskim i EPP kolegama na izvanrednosti u organizaciji skupa.

Maletić: Bez rješavanja pitanja nestalih osoba, ne možemo govoriti o proširenju EU!

_hdzpress — Wed, 07 Feb 2018 10:34:30 +0000

Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu jučer je održano predstavljanje i rasprava o Strategiji proširenja Europske unije na Zapadni Balkan. Strategiju su predstavili visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

U raspravi je sudjelovala naša eurozastupnica Ivana Maletić te je naglasila kako je put država Jugoistočne Europe, ili kako se u strategiji nazivaju Zapadnog Balkana, zacrtan i potpuno otvoren:

- Ovom strategijom zaustavljamo razmišljanja da se s državama pregovara bez stvarne namjere da zaista postanu države članice.

Tri ključne poruke

Maletić je istaknula tri ključne poruke:

1. Šest država Jugoistočne Europe nije u istoj fazi pristupanja, a ako želimo da svi imaju jednaku šansu u pristupanju do 2025., onda je potreban individualan pristup i što prije otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Albanijom i Kosovom, u protivnom neće moći sustići, što je povjerenik Hahn istaknuo kao moguće, Crnu Goru i Srbiju koje su u naprednijoj fazi pregovora.

2. Dobro je što povećavamo sredstva IPA-e, ali moramo povećati napore za njihovo uspješno korištenje, napose u Bosni i Hercegovini. Cilj je pronaći rješenja za brže korištenje, a ne razloge za blokiranje. Uz to, važno je omogućiti korištenje garancija Europskog fonda za strateška ulaganja, tzv. Junckerov fond, koji dosad nije prisutan u ovim državama, iako je dostupan i njima.

3. Posebice podržavam poticanje na rješavanje neriješenih pitanja sa susjedima. Sve je važno, i pitanje granica, i pitanje kulturnog blaga i poštivanje prava manjina, ali posebno bih u prvi plan stavila pitanje nestalih. I sad osjećam bol ljudi koji su bili u Europskom parlamentu na konferenciji o nestalim osobama u organizaciji zastupnika Ivice Tolića. Jedino što žele je moći doći na grob svom djetetu, mužu, ženi, ocu, majci… Zamislite, u 21. stoljeću to je ljudima neostvarena čežnja. O kojim demokratskim standardima i vladavini prava možemo govoriti dok se to ne riješi?

Mogherini: Zajednička perspektiva europskih integracija!

Visoka predstavnica Europske unije Federica Mogherini izjavila je da je zapadni Balkan dio Europe te da dijelimo istu povijest, geografsku, kulturnu baštinu, iste prilike i izazove, kako danas tako i u budućnosti, te da je u Strategiji zacrtan put zapadnog Balkana. Istaknula je da ova strategija daje zajedničku, jasnu, nedvosmislenu i konkretnu perspektivu europskih integracija za svakog od šest partnera.

U posljednje tri godine u svih šest država ostvareni su značajni rezultati u području gospodarskog napretka, trgovinske razmjene te koordiniranja sigurnosne politike.

- Strategija obuhvaća pojedinačno sve države, ali svaka ima svoju dinamiku razvoja - istaknula je Mogherini, navodeći da se posljednjih godina osjeti napredak u provođenju reformi, a to ukazuje da građani i političari žele ulazak u EU. Mogherini je kazala da 2025. godina nije krajnji rok niti cilj, već da se određivanjem godine daje perspektiva ovim državama za ulazak u Europsku uniju.

Hahn: Jasno zadani kriteriji!

Povjerenik za europsku politiku Johannes Hahn, kazao je da je ovo veliki dan za ove države:

- Usvojena je strategija o Zapadnom Balkanu, kojom se naglašava da su vrata Europske unije otvorena i najavljuje perspektiva do 2025. Ova strategija ne znači ublažavanje kriterija, nema prečica, kriteriji ulaska jasno su zadani i moraju se ispuniti. Napredak će ovisiti isključivo o radu, volji i rezultatima svake pojedine države.

Povjerenik je istaknuo kako je još puno posla pred državama na području poštivanja ljudskih prava, uvođenja vladavine prava, borbe protiv kriminala i korupcije, smanjenja visoke stope nezaposlenosti, poboljšanja odnosa sa susjedima te rješavanja svih bilateralnih pitanja. Strategija uključuje 6 novih inicijativa te 57 konkretnih i inovativnih mjera. Europska komisija predlaže postupno povećanje financiranja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći do 2020., ako je unutar postojeće omotnice moguće preraspodijeliti sredstva. Samo u 2018. predviđeno je 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za zapadni Balkan.

Maletić na sastanku MMF-a u Washingtonu: Vrijeme rasta iskoristiti za reforme!

_hdzpress — Mon, 16 Oct 2017 10:37:42 +0000

Delegacija Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON) - u kojoj je i naša eurozastupnica Ivana Maletić - sudjelovala je od 12. do 15. listopada 2017. na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) u Washingtonu.

Delegacija ECON-a se susrela s predsjednicom MMF-a Christine Lagarde, predsjednicom Svjetske banke Kristalinom Georgievom, njemačkim ministrom financija Wolfgangom Schäubleom te brojnim direktorima MMF-a i profesorima s američkih sveučilišta.

Na susretima i sastancima zaključeno je kako su svi zadovoljni trenutnim ekonomskim kretanjima, ne samo u Europi, nego i u cijelom svijetu, no problem je dugoročna održivost rasta i otpornost na moguće krize.

Glavne poruke su:

1. Odradite reforme sada kad su kretanja povoljna. Pozitivni učinci reformi odrađenih u vrijeme rasta veći su za 50 posto od učinaka reformi u doba recesije. Politički je jednostavnije reforme raditi u vrijeme krize jer tad svi očekuju rezove, ali važno je biti odlučan, i unatoč otporima, podići konkurentnost, reformirati tržište rada, tržište roba, smanjiti i pojednostavniti javni sektor, unaprijediti obrazovanje, uložiti u znanost, istraživanje i razvoj, u vrijeme rasta.

2. Kamatne stope su na najnižim razinama i očekuje se da tako i ostanu u srednjoročnom razdoblju. To je prilika za restrukturiranje dugova, rješavanje nenaplativih zajmova, ali i za značajno podizanje razine javnih investicija koje moraju biti pametno osmišljene i usmjerene podizanju konkurentnosti.

3. Nedostatak radne snage je veliki problem. Njemačka nema prostora za povećanje javnih investicija iako želi raditi prema preporukama i uložiti ogroman proračunski višak koji ima. Međutim, kapaciteta nema - javni natječaji se raspišu, ali nitko se ne javlja za provedbu. Poslodavci u Hrvatskoj žale se na nedostatak radne snage, što je bilo vidljivo ovo ljeto prilikom značajnijeg skoka turizma. Ogromna prepreka rastu cijele Europe i država članica pojedinačno jest upravo nedostatak ljudi. Demografski izazov najveći je ikad. Države s visokim prirodnim prirastom bit će gospodarski pobjednici.

4. Europa mora nastaviti raditi na mjerama za jačanje eurozone, a važno je ne zanemariti i njeno proširenje. Uz završetak bankovne unije te institucionalna i pravna pitanja ključna je koordinacija fiskalnih politika država članica i postizanje konvergencije. Pravila Pakta o stabilnosti i rastu potrebno je redefinirati i pojednostavniti. Monetarna unija mora biti osnažena i stabilizirana kako bi se mogla širiti, ali nije dobro da država uđe u monetarnu uniju ako nije spremna.

5. Ogromne su potrebe na razini svijeta za upravljanje migracijama i pomoć izbjeglicama. Sredstva su fragmentirana i bez zajedničkog i koordiniranog djelovanja nećemo uspjeti odgovoriti na izazove. Moramo investirati i djelovati tamo gdje ljudi žive, puno je važnije zadržati ih u njihovim državama i pomoći da žive bolje nego ih zbrinjavati u Europi. Ljudski kapital i ulaganja u nova znanja i vještine su ključna i za zemlje u razvoju.

6. Od susjednih država Jugoistočne Europe očekujemo planove investicija, želimo ulagati i dovesti privatne ulagače. Međutim ne mogu institucije nametnuti i odrediti što države trebaju napraviti i što je za njih najbolje. Planovi i odlučnost u provedbi mora biti na njima, institucije ih mogu samo savjetovati.

7. Borba protiv korupcije temelj je zdravog društva i jake ekonomije. Korupcija nije apstraktna, važno je identificirati sektore u kojima je prisutna te osmisliti i provesti konkretne mjere suzbijanja. Najčešće su korupciji podložna područja javnih nabava, pravosuđe, javna administracija koja izdaje dozvole i upravlja državnom imovinom te javna poduzeća. Korupcija uništava priliku ljudima za bolji život i kvalitetne javne usluge. Ključno je reformirati javni sektor i izgraditi otvorene i odgovorne institucije. Moramo uvesti promjene u institucije ne samo u smislu visine plaća službenika nego načina rada i mehanizama kontrole.

Novi broj mjesečnika I'M: Članicama EU omogućeno uvođenje novog prioriteta za financiranje šteta od požara!

_hdzpress — Fri, 28 Jul 2017 11:29:49 +0000

Eurozastupnica i potpredsjednica HDZ-a Ivana Maletić objavila je novi broj newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku.

Uvodna riječ eurozastupnice

U uvodnoj riječi, Maletić je istaknula da Europski parlament i u ljetnim mjesecima nastavlja rad na izvješćima i mišljenjima o kojima se u zadnjem tjednu kolovoza i prvom tjednu rujna raspravlja na odborima te priprema glasovanje na plenarnom zasjedanju. Za hrvatsku je posebno važno - naglasila je - Izvješće o mjerama ekonomske politike za eurozonu kojim se pokušava osmisliti niz aktivnosti usmjerenih samo prema eurozoni.

- Zalažem se za jaku kohezijsku politiku i nastavak rada na zajedništvu i solidarnosti uz poštivanje posebnosti i različitosti među državama članicama jer su to temelji opstanka Europske unije. Zato sam kroz amandmane na mišljenja na Izvješće istaknula da nema posebnih mjera ekonomske politike za eurozonu jer se mjere moraju jedinstveno osmišljavati za sve države članice uz prilagodbu specifičnim uvjetima i stanju svake države članice.

Projekt LNG terminala na Krku

Maletić je istaknula kako je od posebnog interesa za Hrvatsku europska energetska politika i naše strateško pozicioniranje prema državama jugoistočne Europe.

- Upravo zato smo u Bruxellesu organizirali predstavljanje trenutnog stanja i budućih perspektiva provedbe projekta LNG terminala na Krku. Europska komisija daje punu potporu projektu i to ne samo riječima već i kroz konkretno financiranje te uz sredstva izdvojena za pripremu dokumentacije osigurava dodatnih 110 milijuna eura za realizaciju projekta - kupnju broda i spojeve na plinovod.

EU novac za obnovu opožarenih područja

Vezano za štete nastale u požarima koji su zahvatile nekoliko europskih država, a među njima i Hrvatsku, naša eurozastupnica pojasnila je da je EU izmijenila uredbu za povlačenje novca, pa se tako mogu financirati štete od požara, poplava, suša, potresa i drugih katastrofa.

- Štete su često jako visoke, a Europski fond solidarnosti premalen je za sve. Europski fondovi su se mogli koristiti za sustave prevencije i upravljanja prirodnim katastrofama, ali ne i za saniranje štete pa je ove godine izmijenjena uredba te je državama članicama omogućeno uvođenje novog prioriteta iz kojeg se mogu financirati štete od požara, poplava, suša, potresa i drugih katastrofa.

Maletić je dodala da se sredstva mogu povući i retroaktivno za štete od prirodnih katastrofa nastale od početka 2014.

http://www.hdz.hr/vijest/eu/maletic-mozemo-koristiti-eu-fondove-za-obnovu-opozarenih-podrucja

Niz zanimljivih tema

U novom broju eurozastupnica Maletić daje sažeti prikaz dokumenta za razmatranje o budućnosti financija EU na koji sve države članice trebaju poslati svoje prijedloge i primjedbe. Dana je i analiza stanja nenaplativih zajmova koji predstavljaju veliki rizik za ukupno gospodarstvo i financijski sustav EU.

Dr. sc. Davor Galinec daje pregled dokumenta o produbljenju ekonomske i monetarne unije. Danijela Stepić piše o daljnjim pravcima razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH.

Andrea Vodanović analizirala je program WiFi4EU, program uvođenja besplatnog interneta u javnim prostorima diljem EU, a Ivana Petričko predstavlja Horizon 2020, program za istraživanje i inovacije kroz posebnu analizu jednog od prioriteta Izvrsna znanost Marie Skłodowska-Curie akcije.

Aktivnosti Ureda

Uz to, pročitajte i redovite rubrike o aktivnostima Ureda iz kojih izdvajamo konferencije u Bruxellesu o LNG Terminalu Krk te o jačanju konkurentnosti biobaziranih industrija.   

Tu su i ovaj put vijesti iz Europskog parlamenta kao i najzanimljivije rasprave s plenarnog zasjedanja.

I'M mjesečnik možete u cijelosti pročitati na linku:

https://issuu.com/ivanamaletic/docs/im_srpanj_2017__2_

Maletić: Možemo koristiti EU fondove za obnovu opožarenih područja!

_hdzpress — Fri, 21 Jul 2017 09:58:43 +0000

U ponedjeljak, 24. srpnja, na snagu stupa izmjena regulative koja će omogućiti Hrvatskoj da opožarena područja obnovi EU sredstvima.

Izmjenom Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima u pogledu posebnih mjera za pružanje dodatne potpore državama članicama pogođenima prirodnim katastrofama koju je Europski parlament usvojio po žurnom postupku na plenarnom zasjedanju u lipnju, državama članicama omogućeno je uvođenje novog prioriteta za financiranje obnove nakon prirodnih katastrofa iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

- Ovim je otvorena mogućnost Vladi da izmijeni Operativni program Konkurentnost i kohezija i uključi novi prioritet, a sredstva s prioriteta na kojima je slaba provedba i korištenje EU fondova usmjeri u obnovu područja pogođenih požarima i drugim prirodnim katastrofama - istaknula je naša eurozastupnica Ivana Maletić.

Europski fond solidarnosti

Za financiranje su prihvatljive štete od požara, poplava, potresa, suša i drugih nepogoda nastale od 1. siječnja 2014., a sufinanciranje je predviđeno na razini od 95 posto štete.

Sredstva za financiranje ove zasebne prioritetne osi osiguravaju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj preraspodjelom nepotrošenih sredstava iz drugih prioritetnih osi.

U slučajevima prirodnih katastrofa mogu se koristiti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti. Financijska pomoć iz fonda daje se ako ukupna izravna šteta uzrokovana katastrofom prelazi 3 milijarde eura ili više od 0,6 posto bruto domaćeg dohotka države članice. Pomoć se daje i u slučaju nepogoda regionalnih razmjera za koje prag iznosi 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) regije na NUTSII razini.

Zahtjev Europskoj komisiji

Ako procijenjena šteta u Jadranskoj Hrvatskoj bude veća od 206 milijuna eura, Vlada u roku od 12 tjedana od nastanka prve štete treba podnijeti zahtjev Europskoj komisiji, koji odobravaju Vijeće i Europski parlament.

Sredstva iz ovog fonda Hrvatska je koristila u slučaju poplava - čak četiri puta u ukupnom iznosu od 22,79 milijuna eura.

Maletić o novom EU proračunu: Raspravlja se i o novih 10,7 milijardi eura za Hrvatsku!

_hdzpress — Fri, 07 Jul 2017 10:19:14 +0000

(VIDEO) Na razini Europske unije u tijeku je rasprava o budućnosti financija EU nakon 2020. u kojoj sudjeluje i naša eurozastupnica Ivana Maletić.

Povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske potencijale Günther H. Oettinger predstavio je - krajem lipnja u Odboru za proračun - dokument o budućnosti financija EU, koji je Maletić otvoreno kritizirala. Istaknula je kako je povezivanje nacrta proračuna s pet scenarija predstavljenih u Bijeloj knjizi o budućnosti Europe pogrešno - jer usporava proces odlučivanja o novom proračunu.

Posljedice Brexita

Kako ističe Maletić, jasno je i državama članicama i Europskoj komisiji da će budućnost EU biti kombinacija različitih scenarija, ne isključivo samo jedan.

- Nema razloga za čekanje - Europska komisija treba žurno predstaviti nacrt proračuna nakon 2020. U tom proračunu kohezijska i poljoprivredna politika trebaju ostati zastupljene u jednakom omjeru kao i do sada.

http://www.ivana-maletic.com/novosteu/maletic-visegodisnji-financijski-okvir-moramo-dogovoriti-sto-uspjesnu-provedbu-projekata-drzave-clanice-trebaju-znati-pravila-2019/

U raspravi koja je u tijeku jedno je sigurno - europski proračun u idućoj će perspektivi, nakon 2020., zbog Brexita biti manji.

Smanjenje rashoda

Dvije su mogućnosti, naglasila je Maletić, ili povećati izvore financiranja ili smanjiti rashode.

- Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a drugo je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete EK, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku.

Rast i razvoj

Dodala je kako su europski fondovi važni za investicije:

- Želimo inovacije, poduzetnike, rast i razvoj, stvaranje novih radnih mjesta, a to bez ulaganja nije moguće. Ono za što ću se zalagati, zajedno s kolegama iz Hrvatske, ali i iz drugih država članica i korisnica kohezije, jest da kohezijska i poljoprivredna politika u jednakom omjeru budu zastupljene u novom proračunu, jer je to jako bitno za razvoj naših gospodarstava i za naše dobro pozicioniranje - ne samo na europskoj, nego i na svjetskoj sceni.

(VIDEO) Maletić: Ambicioznim proračunom i ulaganjem u inovacije do snažnog gospodarskog rasta!

_hdzpress — Wed, 05 Jul 2017 15:29:06 +0000

Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu održana je jučer rasprava o proračunu za 2018. te o početku trijaloga s Europskom komisijom i Vijećem.

Naša eurozastupnica Ivana Maletić istaknula je da se Europi u srednjem roku predviđa rast od 1,5 do 2 posto.

- Tim gospodarskim rastom nikako ne možemo biti zadovoljni, a to možemo samo promijeniti ambicioznim proračunom i kvalitetnim ulaganjima u inovacije, znanost, istraživanje, razvoj, obrazovanje i mlade. To je sve prepoznato u prijedlogu proračuna za 2018.

Sigurnost i stabilnost

Maletić je pohvalila prepoznavanje važnosti ulaganja u prioritete ključne za izgradnju povoljnog poslovnog okruženja:

- Ključno je ulaganje u prioritete koji su važni za povoljno poslovno okruženje, poput energetike i prometa, ali i sigurnosti i stabilnosti. Bez sigurnosti i stabilnosti nema povjerenja, a bez povjerenja nema ulaganja, rasta i razvoja. To je jasna poruka ovog prijedloga proračuna za 2018. Posebice me raduje povećanje plaćanja u kohezijskoj politici od čak 25 posto. Ovo je pravi trenutak da ova politika postane zaista vidljiva - jer dosad gotovo da i nije bila.

Prijedlog proračuna

Europska komisija nedavno je predložila nacrt proračuna za 2018. u iznosu od 161 milijarde eura u obvezama za poticanje otvaranja novih radnih mjesta, osobito za mlade, te rasta i strateških ulaganja. U proračunu za 2018. obveze iznose 161 milijardu eura (1,4 posto više u odnosu na 2017.), a plaćanja 145 milijardi eura (8,1 posto više u odnosu na 2017. kako bi EU fondovi 2018. dostigli optimalnu brzinu provedbe nakon sporog početka tijekom prvih godina).

U nacrtu proračuna jasno su istaknuta dva glavna politička prioriteta: nastavak ostvarivanja održivog rasta i stvaranje radnih mjesta te sigurnost i zaštita građana - uz bolje upravljanje migracijama.

Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger naglasio je važnost usklađivanja Europske komisije i Europskog parlamenta jer je to od značajne važnosti za proračun EU i daljnje pregovore s Vijećem.

- Nastojimo osigurati zapošljavanje što više mladih u Europi i veću razinu ključnih ulaganja na terenu. Svako djelovanje bit će usmjereno na postizanje konkretnih rezultata i poboljšanje svakodnevnog života europskih građana - zaključio je povjerenik Oettinger.

Za konkurentnije gospodarstvo

Što se tiče prvog prioriteta, gospodarskog rasta i radnih mjesta, u raspravi je naglašeno kako je nužno iskoristiti resurse proračuna za jačanje gospodarstva kako bi ono bilo konkurentnije. Jačanje gospodarstva svakako se postiže kroz jačanje inovacija, malih i srednjih poduzeća, jer su ona ta koja stvaraju nova radna mjesta. Važan je i program Erasmus+ koji potiče mobilnost, posebice mladih ljudi.

Proračunom za 2018. rezervirane su 2,3 milijarde eura za tu namjenu, u što ulazi i zapošljavanje mladih. Za poticanje rasta i zapošljavanja Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) kroz pametniju uporabu novih i postojećih financijskih resursa i kroz privatna ulaganja mora ispuniti svoju svrhu. U nacrtu proračuna predložen je nastavak Inicijative za zapošljavanje mladih te je za sljedeći period u tom području predloženo izdvajanje preko 230 milijuna eura. Proračunom EU u 2018. osigurat će se 55,4 milijarde eura za strukturne i investicijske fondove za postizanje kohezije i ravnomjernog regionalnog razvoja te gotovo 59,6 milijardi eura za poljoprivrednike i ruralni razvoj.

Jačanje EU agencija

Drugi prioritet, sigurnost i zaštita građana velikim se dijelom nadovezuje na ostvarenje prvog cilja. Navedeni cilj planira se, jednim dijelom, postići kroz jačanje agencija EU koje su zadužene za unutarnje poslove i sigurnost, kako bi se vidjele konkretne mjere i odgovaraju li potrebama na terenu ili su potrebne dodatne aktivnosti. EK namjerava financirati čitav niz povezanih mjera unutar EU kroz pružanje humanitarne pomoći, poboljšanje upravljanja vanjskih granicama te potpore najteže pogođenim državama članicama. Za područje migracija i sigurnosti u nacrtu proračuna za 2018. predviđena je 4,1 milijarda eura, čime ukupno financiranje EU za migracije i sigurnost u razdoblju 2015. - 2018. dostiže iznos od 22 milijarde eura.

Na kraju rasprave EP je potvrdio da su održivi rast, dostojanstvena, kvalitetna i stabilna radna mjesta, socioekonomska kohezija, sigurnost, migracije i klimatske promjene ključna pitanja i glavni prioriteti EU proračuna za 2018.

Maletić: Pozivamo europske institucije da zaustave projekt Sjeverni tok II!

_hdzpress — Tue, 04 Apr 2017 08:42:09 +0000

Naša eurozastupnica Ivana Maletić - zajedno sa 65 kolega iz 21 države Europske unije i sedam različitih klubova zastupnika - uputila je pismo Europskoj komisiji i Vijeću za zaustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok II.

Prosvjedno pismo Junckeru

Projekt Sjeverni tok II uključuje, naime, izgradnju dviju cijevi plinovoda - ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, i to iz Rusije u Njemačku pod Baltičkim morem.

Još prošle godine Hrvatska je službeno - zajedno s ostalim državama srednje i istočne Europe - uputila prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru u kojemu se od Europske komisije traži da ocijeni je li projekt Sjeverni tok II u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom i strateškim ciljevima. Sada su pak pismo uputili zastupnici u Europskom parlamentu.

Ne projektu Sjeverni tok II

Realizacijom Sjevernog toka II provedba projekta LNG-a na Krku - koji je strateški hrvatski investicijski projekt - bila bi upitna. Svoje stajalište u kojem se protivi projektu Sjeverni tok II eurozastupnica Maletić isticala je više puta u raspravama u Europskom parlamentu.

- Sjevernim tokom II ne diverzificiraju se izvori energije u Europi i ne smanjuje se ovisnost o uvozu energenata, nego se njime samo diverzificiraju lanci opskrbe iz Rusije - što nije cilj Europske unije. Upravo sam stoga s kolegama poslala pismo Europskoj komisiji i Vijeću da se zaustavi projekt Sjeverni tok II. Energetska ovisnost vrlo lako se pretvara u ekonomsku, ekonomska u socijalnu i na taj način Europu, koju želimo učiniti liderom i pokretačem razvoja, projektima poput Sjevernog toka II guramo u drugom smjeru.

Pet hrvatskih projekata od iznimne važnosti

Od 195 ključnih energetskih europskih projekata koje je identificirala EK, pet je hrvatskih - poput LNG-a na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica.

Maletić:

- To su projekti kojima se smanjuje ovisnost Europe o jednom tržištu te ih trebamo što prije realizirati. Plinovod Sjeverni tok II uz povećanje ovisnosti, ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata čiju smo pripremu već počeli financirati iz CEF-a.

Originalno pismo pročitajte na linku:

http://issuu.com/ivanamaletic/docs/mep_letter_on_nord_stream_2_-_final

Posebno izdanje mjesečnika I'M - Usporedba konkurentnosti Hrvatske s drugim državama

_hdzpress — Mon, 30 Jan 2017 12:43:06 +0000

Eurozastupnica Ivana Maletić objavila je posebno izdanje informativnog mjesečnika I'M o konkurentnosti Hrvatske. Dana je usporedba s državama u okruženju kroz razdoblje od deset godina temeljem osam različitih analiza.

Rezultati analiza izuzetno su korisni jer ukazuju na područja u kojima se zaostaje za ostalima te daju jasne preporuke kako unaprijediti makroekonomsko okruženje, javne financije, poslovne procese i sustave odlučivanja u javnoj administraciji, znanstveni i obrazovni sustav, poslovno okruženje, okolišnu politiku, socijalnu politiku i ostalo.

Odlučnost u reformama

Države koje stoje na mjestu i ne provode promjene obavezno padaju na rang listama i vidno zaostaju.

Hrvatska je tijekom zadnjih deset godina pogoršala konkurentsku poziciju, a za promjenu trenda i napredak neophodna je odlučnost i ustrajnost u provedbi reformi.

Što je sve potrebno promijeniti i kakve aktivnosti moramo provesti pročitajte u posebnom izdanju I'M-a na linku:

https://goo.gl/VggPQH

(VIDEO) Maletić: Pozivam EK da pomogne ubrzanju ulaganja u hrvatske željeznice!

_hdzpress — Tue, 13 Dec 2016 10:26:42 +0000

Na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu raspravljalo se o novom, četvrtom željezničkom paketu.

Naša eurozastupnica Ivana Maletić u svom je izlaganju istaknula je kako želimo modernizirati željeznički sektor u EU, učiniti ga inovativnim, potaknuti na korištenje novih tehnologija i novih poslovnih modela.

- Cilj je svim građanima osigurati što sigurnije, kvalitetnije i jeftinije željezničke usluge, što otvaranje tržišta i veća konkurencija donose.

Velike razlike u razvijenosti infrastrukture

Kako je naglasila eurozastupnica Maletić, moraju se uzeti u obzir velike razlike u razvijenosti željezničke infrastrukture koja je temelj za razvoj usluga prijevoza i upravljanja.

- Tako su, primjerice, u Hrvatskoj potrebna velika ulaganja u željezničku infrastrukturu, a tržište usluga se nije moglo razviti bez infrastrukture. Zbog toga hrvatska poduzeća u području željeznica nemaju istu polazišnu osnovu kao poduzeća u drugim državama članicama, u kojima su se ulaganja u željeznicu događala puno prije.

Primjena posebnih poslovnih modela

Maletić je pozvala Europsku komisiju da u ovom prijelaznom razdoblju omogući u Hrvatskoj primjenu posebnih poslovnih modela kojima će se ubrzati ulaganja u željezničku infrastrukturu, kao i razvoj uslužnih poduzeća, kako bi ojačana mogla ravnopravno sudjelovati na otvorenom tržištu.

Bolja socijalna zaštita radnika

Na kraju rasprave, povjerenica EK za promet Violeta Bulc zaključila je da će novim željezničkim paketom doći do bolje socijalne zaštite radnika, veće konkurentnosti ovog sektora prometa, smanjenja emisija štetnih plinova i poboljšanja pružanja javnih usluga za građane.

https://www.youtube.com/watch?v=V3X79eLTEuA&feature=youtu.be

Predstavljanje Šibenika u Europskom parlamentu u povodu 950. obljetnice prvog pisanog spomena grada

_hdzpress — Tue, 08 Nov 2016 10:32:53 +0000

U Europskom parlamentu u Bruxellesu ovog tjedna bit će predstavljena 950. obljetnica prvog pisanog spomena grada Šibenika. Na poziv naše eurozastupnice Ivane Maletić Šibenčani će tako na izložbi i konferenciji predstaviti bogato povijesno naslijeđe svog grada.

950 godina Šibenika

Program predstavljanja Šibenika u Europskom parlamentu obuhvaća konferenciju „950 godina Šibenika“ - u okviru koje će biti prikazan videozapis „Faustov let“, autora Željka Petreša, o najznačajnijim dijelovima naše povijesti. Uz audio-vizualni dio, sadržaj konferencije bit će obogaćen predavanjima te recitalima, a bit će pročitana i isprava Kralja Petra Krešimira IV.

Konferencija će se održati od 10 do 12 sati u dvorani ASP 3G2. Prigodno će izlagati i predstavnici gradske, županijske te crkvene vlasti.

Nakon konferencije, u prostoru Yehudi Menuhin Mezzanine bit će otvorena izložba „950 godina Šibenika“.

Predstavnici grada, županije, udruge…

U programu predstavljanja Šibenika u Bruxellesu sudjeluju predstavnici Grada Šibenika, Šibensko-kninske županije, Šibenske biskupije, Gradskog vijeća grada Šibenika, turističkih, kulturnih i obrazovnih institucija te brojnih udruga.

(VIDEO) Birajte uspješnu Hrvatsku - u kojoj se otvaraju nova radna mjesta, a mladi ostaju živjeti u njoj!

_hdzpress — Fri, 09 Sep 2016 09:56:52 +0000

Potpredsjednica HDZ-a (i prva kandidatkinja na listi za II. izbornu jedinicu) Ivana Maletić jučer je sudjelovala na završnom sučeljavanju na HRT-u (voditelji: Mirjana Posavec i Mislav Togonal).

U uvodnom (dvominutnom) predstavljanju Maletić je izdvojila krucijalne probleme s kojima se Hrvatska suočava - iseljavanje mladih, nezaposlenost, devastirana industrija…

Hrvatska je zemlja marljivih i sposobnih ljudi, zemlja koja mora biti na vrhu. Zato smo razvili program, sve to možemo promijeniti ,ali moramo biti okupljeni oko zajedničkih ciljeva! - poručila je decidirano Maletić.

TV sučeljavanje u cijelosti možete pogledati na linku:

http://izbori.hrt.hr/351060/veliko-predizborno-suceljavanje

U nastavku donosimo u cijelosti uvodnu i završnu riječ Ivane Maletić:

UVODNA RIJEČ

Dragi Hrvati i Hrvatice, svi naši građani i građanke. Radili smo program slušajući vas pomno, razgovarajući sa svima vama, izrazili ste veliku zabrinutost zbog ogromnog broja iseljavanja, 100.000 ljudi, grad veličine Osijeka otišao je iz naše zemlje samo u Njemačku u zadnje dvije godine. Svaka treća mlada osoba je bez posla, svaki treći stanovnik naše zemlje živi na pragu siromaštva, od toga najviše umirovljenika - koji su zaradili vjerno radeći svoje mirovine, a sada od njih ne mogu živjeti. Selo je potpuno uništeno, industrija potpuno devastirana. Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice razvoja i konkurencije - ove godine nas je prestigla Rumunjska, a sustiže nas i Bugarska. To je ono što želimo promijeniti! Hrvatska ne zaslužuje biti na dnu - Hrvatska je zemlja talentiranih, marljivih ljudi. S obzirom na resurse, Hrvatska može biti na vrhu svih ljestvica, zbog toga smo napravili program u kojem smo potpuno okrenuti kreiranju novih radnih mjesta, razvoju poljoprivrede, industrije, gospodarstva, znanosti koja će pomoći našim industrijama da se tehnološki razviju i moderniziraju - da uvedemo inovacije, nova znanja, znanja budućnosti, znanja koje će našim mladima omogućiti da ostanu raditi u Hrvatskoj. Zajedno sve to možemo promijeniti, ali važno je da budemo zajedno okupljeni oko tih ciljeva. To zaslužuju naši branitelji, koji su obranili Domovinu, to zaslužuju naši umirovljenici koji moraju živjeti bolje, To zaslužuju naši mladi koji moraju ostati živjeti u Hrvatskoj. Zajedno možemo mnogo toga promijeniti, a mi smo sve ono što mislimo zapisali, sve što smo zapisali govorimo, sve ono što govorimo ćemo i ostvariti. To je vjerodostojno - budite uz nas! Vjerodostojno zajedno!

ZAVRŠNA RIJEČ

Izađite ovu nedjelju na izbore i birajte bolju budućnost, a bolja budućnost znači tehnološki razvoj, modernizaciju, nova inovativna rješenja, gospodarski rast, nova radna mjesta, zajedništvo i partnerstvo. Nikako ne podjele i svađe - nikako ne odmak od hrvatskog naroda i svađe sa svim segmentima društva, nikako ne razdori i vraćanje u prošlost. Birajte bolju budućnost, budite uz nas, birajte srcem i razumom - birajte za Hrvatsku ono što je najzanimljivije, a to je budućnost i nova znanja za naše mlade, bolji život za naše umirovljenike. Birajte Vladu koja neće vladati, nego će služiti svome narodu, birajte vjerodostojno.

HDZ će imati dovoljno mandata da formira stabilnu Vladu na čelu s premijerom Plenkovićem!

_hdzpress — Sun, 21 Aug 2016 12:00:03 +0000

Milanović je u četiri godine pokazao da nema ni znanja i ni kapaciteta. Odavno nisam vidjela osobu koja je tako sposobna u kratko vrijeme imati potpuno različite stavove o istim pitanjima. Velika zbrka vlada u glavi tog čovjeka. Posebno me šokiralo da netko kao premijer vodi Vladu tako da se stalno s nekim svađa i potiče na podjele. Uvijek je netko bio na udaru: poslodavci, sindikati, radnici, učitelji, branitelji, Europska unija, susjedne države, profesori... Plenković je potpuno različit, on okuplja, spreman je na dijalog, dogovor, partnerstvo i konstruktivne rasprave. Ima znanje, iskustvo i potrebnu energiju za veliki posao koji je pred svima nama. Bit će uspješan premijer koji će Hrvatsku voditi u smjeru razvoja - istaknula je, među ostalim, potpredsjednica HDZ-a Ivana Maletić u intervjuu za Večernji list (tjedni prilog Obzor).

Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinarke Ive Puljić-Šego.

S Ivanom Maletić, prvom na listi u drugoj izbornoj jedinici i potpredsjednicom HDZ-a, razgovarali smo o predstojećim izborima. O tome zašto bi Plenković bio bolji premijer od Milanovića te zašto nema žena na listama. Maletić je vodila tim koji je izradio HDZ-ov izborni program te kaže da je on realan i ostvariv....

Prije godinu dana odbili ste biti ministrica u Vladi HDZ-a i Mosta, sada ćete, pretpostavljam, biti dio Vlade bude li je HDZ u poziciji formirati. Zašto ste to odbili nakon prošlih izbora?

Sudjelovala sam u programskim pregovorima s Mostom i vidjela da u predviđenom modelu suradnje nema kapaciteta da se ozbiljno i brzo odradi posao onako kako sam to zamišljala i onako kako je Hrvatskoj bilo potrebno. Pa kad se još formirala Vlada s premijerom koji nije imao izborni legitimitet, kojem je trebalo da se upozna s našom situacijom, shvatila sam da moj doprinos ne bi mogao biti stopostotni. Meni je najvažnije, kad se Vlada formira, ako sam u toj Vladi, da se do kraja napravi posao koji se od ministara i očekuje.

Hrvatska je na dnu svih ljestvica EU, a najveća je odgovornost na Vladi. U 2015. godini Milanovićeva Vlada bila je ocijenjena kao jedna od šest najgorih na svijetu, to je bila neučinkovita, neracionalna, spora i prevrtljiva Vlada. Zbog lošeg upravljanja kreditni rejting nam je dva puta padao, a cijenu toga, visoke kamate, plaćaju svi, država, građani i poduzetnici. Želim biti u Vladi koja funkcionira kao tim, ima jasan plan i ciljeve, kao i rokove, Vladi koja će Hrvatsku pozicionirati kao prepoznatljivu i aktivnu.

Što ako HDZ ponovno bude morao pregovarati s Mostom ako bude želio sastaviti Vladu?

Naš je stav jasan od početka. Premijer treba biti predsjednik stranke koja ima najviše mandata u Saboru. Sigurni smo da će to biti naš predsjednik g. Plenković i od toga nećemo odstupati. Za Hrvatsku i sve što trebamo odraditi najbolje bi bilo da HDZ, s novim vodstvom i kvalitetnim, cjelovitim programom gospodarskog razvoja i zapošljavanja, može samostalno formirati Vladu. Milanović i SDP u četiri su godine pokazali da nemaju znanja i kapaciteta. Naši građani na ovim izborima biraju između nerazvijene Hrvatske koja nazaduje na ljestvicama EU, što je smjer u kojem nas vodi Milanović, ili razvijene, moderne i gospodarski snažne Hrvatske, što je smjer u kojem nas vodi Plenković.

Dakle, po vama bi bilo najbolje da HDZ bez Mosta sastavi Vladu?

Takva bi Vlada bila za Hrvatsku najbolja s obzirom na političku stabilnost i željenu učinkovitost u svladavanju gospodarskih i socijalnih izazova koji su pred nama. HDZ-u je cilj pobjeda na izborima i većina koja jamči stabilnu Vladu.

Budući da je cilj pobjeda, kakve su projekcije, koliko bi mandata HDZ trebao osvojiti?

Dovoljno da imamo parlamentarnu većinu i stabilnu Vladu za učinkovitu provedbu našeg programa.

Kako gledate na Most kao novu pojavu na političkoj sceni?

Most je rezultat nezadovoljstva ljudi radom velikih stranaka, dakle i HDZ-a i SDP-a. Birači su pronašli nešto novo, a nama je to poruka i pouka. HDZ se s novim vodstvom okrenuo ljudima i njihovim potrebama, o čemu svjedoči i naša afirmativna, programska kampanja u kojoj je fokus na životnom standardu i stvaranju radnih mjesta. Nismo bitni mi kao pojedinci, nego ljudi kojima trebamo služiti i s puno truda i zajedničkog rada ostvariti rast i razvoj.

Sami kažete da je Most rezultat nezadovoljstva radom velikih stranaka, u čemu je bila greška HDZ-a da se dogodio taj disbalans između stranke i birača?

HDZ je, zaista, kao stranka u oporbi puno radio. Oformili smo stručne odbore s nizom izvanstranačkih eksperata, razgovarali sa svim segmentima društva, tražili i nalazili rješenja, međutim, u samoj kampanji naglasak nije stavljen na stvarne probleme, nego se sve svelo na gotovo isključivo ideološke teme i svađe koje razdvajaju hrvatski narod. Došlo je do polarizacije na političkoj sceni, a dio se ljudi odlučio da ne želi u tome sudjelovati pa su izabrali Most.

Hoće li HDZ ponovno pristajati na ultimatume Mosta budući da je Most stavljao veto na neke HDZ-ove kandidate za ministre?

Ne, ako ćemo tako razgovarati, onda je bolje da se uopće ne sastajemo. To je u startu odnos nepovjerenja i takva Vlada nema smisla. Vlada mora biti tim predvođen premijerom.

Kako ocjenjujete Božu Petrova kao čelnika Mosta?

Uza svu svježinu koju je donio i dosljednost u pojedinim pitanjima, smatram da mu treba još dosta znanja o funkcioniranju države te upravljačkih znanja i vještina, što je važno za donošenje odluka i funkcioniranje na principu partnerstva.

Zašto bi Andrej Plenković, osim što je šef HDZ-a, bio bolji premijer od Zorana Milanovića?

Zbog bezbroj razloga. Milanović je u četiri godine pokazao tko je i što može i zna. Odavno nisam vidjela osobu koja je tako sposobna u kratko vrijeme imati potpuno različite stavove o istim pitanjima. Velika zbrka vlada u glavi tog čovjeka. Posebno me šokiralo da netko kao premijer vodi Vladu i narod tako da se stalno s nekim svađa i potiče na podjele. Krivci su bili poslodavci, sindikati, radnici, učitelji, branitelji, Europska unija, susjedne države, profesori... Uvijek je netko bio na udaru, po sistemu razdijeli pa vladaj. Taj pristup nije i nikome ne može donijeti ništa dobro. Andrej je potpuno različit, on okuplja, spreman je na dijalog, dogovor, partnerstvo i konstruktivne rasprave. Ima znanje,iskustvo i potrebnu energiju za veliki posao koji je pred svima nama. Bit će uspješan premijer koji će Hrvatsku voditi u smjeru razvoja.

Ipak, potkraj mandata SDP-ove Vlade makroekonomski pokazatelji su rasli?

Kada promatramo makroekonomske pokazatelje poput kretanja BDP-a, stope zaposlenosti, industrijske proizvodnje, izvoza... važno je ne gledati samo sebe nego se uspoređivati s drugim zemljama u okruženju. Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Bugarska, Rumunjska... to su zemlje iz petog vala proširenja EU od kojih je RH u prošlosti bila gospodarski razvijenija. Sve su nas one, osim Bugarske i Rumunjske, pretekle, zato što se kontinuirano mijenjaju i moderniziraju pa su i po svim makroekonomskim pokazateljima bolje od nas. Čitavo vrijeme kada smo padali, padali smo brže od njih, a rast u 2015. bio je najmanji u usporedbi s njima. To jasno pokazuje da kao država zaostajemo, i to u odnosu na manje razvijene države članice EU. Rumunjska zadnjih nekoliko godina raste po stopama od tri i četiri posto BDP-a pa će nas ove godine i ta država prestići. Ovakvim rezultatima nikako ne smijemo biti zadovoljni.

Vi HDZ-ovi europarlamentarci bili ste svojevrsna bruxelleska enklava, za dio parlamentaraca - Plenkovića, Stiera i Šuicu - činilo mi se da su poslani tamo da budu što dalje. A sad je bruxelleska ekipa preuzela HDZ.

Dubravka je bila potpredsjednica stranke i predsjednica Odbora za vanjsku politiku HDZ-a čiji su članovi bili Andrej i Davor, ja predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove EU. U mom slučaju dogodilo se da je tematika fondova EU vrlo aktualna pa je i odbor i naš rad bio dosta vidljiv u javnosti. Preko Dubravke koja je i šefica naše delegacije u Europskom parlamentu znali smo sve aktualnosti u stranci i zajedno smo kao tim uvijek djelovali. Čitavo smo vrijeme obilazili Hrvatsku. Itekako upoznati s problemima naših ljudi, zastupali smo njihove interese i bili snažan hrvatski glas u Bruxellesu.

Što ako HDZ ne sastavi Vladu, dakle ostane u oporbi, vraćate li se vi, Stier i Plenković u Bruxelles? Vi i Stier ste prvi na listama, a Plenković je kandidat za premijera. Je li to pošteno prema biračima?

Europski parlament važan je za svakodnevni život naših građana jer se čak 70 posto odluka izravno primjenjuje u državi članici. I u Europskom parlamentu i u Hrvatskom saboru zastupnici predstavljaju svoj narod. Sve za što se borimo u Bruxellesu izravno utječe na RH. Ali loše je što od starta nismo bili povezani. Milanović se kao premijer trebao sastajati sa svim hrvatskim europarlamentarcima jer smo mogli tako još više pomoći našoj zemlji. A koliko sam čula, nije se baš sastajao ni sa SDP-ovim eurozastupnicima. U zapadnim demokracijama zastupnici u Europskom parlamentu često sudjeluju i na nacionalnim parlamentarnim izborima. Građani svojim glasovima jasno daju do znanja žele li ih u Vladi ili ne - pa će to tako biti i u našem slučaju.

U Hrvatskoj će se to uglavnom gledati kroz plaću koja je u Bruxellesu veća nego u Saboru.

Plaće su u Europarlamentu ujednačene za cijelu Uniju, jako ste puno vremena u avionu, radi se od jutra do kasno navečer. Meni bi, primjerice, osobno bilo možda bolje da sam ostala raditi na projektima i edukacijama koje sam vodila jer sam mogla bolje upravljati svojim vremenom, a i financijski je bolje od rada u Bruxellesu.

Neće li Plenkoviću biti problem ako se kao šef HDZ-a u oporbi, ne sastavite li Vladu, vrati u Bruxelles?

Plenković ima važnu i prepoznatljivu ulogu u Bruxellesu, a Hrvatska se kroz svoje predstavnike u Europskom parlamentu pozicionira u EU. Velika je stvar za našu cijelu zemlju, a ne samo za HDZ, to što je on potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku EP-a i voditelj Parlamentarnog izaslanstva za Ukrajinu. No ponovit ću - sigurna sam da će Andrej postati premijer.

Bili ste jedna od rijetkih članica Predsjedništva (uz Brkića, Kovača i Anušića) koja se otvoreno suprotstavila Karamarku oko ideje rušenja Vlade i preslagivanja saborske većine.

Što je bilo, bilo je, ne volim se vraćati na to niti o tome posebno razglabati. A posebno ne skupljati političke poene zato što sam nešto napravila u skladu s vlastitom savješću. Svatko je na Predsjedništvu imao neki svoj stav, a završilo je tako da je tadašnji predsjednik uspio uvjeriti članove da idu putem koji je on planirao. Smatrala sam, unatoč tome što se Vlada nije temeljila na povjerenju pa je to utjecalo i na učinkovitost, da treba i dalje raditi na odnosima, svladati razlike i odraditi posao jer Hrvatska nema vremena za čekanje. Pojedini ministri pokazali su se jako kvalitetni, a i premijer se uhodao te sam smatrala da Vladu ne treba rušiti.

U drugoj su jedinici, gdje ste prvi na listi, i Zlatko Hasanbegović i Milijan Brkić, što očekujete - kakvi će biti rezultati?

Bit će jako zanimljivo, lista je živahno složena. Imamo različite ljude s različitim interesima, potencijalima. Na toj našoj listi se vidi kako bi bilo dobro da nemamo redne brojeve, nego da su kandidati abecednim redom poredani i da birači biraju potpuno u duhu preferencijalnog glasa. Milijan je, recimo, zamjenik predsjednika i 14. je na listi jer je sam odlučio biti posljednji kako bi poslao poruku svima da nije važno mjesto i da svi imaju jednake šanse budući da postoji preferencijalni glas. Očekujem pobjedu.

Kakav je vaš odnos s Brkićem, kako su se ljudi uvijek dijelili na Karamarkove i Brkićeve, vas se ubrajalo u Brkićevu ekipu?

Imamo odnos međusobnog poštovanja. On cijeni ono što ja radim, a ja neizmjerno cijenim njegov doprinos u Domovinskom ratu i trud koji je uložio u snaženje HDZ-a. On je jedan od ljudi koji su tijekom velikosrpske agresije svoje karijere i snove stavili po strani kako bismo danas imali slobodnu Hrvatsku, ja im to ne mogu zaboraviti. U stranci jako puno radi, čovjek je ogromne energije, entuzijazma, velikih organizacijskih sposobnosti, ljudski izuzetno kvalitetan, pošten... Ima sve karakteristike dobrog čovjeka, zbog toga ga poštujem. A ovo sve ostalo o podjelama na nečije ljude su naklapanja.

Smatrate li da će Brkić ostati zamjenik predsjednika, puno se pisalo da se ne uklapa u Plenkovićev HDZ?

To su isto neutemeljena nagađanja. Zašto se ne bi uklapao? Pročitajte samo u našem programu što piše o hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu.

HDZ na listama nije poštovao žensku kvotu, možda samo na dvjema listama. U čemu je problem?

Mene bi neizmjerno radovalo da smo na svakoj listi imali 40 posto žena. Kao društvo se moramo mijenjati i demokratizirati, a sigurna sam da će ti procesi utjecati i na veću zastupljenost žena. Nije nevažno spomenuti da na izbornim listama imamo dvije nositeljice, dok SDP ima samo jednu. Od šestero članova EP-a s naše koalicijske liste čak četiri su žene. HDZ je dao prvu hrvatsku predsjednicu - premda su slijeva mnogi tvrdili da u Hrvatskoj još nije sazrelo vrijeme za ženu na čelu države.

Je li vama kao ženi bilo teško u politici? Ako nisam indiskretna, imate li obitelj, djecu?

Supruga i tri kćeri.

Kako ste sve uklopili?

Najstarija kći ima 17 godina, srednja ima 14, a najmlađa će sada 9 godina. Muž je velika podrška. Navikli su na moja putovanja, još za vrijeme pregovora s EU. Nekako smo sve ukomponirali. Vrijeme kada smo zajedno nastojimo provoditi što kvalitetnije. Obećala sam kćerima da ćemo ovo ljeto biti zajedno, ali tko je mogao predvidjeti da ćemo ponovno na izbore, pa opet radim. A one su na moru.

Vodili ste tim za izradu HDZ-ova izbornog programa u kojem ste obećali 180.000 novih radnih mjesta, niži PDV, kredite mladima, je li to realno i ostvarivo?

Naravno, to je nešto što moramo ostvariti ako ne želimo biti posljednji u EU. Ovih 180.000 radnih mjesta znači 2020. stopu zaposlenosti od 68 posto, sad smo na 60 posto. Cilj je EU 2020. biti u prosjeku na 75 posto. Bilo bi idealno da je i naš cilj 75 posto, ali toliki skok nije realan. Prvi dio programa, a to su prva četiri poglavlja, posvećen je upravo mjerama za gospodarski rast i razvoj i nova radna mjesta. Istaknuli smo važnost reformi javne uprave i pravosuđa kako bi se ubrzali postupci izdavanja dozvola, rješenja, rješavanje sudskih postupaka, imovinskopravnih pitanja i slično. To je sve ključno za povoljno poslovno okruženje, naravno uz pravnu i poreznu stabilnost, sigurnost i predvidljivost.

Sve su mjere vrlo pažljivo definirane, računali smo fiskalne učinke i analizirali iskustva zemalja EU upravo kako bismo postavili realan okvir. Ali već se manipulira brojkama. Neki je dan Milanka Opačić izašla s izračunom delimitiranja rodiljnih naknada za koje smo najavili da je to trošak od 1,5 milijardi kuna. To je ukupni trošak jer već imamo izdvajanja od 860 milijuna za prvih šest mjeseci, a za drugih šest roditelj ima pravo na 2500 kuna. Dodatni trošak uvođenja prava na punu plaću za drugih 6 mjeseci, dakle, iznosi 400 milijuna kuna, a ne 1,5 milijardi. Jasno nam je da nema demografske obnove bez sigurnih i stabilnih radnih mjesta, bez rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji, rješavanja pitanja dostupnosti dječjih vrtića, boravka djece u školama, fleksibilnog radnog vremena i to je sve dio našeg programa. Ali bitne su i ove dodatne mjere kojima kao država pokazujemo da su nam roditelji i djeca na prvom mjestu.

Uz punu plaću za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta povisit ćemo i jednokratnu naknadu za novorođenče. Roditeljima s četvero djece omogućit ćemo status odgajatelja i plaću, što je dodatni trošak od 320 milijuna kuna, ali sigurni smo da će ova mjera smanjiti troškove bolovanja. Zato smo radili sve analize dodatnih i stvarnih troškova, sve što smo predložili realno je i ostvarivo. Dizanjem gospodarskog rasta omogućit ćemo porezna rasterećenja koja će potaknuti potrošnju. Jedna me gospođa pitala hoćemo li to stvarno sve napraviti. Moramo, Hrvatska nema izbora.

Najavili ste i smanjivanje PDV-a s 25 na 24, pa na 23 posto?

Da, smanjivanjem PDV-a za jedan posto u proračunu će biti 1,6 milijardi kuna manje, ali u porezima je često manje - više. Smanjivanje od jedan posto i dalje je malo, a Hrvatska dugoročno, prema mojem mišljenju, ne bi smjela imati PDV veći od 20 posto.

Imate li mjere za blokirane građane kojih je 330.000?

To je veliki problem koji treba riješiti prvenstveno radi zaštite naših ugroženih sugrađana, ali i zato što blokade povećavaju sivu ekonomiju. Prva mjera bit će otpis njihova duga do iznosa glavnice duga u visini jedne prosječne plaće uvećano za sve kamate. Tu je riječ o dugovima prema komunalnim i državnim poduzećima jer nije isto imati dug za mobitel ili za plin i vodu.

Najavili ste i zabranu ovrhe jedine nekretnine?

Kada je o tome riječ, važno je znati da se ta odluka ne može donositi retroaktivno, nego će se odnositi na buduće ugovore i odnose. Vezano uz postojeće odnose, uvest ćemo posebno praćenje kako bi se pomoglo osobama i obiteljima kada se aktivira ovrha nad jedinom nekretninom.

U HDZ-ovom su gospodarskom programu dugoročna rješenja za Hrvatsku!

_hdzpress — Mon, 27 Jun 2016 10:03:57 +0000

HDZ ima cjelovit gospodarski program koji obuhvaća sva područja i sve gospodarske grane, identificirani su potencijali hrvatskog gospodarstva i načini kako raspoložive resurse staviti u funkciju. Naše rješenje je realan program za gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje. Sastavljen je s našim poduzetnicima, proizvođačima, izvoznicima, znanstvenicima, mladima, socijalnim partnerima, uz korištenje iskustava i uspješnih rješenja primijenjenih u drugim državama Europske unije te znanja i znanstveno-istraživačkih spoznaja izvrsnog njemačkog IFO instituta! - istaknula je, između ostalog, potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić u opširnom razgovoru jučer za Jutarnji list. S njom je razgovarala novinarka Ivanka Toma, a intervju donosimo u cijelosti:

Zašto se niste kandidirali za predsjednicu HDZ-a?

U četvrtak smo utvrdili proceduru izbora predsjednika i otvorili proces kandidiranja. Tada sam rekla da ću razmisliti nekoliko dana, što uvijek činim kada ima vremena za to. Ako ocijenim da bi moje sudjelovanje na unutarstranačkim izborima za predsjednika - predsjednicu pridonijelo stranci i dodatnoj demokratizaciji cijelog izbornog procesa, uključit ću se.

Podupirete Andreja Plenkovića za novog predsjednika HDZ-a. Zašto mislite da bi od svih kandidata on bio najbolji nasljednik Tomislava Karamarka?

Andrej je izvrstan kandidat i za stranku je izuzetno važno da on sudjeluje na ovim izborima. Jako mi je drago što je najavio kandidaturu i u tome ga u potpunosti podržavam. S obzirom na to da ostali još nisu najavili kandidature, smatram daje dobro pričekati i vidjeti tko su sve kandidati, a onda odlučiti tko bi bio najbolji novi predsjednik.

Na redovnim izborima za predsjednika HDZ-a koji su održani nedavno Karamarko nije imao protukandidata. Znači li to da nije bilo zainteresiranih ili da nitko pored njega do jučer nije imao šanse?

U trenutku kada je HDZ nedugo prije s Domoljubnom koalicijom i Mostom sastavio Vladu i kada su se definirale reforme koje će se provesti i predstaviti Europskoj komisiji, Vladi je bila potrebna stabilnost kako bi mogla krenuti s provedbom. Vjerujem da su svi koji su možda bili zainteresirani kandidirati se za predsjednika HDZ-a u tom trenutku stavili svoje želje po strani, vodeći računa o interesima države i stranke.

Je li točno da ste u zadnje vrijeme, osobito od kada je postalo jasno da Vlada Tihomira Oreškovića ne funkcionira, bili usamljeni na stranačkim tijelima kada ste ukazivali na probleme i upućivali kritike vodstvu, posebno Tomislavu Karamarku? Na što ste najviše upozoravali?

Dopustite mi da otvoreni razgovori na Predsjedništvu ostanu tamo gdje su i izrečeni. Tomislav Karamarko je dao ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a i sad se svi moramo usredotočiti na budućnost, na konsolidaciju stranke i pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima.

Zašto ste zajedno s Plenkovićem, Davorom Stierom i Dubravkom Šuicom kolegama u Saboru poslali pismo u kojemu ste pozivali da se ne ruši Orešković? Nije li neobično što ste se zauzeli za nestranačkog premijera koji nema izborni legitimitet i koji je želio iz Vlade izbaciti predsjednika vaše stranke?

Izrazili smo svoj stav da je, umjesto rušenja Vlade koju je HDZ formirao, u nacionalnom interesu njena stabilnost i funkcionalnost, osobito uzimajući u obzir gospodarske i financijske izazove koji su pred Hrvatskom i trendove u Europskoj uniji. Solidarizirali smo se s našim saborskim zastupnicima koji su imali za nas potpuno razumljivu dvojbu oko postupanja u skladu s odlukama stranačkih tijela sjedne strane i nacionalnog interesa s druge strane.

Kako su europski pučani gledali na politiku HDZ-a, ali i politiku sada već tehničke Vlade Tihomira Oreškovića?

EPP se ne miješa u unutarnja pitanja svojih članica, ali sa zanimanjem prati razvoj događaja u Hrvatskoj. EPP-u je važno imati jakog i čvrstog partnera u Hrvatskoj i jaku i stabilnu Hrvatsku.

Kako ste kolegama u Europskom parlamentu objašnjavali zbivanja u Hrvatskoj, od istupa ministra kulture koji su se doživljavali kao povijesni revizionizam, problema s provođenjem kurikularne reforme, pa do totalnog nepovjerenja i razlaza između troje čelnih ljudi u Vladi?

Kolege u Europskom parlamentu sa zanimanjem su pratili razvoj događaja u Hrvatskoj, posebno u pogledu stabilnosti Vlade i u tom kontekstu sposobnosti provedbe gospodarskih reformi. Bili su upoznati sa svim problemima i činjenicom daje u pojedinim pogledima politikantstvo i iskorištavanje političkog momenta krhke koalicije prevladavalo nad suštinom. Pratili su istupe ministra kulture i isto tako bili upoznati iz medija i s njegovim objašnjenjem svojih istupa. U pogledu kurikularne reforme bilo je vidljivo daje nužno sagledati i drugačija mišljenja i dobronamjerne kritike na sadržaj predstavljene reforme. Obrazovanje je ključan segment koji se tiče svih i važno je za Hrvatsku da se reforma obrazovanja provede uz širi društveni konsenzus. Što se tiče Vlade, ključna poruka EPP-a je da je Hrvatskoj potrebna stabilnost, politička odgovornost i orijentiranost prema reformama i gospodarskoj stabilnosti i oporavku.

Vladimir Šeks je kao Karamarkov veliki krimen istaknuo deintelektualiziranje vodstva stranke. Što vi o tome mislite?

HDZ će na predstojećim izborima, pod vodstvom novog predsjednika ili predsjednice, predstaviti kvalitetne i stručne osobe koje će znati i biti sposobne odgovoriti izazovima pred kojima se Hrvatska nalazi.

Je li za HDZ u ovome trenutku bolje da ima više kandidata za predsjednika stranke ili bi bilo oportunije da se dogovorite oko jednog imena?

Predsjedništvo i Nacionalno vijeće odlučili su da će se izbori za novog predsjednika održati po načelu jedan član, jedan glas, što je jako dobro s obzirom na to daje Statutom bila predviđena i mogućnost izbora na Općem saboru. Izbori su demokratski proces i svatko tko ima želju i ambiciju može se kandidirati. Osobno smatram da je bolje imati više kandidata i priželjkujem kandidate koji će jedni drugima konkurirati programom, ciljevima, vizijom te znanjem, izvrsnošću i kvalitetom. Članstvo će izabrati onog za koga se uvjeri da može povesti HDZ i Hrvatsku u bolje sutra.

Treba li izbore za novog šefa stranke provesti po modelu jedan član, jedan glas?

Naravno. Svaka druga opcija ide nauštrb dostignutih demokratskih standarda i umanjuje legitimitet novoizabranom predsjedniku/ci.

Dio političkih analitičara procjenjuje da će vam Most oduzeti dio birača, posebno one koji spadaju u umjereni desni centar. Može li HDZ u roku od dva mjeseca naći odgovor na to?

Sigurna sam da može. Još tijekom prošlih izbora propustili smo iznijeti puno izvrsnih ideja i rješenja koja će Hrvatsku pozicionirati među, po gospodarskoj snazi i rastu, vodeću među državama srednje i istočne Europe. Uz dobro odabranog predsjednika i tim za izbore, dobro osmišljenu komunikacijsku strategiju, približavanje svim našim građanima i zajednički rad svih članova možemo dobiti povjerenje šireg spektra birača i pobijediti na izborima.

Što vam govori gubitak izbora u Vrgorcu?

Moramo raditi više i bolje na rješavanju životnih pitanja građana, uključiti ih u procese definiranja odluka, štoviše komunicirati s njima. HDZ je iz svakog postupka i svakih izbora znao izvući pouku i to će znati i ubuduće.

Što, osim novog predsjednika, HDZ mora promijeniti prije izbora da bi izbjegao debakl na biralištima?

Trebamo jasnije iznositi svoje izvorne vrijednosti i gospodarski program građanima. Snažna smo stranka i na izborima želimo konkurirati programom i kvalitetnim rješenjima, i tako svojim radom i trudom podizati standarde i nametati tempo razvoja.

Slažete li se daje u kampanji za prošle parlamentarne izbore HDZ propustio prezentirati svoj gospodarski program?

Istina je da su u predizbornoj kampanji prevladavale neke druge teme koje nisu odražavale probleme građana s kojima se oni svakodnevno susreću i to ćemo ovaj put promijeniti.

Ima li HDZ gospodarski program i u čemu se on razlikuje od SDP-ovog, a u čemu od Mosta?

Ima i predstavit ćemo ga u cijelosti u predstojećoj predizbornoj kampanji. SDP nikada nije imao gospodarski program, a njihov plan 21 bio je čista obmana birača. Nakon četiri godine (ne)rada u Vladi, SDP je Hrvatsku doveo na dno svih razvojnih ljestvica, rejting je na razini smeća, a našli smo se i pred uvođenjem korektivnih mjera u Postupku makroekonomskih neravnoteža. Korektivne mjere nisu uvedene samo zato što je došlo do promjene vlasti i novoj Vladi je dana prilika za provedbu reformi. Europska komisija kontinuirano je upozoravala Milanovića i njegovu Vladu da ne provodi reforme i da planove koje sama utvrdi i ciljeve koje zada kontinuirano ne ispunjava. To je čitavo vrijeme bila Vlada koja ne funkcionira. Most ima dva različita koncepta gospodarske politike, što se moglo vidjeti i kroz događanja u Saboru. Osim načelno postavljenih područja u kojima se trebaju provesti reforme, program Mosta ne definira njihov sadržaj i nedostaje mu cjelovit pristup. HDZ ima cjelovit gospodarski program koji obuhvaća sva područja i sve gospodarske grane, identificirani su potencijali hrvatskog gospodarstva i načini kako raspoložive resurse staviti u funkciju. Naše rješenje je realan program za gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje. Sastavljen je s našim poduzetnicima, proizvođačima, izvoznicima, znanstvenicima, mladima, socijalnim partnerima, uz korištenje iskustava i uspješnih rješenja primijenjenih u drugim državama Europske unije te znanja i znanstveno-istraživačkih spoznaja izvrsnog njemačkog IFO instituta. To je program koji proizlazi iz problema hrvatskog društva i države i daje dugoročna i stabilna rješenja koja će Hrvatsku pozicionirati kao vodeću među državama srednje i istočne Europe, a ne na dno svih ljestvica gdje ju je dovela Kukuriku Vlada.

Vlada nije uspjela plasirati euroobveznice. Kako će, i tko, osigurati sredstva za isplaćivanje mirovina i plaća u javnim službama najesen?

Nova Vlada koja se oformi najesen morat će postupati po donesenom proračunu jer neće biti puno vremena za suštinske izmjene. Osiguranje izvora financiranja proračuna bit će glavni izazov u tom razdoblju i nova Vlada će biti ta koja će sa svojim programom morati izaći na financijska tržišta. Ne trebamo se bojati za plaće i mirovine jer će se one financirati iz postojećih izvora i ne predviđam problem likvidnosti u tom pogledu.

Hoće li nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije doći do takvog poremećaja na tržištu novca koji bi mogao imati utjecaj na uvjete pod kojima će se Hrvatska zaduživati?

Ovo je definitivno šok za europsko tržište, a još veći za tržište Velike Britanije, i financijsko i gospodarsko. Ankete su pokazivale daje vrlo izvjesno da će Velika Britanija izaći iz EU premda smo svi priželjkivali da ostane. No, dogodio se najgori scenarij koji će kao prvu reakciju imati jače povezivanje same EU kako bi se što prije vratilo povjerenje koje je sada znatno narušeno. Velika Britanija imat će velike komunikacijske probleme. Društvo im je podijeljeno i neće biti lako komunicirati s onima koji su bili za ostanak. Njima će se morati objasniti zašto izlaze, osobito uz posljedice koje slijede, a već su se počele događati padom funte. Tu je i pitanje reakcije Škotske i Sjeverne Irske. Već se čuju prve reakcije da se Sjeverna Irska želi priključiti Irskoj i ostati u EU. Slijedi turbulentno razdoblje za Veliku Britaniju, a ono će se svakako prelijevati na EU. Sada treba smiriti situaciju, sjesti za stol i dogovoriti daljnje korake. Izlazak će trajati neko vrijeme, najmanje dvije godine, kako je predviđeno ugovorom. Sve će se detaljno dogovarati, raditi analize i izračuni posljedica svake odluke. Velika Britanija će na različite načine ostati vezana za EU. Može biti dio europskog gospodarskog prostora kako je to Norveška, ili može imati regulirane odnose po principu Švicarske ili Islanda. Sada slijede razgovori o tome, a sve će se definirati u iduće dvije godine. Sada se suočavamo s prvim šokom koji se odražava na pad funte, a banke u EU koje su bile vezane na banke u Velikoj Britaniji razmišljaju kako odgovoriti na ovo što se događa. Hrvatska ima relativno stabilno financijsko tržište, tako da nas sve ove turbulencije neće jako pogoditi. Naravno, i kod nas će doći do reakcija tržišta. Nismo se sada uspjeli zadužiti po povoljnim uvjetima, no ne vjerujem da će to imati velike posljedice, jer će Europska središnja banka reagirati tako da i nadalje osigura povoljno financiranje na europskom tržištu. Nadam se da neće doći do velikih potresa u tom smislu. Kamate su na povijesno niskoj razini, likvidnost je još uvijek visoka i vjerujem da će Europska središnja banka svojim mjerama to zadržati jer je Europi glavni cilj povećanje investicijskog potencijala.

Može li nova vlada koju ćemo dobiti nakon izbora u rujnu učiniti išta da se u ekonomskom smislu spasi ova godina ili je ona već sada izgubljena?

Nije izgubljena s obzirom na trendove na tržištu. Nova Vlada mora doći potpuno pripremljena i odmah krenuti s provedbom, nema vremena za dugotrajno formiranje, reorganiziranje, planiranje, sve mora biti napravljeno prije i tijekom prvih mjesec dana. Uz stabilnu i jaku Vladu u zadnjem kvartalu ove godine puno toga možemo nadoknaditi. Za dalje će, naravno, ključan biti proračun za sljedeću godinu koji će se morati odmah pripremiti. On će odražavati smjer ekonomske politike i pokazati reformski potencijal nove Vlade.

Ako i nakon ponovljenih izbora dobijemo sličan omjer snaga u parlamentu, je li najbolje rješenje za državu velika koalicija između HDZ-a i SDP-a koju bi dio vaših stranačkih kolega puno prije odabrao ako bi birao između nje i ponavljanja iskustva s Mostom?

Nisam zagovornica velike koalicije HDZ-a i SDP-a. Smatram da s novim predsjednikom, dobrom kampanjom i predstavljanjem gospodarskog programa možemo dobiti povjerenje građana. Hrvatskoj treba stabilna i čvrsta vlada koja okuplja i koja će biti sposobna odvesti Hrvatsku na put dugoročno održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja.

Novi broj mjesečnika I'M: Junckerov fond - povoljni izvori financiranja!

_hdzpress — Tue, 31 May 2016 09:16:39 +0000

Eurozastupnica Ivana Maletić objavila je novi broj newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku.

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...

http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-rezultat-rada-ove-vlade-...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-i-dalje-dal...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-porazavajuci-rezulta...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-uspjesnim-koristenje...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-eu-fondovi-mogucnost...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-reforme-i-ekonomski-...

U novom broju eurozastupnica Ivana Maletić daje pregled gospodarskih izgleda Hrvatske u kontekstu Proljetnih ekonomskih prognoza Europske komisije za razdoblje 2015.-2017., Davor Galinec donosi objavu Izjave nakon završetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj, Darija Jurica Vuković i Ivan Dvornik predstavljaju ciklus Europskog semestra za 2016. koji se privodi kraju i iz kojeg je jasno kako Hrvatska mora provesti preporuke i najavljene reforme, a Ivana Petričko predstavlja otvoreni natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta „Kompetentnost i razvoj MSP-a.

Novi broj mjesečnika I'M možete u cijelosti pročitati na linku:

https://issuu.com/ivanamaletic/docs/im5_2016

UVODNA RIJEČ

U nastavku donosimo uvodnu riječ eurozastupnice Maletić:

Europski fond za strateške investicije (EFSI) tzv. Junckerov fond sve više se koristi i puno je primjera dobre prakse. Do sada su odobrena 64 projekta u vrijednosti 9,3 milijarde eura. Potpisano je i 185 ugovora s posredničkim bankama za financiranje projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika te je za tu namjenu iskorišteno 3,5 milijardi eura, a planira se financirati 142.000 poduzetničkih projekata. To su povoljni izvori financiranje kojima bismo se i mi u Republici Hrvatskoj trebali okrenuti. Ovo je prilika za osnivanje fondova sufinanciranih iz Junckerovog fonda i financiranje ulaganja u obnovljive izvore energije, cirkularnu ekonomiju, inovacije, nove tehnologije. To sve druge države članice rade pokušavajući ubrzati gospodarski rast.

U Proljetnim prognozama, o kojima detaljnije pišemo u ovom broju časopisa, iskazana su očekivanja da će gospodarski rast u Europi ostati skroman u sljedećim godinama. Europa bilježi konstantan nedostatak investicija i novih inovativnih rješenja, a Junckerov fond jedan je od instrumenata kojim se pokušava potaknuti poduzetnike u državama članicama na realizaciju rizičnijih projekata. Za gospodarski rast uz investicije potrebne su i promjene u načinu rada. Europska komisija kroz Europski semestar poziva sve države članice da budu energičnije u provedbi specifičnih preporuka te da strukturnim reformama osiguraju snažniju potporu gospodarstvu. Uspostavlja se i Program potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017.-2020. za koji je u europskom proračunu izdvojeno 142,8 milijuna eura čiji je cilj pomoći državama članicama u pripremi i provedbi strukturnih reformi koje potiču rast, razvoj i zapošljavanje te potaknuti provedbu specifičnih preporuka u državama članicama.

Uz investicije i strukturne reforme, svi, na svim razinama, vezano uz bilo koju temu, najčešće ukazuju na potrebu za pojednostavljenjem, ako želimo postići brži rast i razvoj.

Potrebno je pojednostavniti porezni sustav, administraciju, pravila poslovanja, pravosuđe, EU fondove, poljoprivrednu politiku… Što se krije iza tih pojednostavljenja i možemo li ih zaista očekivati?

Do sad se događalo da kad god Europska komisija uvede pojednostavljenje dobijemo nekoliko stotina ili čak tisuća stranica novih uputa i sve se čini puno kompliciranije.

Je li problem kompliciranost ili nedovoljno komuniciranje i pronalaženje rješenja koja najbolje odgovaraju korisnicima i građanima? I najkompliciranije rješenje provedivo je ako se do njega došlo zajedničkim radom i u suradnji između donositelja pravila/procedura/propisa i onih koji ih trebaju primijeniti. Osmišljavanje sustava, uvođenje pravila i donošenje odluka bez partnerstva u pravilu završava neuspjehom.

Uspješne vlade i ministri reforme osmišljavaju u suradnji sa svim segmentima društva: od poslodavaca, socijalnih partnera, neprofitnih organizacija do lokalnih jedinica, znanstvenika, poduzetnika i mladih. Bez da se svi osjete dijelom reformi i razumiju smisao njihove provedbe uspjeh ne možemo očekivati. Pritom naravno, neće svi biti zadovoljni, javit će se i otpor, ali bitno je da znaju i da su informirani. Ako se slažu i podržavaju da točno znaju što i zašto, isto tako ako se protive i protestiraju.

Reforme nisu pitanje Vlade i Bruxellesa, reforme su volja i odlučnost Vlade i cijelog društva da se mijenja. Samo zajedno, koristeći sve prilike koje su nam otvorene, mijenjajući se i prilagođavajući novom vremenu, temeljem pametnih investicije, možemo uspjeti i pokrenuti snažniji rast gospodarstva.

(VIDEO) Maletić: NE Sjevernom toku 2!

_hdzpress — Tue, 10 May 2016 10:33:11 +0000

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu eurozastupnici su jučer raspravljali o utjecaju plinovoda „Sjeverni tok 2“ na tržište plina u srednjoj i istočnoj Europi.

Projekt „Sjeverni tok 2“ uključuje izgradnju dviju cijevi plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje - iz Rusije u Njemačku pod Baltičkim morem. Republika Hrvatska - zajedno s ostalim državama srednje i istočne Europe - uputila je prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jeane-Claudu Junckeru u kojemu se od EK traži da ocijeni je li projekt „Sjeverni tok 2“ u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom i strateškim ciljevima.

Realizacijom Sjevernog toka 2 provedba projekta LNG-a na Krku, koji je strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, bila bi upitna.

Smanjiti uvoz

Naša eurozastupnica Ivana Maletić istaknula je da je potrebno da Europa smanji ovisnost u uvozu energenata.

- Drago mi je da smo večeras svi rekli veliko i složno „Ne!“ projektu Sjevernog toka 2. Nije nam cilj pomoći diverzifikaciju lanaca opskrbe iz Rusije, nego diverzificirati izvore energije u Europi i smanjiti ovisnost o uvozu i zato mi je drago da smo večeras svi rekli složno „Ne!“ Sjevernom toku 2. Energetska ovisnost vrlo lako se pretvara u ekonomsku, a ekonomska u socijalnu. Na taj način Europu, koju želimo učiniti liderom i pokretačem razvoja, projektima poput Sjevernog toka 2 guramo u drugom smjeru

195 ključnih projekata

Maletić se osvrnula i na 195 ključnih projekata koje je identificirala EK, među kojima je i pet hrvatskih projekata, poput LNG-a na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica. To su projekti kojima se pridonosi ispunjavanju strateških ciljeva energetske unije. Naglasila je da plinovod „Sjeverni tok 2“ ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata čiju smo pripremu već počeli financirati iz CEF-a (eng. Connecting Europe Facility).

Novi broj mjesečnika I'M: Reforme i ekonomski rast!

_hdzpress — Wed, 27 Apr 2016 10:33:49 +0000

Eurozastupnica Ivana Maletić objavila je novi broj newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku.

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...

http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-rezultat-rada-ove-vlade-...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-i-dalje-dal...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-porazavajuci-rezulta...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-uspjesnim-koristenje...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-eu-fondovi-mogucnost...

U novom broju Davor Galinec piše o proračunskom deficitu i dugu država članica EU tijekom 2012.-2015., eurozastupnica Maletić piše o stanju i kretanjima duga i deficita u Hrvatskoj u usporedbi s deset novijih država članica, Darija Jurica Vuković predstavlja modele financijske pomoći državama članicama Europske unije, Ivana Petričko analizira Izvješće o startupovima 2016. (stanje u 2015.) prema kojem je Hrvatska nažalost na posljednjem mjestu, a Dražen Budimir iz Europske komisije predstavlja COSME - europski program za male i srednje poduzetnike.

Novi broj mjesečnika I'M možete u cijelosti pročitati na linku:

https://issuu.com/ivanamaletic/docs/im4_2016/3?e=9048185/35147310

UVODNA RIJEČ

U nastavku donosimo uvodnu riječ eurozastupnice Maletić:

Sve u Europskoj uniji u znaku je pronalaženja mjera kojima će se potaknuti brža i kvalitetnija provedba strukturnih reformi kako bi se postigao snažniji zamah ekonomskog rasta. Europski semestar je glavni instrument koordinacije ekonomskih politika koji je od uvođenja doživio značajna poboljšanja. Međutim, još je uvijek prisutan slab napredak u ispunjavanju posebnih preporuka u državama članicama. Prema ovogodišnjim izvješćima, za svega 7% preporuka zabilježen je značajan napredak, a za više od pola ograničen (limited) ili nikakav napredak. Europska komisija sastavila je prijedlog regulative za uspostavu programa podrške strukturnim reformama u razdoblju 2017.-2020. Države će moći koristiti tehničku pomoć Europske komisije, ali i stručnjake iz drugih država članica koji će im pomagati u pripremi akcijskih planova i provedbi reformi. Preporuke se moraju početi ozbiljno shvaćati i provoditi inače će čitav smisao Europskog semestra doći u pitanje.

U trećoj smo godini provedbe višegodišnjeg proračunskog okvira 2014.-2020. i u tijeku je rasprava o njegovoj reviziji. Provedba se može ocijeniti i novosti uvesti najviše na temelju ocjene stanja provedbe i realiziranog u svakoj od politika koje se financiraju iz višegodišnjeg okvira, od kojih su najznačajnije kohezijska i poljoprivredna politika. Međutim, provedba politika gotovo da nije ni započela, te se o postizanju rezultata i eventualnom revidiranju ciljeva višegodišnjeg okvira na tim osnovama ne može niti govoriti. I ovaj se put revizijom gasi vatra i traže rješenja za novonastale probleme poput migrantske i izbjegličke krize, nezaposlenosti mladih, nedostatka investicija, unutarnje sigurnosti, krize u poljoprivredi, kašnjenja u plaćanjima iz EU proračuna, neprovođenja strukturni reformi i slično. Poruka svima vrlo je jasna: Dogovore oko programskih okvira kohezijske i poljoprivredne politike potrebno je započeti puno ranije i provedba treba započeti već u prvoj godini višegodišnjeg okvira kako bi se kroz njegovu reviziju mogle donositi odluke važne za bolju provedbu i postizanje rezultata politika.

Eurostat je 21. travnja 2016. objavio podatke o deficitu i dugu opće države za sve države članice Europske unije prema ESA2010 metodologiji. Hrvatska je zabilježila deficit opće države od 3,2% BDP-a u 2015. što predstavlja smanjenje od 2,3 postotna boda u odnosu na 2014. Riječ je o velikom smanjenju i na prvi pogled mogli bismo biti zadovoljni rezultatom u 2015. Međutim, promatrajući Hrvatsku u odnosu na države srednje i istočne Europe (iz petog i šestog vala proširenja), Hrvatska je prošle godine zabilježila najveći udio deficita opće države u BDP-u. Deficit opće države promatranih deset država članica iznosio je u prosjeku 1,5% BDP-a, dok je prosjek Europske unije iznosio 2,4% BDP-a. Uz činjenicu da smo u odnosu na te države 2015. završili s najvećim dugom i deficitom, zabrinjavajuća je činjenica da je smanjenje rashoda u Hrvatskoj u 2015. uvelike rezultat smanjenja državnih investicija. Svih ostalih deset država članica bilježi veće udjele rashoda za državne investicije u odnosu na prosjek EU-28, s izuzetkom Hrvatske koja ima najniže udjele od 2012., a dodatno smanjenje dogodilo se u 2015. Iako su Bugarska, Hrvatska i Slovačka u 2012. imale približno istu razinu rashoda za državne investicije (nešto nižu od 3,5% BDP-a), Hrvatska je do kraja 2015. smanjila baš te rashode na najnižu razinu u usporedbi s prosjekom EU-28 i ostalim promatranim državama (2,8% BDP-a), dok su udjeli državnih investicija u BDP-u u Bugarskoj i Slovačkoj dosegli razine od po 6,2% BDP-a. O svemu ovom detaljnije pišemo u ovom broju mjesečnika.

U Hrvatskoj je tako bivša Vlada na izazove krize odgovarala zaustavljanjem rashoda kojima se pokreće rast i razvoj umjesto da je provodila reforme i podizala učinkovitost javnog sektora. Svi izazovi su sad ostavljeni novoj Vladi i u sljedećem svibanjskom broju detaljnije ćemo analizirati njene planove i aktivnosti kojima namjerava odgovoriti na postojeće alarmantno stanje dugogodišnjih i duboko ukorijenjenih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj.

Maletić: Brže i kvalitetnije koristiti ESI fondove!

_hdzpress — Wed, 20 Apr 2016 09:24:58 +0000

Na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta jučer je usvojena rezolucija o ubrzanju provedbe kohezijske politike - koju ja napisala i predložila naša eurozastupnica (i stručnjakinja za EU fondove) Ivana Maletić.

Maletić je, naime, inicirala raspravu o ubrzanju provedbe kohezijske politike na Odboru za regionalni razvoj. Odbor je potom prihvatio prijedlog - usvojena je rezolucija o kojoj će se s Europskom komisijom raspravljati na sljedećem plenarnom zasjedanju kada će o njoj glasovati i svi zastupnici u EP-u.

Zajednički strateški okvir

Maletić je u tekstu rezolucije istaknula kako je u kohezijskoj politici 2014.-2020. uvedeno dosta novosti za čiju je kvalitetnu provedbu potrebno vrijeme, primjerice tematska koncentracija, orijentacija na rezultate, povezivanje prioriteta EU s nacionalnim i regionalnim ciljevima, koordinacija s ekonomskom politikom, koordinirano korištenje ESI fondova temeljem zajedničkog strateškog okvira…

Upozorila je da su dvije godine prošle od početka nove financijske perspektive, provedba nije u skladu s planovima, veliki broj preduvjeta nije ispunjen i u nekim državama još nije uspostavljena upravljačka struktura niti informatički sustav za e-koheziju. Postavlja se pitanje - imamo li zaista N+3 u praksi ili, s obzirom na manje iznose predujmova u odnosu na prethodno razdoblje i kasno usvajanje operativnih programa, ostaje svega N+1 za potrošnju prvih dodijeljenih sredstava. EK u 2017. treba pripremiti izvješće o implementaciji kohezijske politike - koje će pak objedinjavati izvješća država članica. Što će biti sadržaj izvješća kad su još uvijek rijetki primjeri implementacije?

Pripremiti strateške dokumente

Iskustvo s kojim se suočavamo u ovoj perspektivi jasna je poruka da se o kohezijskoj politici i njenim ciljevima te instrumentima provedbe treba odlučivati mnogo ranije te da bi na početku financijske perspektive trebali imati spremne strateške dokumente, uspostavljene strukture upravljanja, ako želimo provedbu od prve godine.

- Moramo se ubrzati - glavna je poruka eurozastupnice Maletić, koju su podržale sve kolege u Odboru za regionalnu politiku.

Detaljna analiza rizika

U rezoluciji se poziva EK da ocijeni stanje provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. i provede detaljnu analizu rizika od opoziva (eng. decommitment) odobrenih sredstava po svakoj od država članica. Traži se plan aktivnosti za sprječavanje opoziva i jačanje posebne radne grupe za bolju implementaciju, koja treba EP-u prezentirati plan aktivnosti.

Ubrzati pojednostavljenje procedura i pravila provedbe, prezentirati aktivnosti koje se namjeravaju provesti za jačanje administrativnih kapaciteta u državama članicama, osigurati pravovremeno plaćanje iz europskog proračuna, povećati uključenost Europske investicijske banke - u tehničkom i financijskom smislu - u fazi pripreme i provedbe projekata, pomoći državama članicama i ohrabriti ih u provedbi strukturnih reformi i unaprjeđenju sustava financijskog upravljanja - samo su dio zahtjeva koje je eurozastupnica Maletić s kolegama iz Odbora za regionalni razvoj istaknula u rezoluciji.

Maletić:

- Cilj je pravovremeno poduzeti aktivnosti kojima će se minimalizirati ili u potpunosti spriječiti gubitci sredstava kohezijske politike u državama članicama i pripremiti se za novu perspektivu kako se iste greške ne bi ponavljale, a provedba započela odmah u prvoj godini.

(VIDEO) Šuica, Maletić i Plenković o napretku BiH na europskom putu

_hdzpress — Thu, 14 Apr 2016 11:16:43 +0000

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana je rasprava o Rezoluciji o Izvješću o Bosni i Hercegovini za 2015. - koju je pripremio izvjestitelj Cristian Preda (EPP, Rumunjska), a u kojoj su sudjelovali eurozastupnici Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Ivana Maletić i Marijana Petir (HSS) .

Konstitutivnost i ravnopravnost

Voditeljica naše delegacije u EP-u (i zamjenica predsjednika Delegacije za BiH) Dubravka Šuica kazala je da približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji jamči koheziju i funkcionalnost zemlje, osigurava stabilnost i sprječava dezintegracijske trendove. Naglasila je potrebu da se u dogledno vrijeme pristupi i ustavnoj reformi koja će jamčiti ravnopravnost konstitutivnih naroda, a osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg - na načelima federalizacije, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimne zastupljenosti.

Otvoriti pristup EU fondovima

Eurozastupnica Ivana Maletić pozvala je EK da pomogne BiH koristiti sredstva iz EFSI fonda, jer za sada nema nijednog projekta iz BiH na popisu EIB-a. Založila se da EK otvori za BiH i sredstva IPA-e za regionalni razvoj, poljoprivredu i ruralni razvoj te zapošljavanje i socijalnu politiku.

ZA europsku BiH

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković istaknuo je kako je riječ o prvom Izvješću nakon povijesnog podnošenja formalnog zahtjeva za članstvo BiH u EU - koji je predsjedatelj Predsjedništva BiH prof. dr. Dragan Čović predao nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu 15. veljače 2016., uz veliku potporu hrvatskih zastupnika u EP-u i povjerenika Hahna. Pozvao je Vijeće da bez odlaganja procesuira zahtjev te da EK što prije započne s izradom Mišljenja kako bi BiH dobila status države kandidata.

PRILAGODBA BiH PRAVNOJ STEČEVINI EU

Svi eurozastupnici HDZ-a i HSS-a apelirali su da BiH kroz pregovore s EK osigura prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - kako bi se zadržala tradicionalna trgovina između Hrvatske i BiH. Založili su se i za uspostavu učinkovitog koordinacijskog mehanizma u kojem će sudjelovati sve razine vlasti - u cilju nastavka gospodarskih i socijalnih reformi te prilagodbe pravnoj stečevini EU.

Otvorene prijave za edukaciju za mlade - pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova

_hdzpress — Tue, 22 Mar 2016 15:20:29 +0000

Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić (EPP/HDZ) i Hrvatska gospodarska komora organiziraju program besplatne edukacije za mlade na temu pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova. Program edukacije kroz praktične radionice namijenjen je svima mlađima od 35 godina - studentima, ali i svim zaposlenima i nezaposlenima i mladim poduzetnicima.

Vlastiti projekti

Raspoređeni u grupe polaznici će pripremati vlastite projekte koji će biti spremni za prijavu na natječaje za korištenje EU fondova. Edukacija će se provoditi kroz 15 tjedana svakoga drugog četvrtka od 17.00 do 19.00 sati počevši od 31. ožujka 2016. u Zagrebu u prostorijama Hrvatske gospodarske komore (Roosveltov trg 2).

Cijeli program i raspored radionica dostupan je na linku:

https://goo.gl/iwmbiA

Mogućnost stažiranja u Bruxellesu

Polaznici koji budu prisutni na više od 20 sati dobit će potvrdu o sudjelovanju potpisanu od strane zastupnice Maletić i za njih će biti organiziran posjet Europskom parlamentu u Bruxellesu, a najuspješniji polaznik dobit će mogućnost stažiranja mjesec dana u Europskom parlamentu u Bruxellesu u Uredu zastupnice Ivane Maletić.
Prijaviti se možete ispunjavanjem prijavnice i uz životopis poslati na adresu elektronske pošte: info@imured.hr - zaključno s 25. ožujka 2016. Trideset najboljih i najzainteresiranijih bit će primljeno.

Za dodatne informacije: info@imured.hr

(VIDEO) Maletić: Potpora europskom putu Makedonije!

_hdzpress — Fri, 11 Mar 2016 12:49:26 +0000

U Europskom parlamentu se ovog tjedna - osim rasprave o napretku Crne Gore prema punopravnom članstvu u EU - raspravljalo i o napretku Makedonije. U raspravi je sudjelovala i naša eurozastupnica (i članica Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru Makedonije) Ivana Maletić.

Osnažiti administrativne kapacitete

U svom izlaganju ukazala je, naime, na slabosti u korištenju EU predpristupnih programa pomoći - dakle, IPA sredstva.
- IPA sredstva u Makedoniji koriste se kroz centralizirani sustav, odnosno ugovara ih Delegacija EU. Makedonija je, nažalost, izgubila 70 milijuna eura - zato pozivam povjerenika Hahna da pronađe mehanizme kojima će ojačati administrativne kapacitete Delegacije, kako bi se takve situacije izbjegle u budućnosti.

70 milijuna eura za infrastrukturu

Naša se eurozastupnica osvrnula i na izbjegličku krizu te ukazala na potrebu jačanja kapaciteta upravljanja granicama i izgradnju objekata za smještaj izbjeglica.
- S obzirom na izazove upravljanja izbjegličkom krizom koji su pred Makedonijom - kojoj su neophodna ulaganja u granične prijelaze, jačanje kapaciteta u upravljanju granicama, infrastrukturne objekte za smještaj izbjeglica te sredstva za skrb - bilo bi dobro da se ovih 70 milijuna eura ipak vrati Makedoniji i omogući njihovo korištenje u te svrhe.

ZA europsku Makedoniju

Maletić je iskazala snažnu potporu početku pregovora Makedonije za ulazak u EU, a da je ova država spremna započeti pregovore, pokazalo je (i) Izvješće o napretku.
- Izvješće o napretku - i ovo Izvješće EP-a - jasno pokazuju da je Makedonija spremna za pregovore. Pred Makedonijom je mnogo posla vezano uz unaprjeđenje vladavine prava, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, slobodu medija. To su i druge države puno kvalitetnije odrađivale u procesu pregovora, stoga ih je važno započeti čim prije.

(VIDEO) Šuica, Maletić i Plenković o napretku Crne Gore

_hdzpress — Thu, 10 Mar 2016 09:49:08 +0000

Na jučerašnjoj plenarnoj sjednici održana je rasprava o Rezoluciji Europskog parlamenta o Izvješću Europske komisije o Crnoj Gori za 2015. godinu, čiji izvjestitelj je Charles Tannock. U raspravi su sudjelovali naši eurozastupnici - voditeljica naše delegacije u EP-u Dubravka Šuica, Ivana Maletić i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković.

Otvoreno pitanje granice na Prevlaci

Šuica je naglasila da postoji napredak u području vladavine prava i usklađivanju vanjske i obrambene politike s onom EU, no ukazala je i na neka neriješena pitanja, primjerice granica na poluotoku Prevlaci.

- Crna Gora ostvaruje dobre rezultate u području vladavine prava, što je temeljni uvjet za pristupanje Europskoj uniji. Vidljiv je solidan napredak u integracijama i to je za svaku pohvalu. Posebno bih naglasila napredak u usklađivanje vanjske i obrambene politike Crne Gore s politikom Europske unije. Međutim, iako je Crna Gora otvorila 22 poglavlja, preostaje joj još puno posla. Podržavajući izvješće gospodina Tannocka želim spomenuti i ukazati na neke manjkavosti poput neriješene granice s Hrvatskom, a to je pitanje poluotoka Prevlake, zatim poštivanje odredbi o sukcesiji bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine, ali i osiguranje pravične naknade za žrtve crnogorskih logora. I posebnosti regije Boke Kotorske treba zaštititi.

Zajedničke europske politike

Maletić je istaknula je da je proces ulaska u EU mnogo više od samih pregovora. U prvom redu, to je demokratizacija društva i usvajanje europskih vrijednosti.
- Riječ je o demokratizaciji društva i usvajanju vrijednosti partnerstva, konkurentnosti, otvorenog jedinstvenog tržišta, zajedničkih europskih politika. Mnogo je posla pred Crnom Gorom, ali dosadašnji napredak je vidljiv, te uz pojačanu tehničku pomoć može postati i konkretniji u provedbenom dijelu.

Poštivati prava nacionalnih manjina

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković je pozdravio napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima te čestitao na pozivnici za članstvo u NATO-u. Nakon ozbiljne političke krize proteklih mjeseci, Plenković je napomenuo da je postizanje širokog međustranačkog konsenzusa o procesu europskih integracija kapitalno pitanje za daljnju stabilnost i kulturu dijaloga u Crnoj Gori.

- Očekujem od Crne Gore da poštuje prava nacionalnih manjina, osobito prava hrvatske manjine te da riješi preostala pitanja koja se odnose na raspad bivše SFRJ, procesuiranje ratnih zločina te, također, da se riješi i pitanje školskog broda „Jadran“.

Novi broj mjesečnika I'M: Uspješnim korištenjem EU fondova do gospodarskog rasta!

_hdzpress — Mon, 29 Feb 2016 14:59:50 +0000

Eurozastupnica Ivana Maletić objavila je novi broj newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku.

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...

http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-rezultat-rada-ove-vlade-...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-i-dalje-dal...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-porazavajuci-rezulta...

Uvodna riječ

Uvodnu riječ napisala je naša eurozastupnica - naglasila je da Europska komisija u svojim projekcijama predviđa da će gospodarski rast u Hrvatskoj u 2016. biti 2,1 posto. Dobrom kombinacijom mjera fiskalne konsolidacije, strukturni reformi i uspješnim korištenjem EU fondova - istaknula je Maletić - moguće je ostvariti još veći rast. Podizanje konkurentnosti, ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacije, transferi novih tehnologija, modernizacija proizvodnje, otvaranje izvora financiranja poduzetnicima - uvjet su za otklanjanje makroekonomskih neravnoteža.

Milanovićeve četiri neuspješne godine

U članku „Makroekonomska kretanja u Hrvatskoj: stanje na kraju 2015. i predviđanja u Zimskim ekonomskim prognozama“ eurozastupnica Maletić - u koautorstvu s Darijom Juricom Vuković - pažnju je posvetila stanju hrvatskog gospodarstva. Hrvatska se, naime, nalazi u postupku prekomjernog deficita i onom makroekonomskih neravnoteža. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je 2011. bila na petom mjestu po BDP-u per capita u usporedbi s novim državama članicama. A tri godine kasnije, pala je na samo dno te nakon Bugarske i Rumunjske u 2014. je zabilježen najniži BDP per capita.

O potencijalnim obvezama države

Dr. sc. Davor Galinec - u članku „Kako (i koliko) potencijalne obveze države mogu utjecati na rast duga opće države?“ - detaljno je razložio potencijalne obveze države. Eurostat je, naime, krajem siječnja objavio podatke i potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima za 28 država članica u 2014.

„Iako je Eurostatova statistika potencijalnih obveza država članica novijeg datuma i njena se kvaliteta kontinuirano poboljšava, njene pokazatelje treba oprezno interpretirati prije donošenja bilo kakvih ozbiljnijih zaključaka koji bi mogli imati implikacije po vođenje fiskalne politike zemlje“, napisao je.

EU revizorski sud i program Obzor 2020

Hrvoje Mamić u članku „Izvješće EU revizorskog suda o korištenju EU fondova“ objasnio je pogreške koje se u korištenju EU fondova. Europski revizorski sud, kao neovisni vanjski revizor, štiti interese poreznih obveznika EU. U članku „Financiranje inovativnih poduzeća i projekata kroz program Obzor 2020 (Horizon 2020)“ Marko Curavić prikazao je program Europske unije za potporu i financiranje istraživanja i inovacije za razdoblje 2014. - 2020. Poticanje vrhunske znanosti, vodstvo u industriji i pružanje odgovora na izazove modernog društva - tri su stupa ovoga programa.

EU potpore za izgradnju domova za starije osobe

U članku „Mogućnosti financiranja izgradnje domova za starije osobe“ Ivana Petričko pažnju je posvetila sufinanciranju iz EU fondova projekata izgradnje i opremanja domova za starije osobe. Te izdvojila otvorene natječaje za ove projekte. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 1,5 milijuna kuna, dok maksimalni iznos ne može prijeći prag od 15 milijuna kuna.

Mjesečnik I'M u cijelosti možete pročitati na linku:

https://issuu.com/ivanamaletic/docs/i_m_velja__a_2016./3?e=0

Novi broj mjesečnika I'M: Poražavajući rezultati bivše vlade u povlačenju novca iz EU fondova!

acajkovac — Fri, 29 Jan 2016 13:02:18 +0000

Naša eurozastupnica i stručnjakinja za EU fondove Ivana Maletić objavila je novi broj newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku.

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...

http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-milanoviceva-vlada-je-ra...

http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-rezultat-rada-ove-vlade-...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-i-dalje-dal...

Naslijeđeni, gorući problemi

Uvodno slovo napisala je naša eurozastupnica - naglasivši da nova vlada dobiva niz gorućih problema nastalih zbog nemara, sporosti i neznanja bivše vlade. Samo jedan primjer, ali eklatantan - predujam od 26 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih trebao bi biti potrošen do svibnja 2016., no, prvo, sustav još nema dozvolu za rad i, drugo, Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU (ARPA) nije dobila nijedan dokument na provjeru. Zaključno - proces akreditacije nije niti započet!

Investicije i (ne)zaposlenost

Dr. sc. Davor Galinec (glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB-a) u autorskom je članku („Začarani krug investicija i (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj“) pomno cizelirao korelaciju investicija i stope (ne)zaposlenosti. U odnosu na pretkrizno razdoblje, udio investicija u BDP-u u Hrvatskoj smanjen je na razinu nižu od one u EU, stoga je - napisao je - otpočeo trend divergencije na području investicija. A to se događa i sa stopom nezaposlenosti - u odnosu na pretkrizno razdoblje razlika između stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u odnosu na EU povećala se s pet postotnih bodova na 6,4 postotna boda. Otuda - za ostvarivanje fleksibilnosti i sigurnosti - potreba za sveobuhvatnim reformama.

Nezaposlenost mladih - akutni problem

Eurozastupnica Maletić u članku „Provedba europskih mjera za mlade u Republici Hrvatskoj“ u središte pažnje stavila je zabrinjavajući položaj mladih u Hrvatskoj, napose alarmantni (negativni) trend iseljavanja. Pojasnila je europske mjere za poticanje zapošljavanja mladih, posebno onu „Garancija za mlade“. To je, naime, strateška platforma na razini EU odnosno integrirani paket mjera kojim se sve osobe mlađe od 25 godina nastoje što brže aktivirati na tržištu rada. Taksativno je navela prihvatljive aktivnosti te pojasnila izvore financiranja.

„Vlada koja je upravo otišla izgubila je svojim neradom i sporošću 200 milijuna eura iz razdoblja 2007.-2013. koji će Hrvatskoj biti oduzeti na kraju 2016., a novoj Vladi kad su u pitanju mladi ostavila da u četiri mjeseca odradi ono što oni nisu mogli u tri godine jer niti jedan euro iz Inicijative za mlade nije isplaćen (…)“, napisala je.

Bankovna unija - EU odgovor na krizu

Darija Jurica Vuković (članica HDZ-ova Odbora za financije te Odbora za regionalni razvoj i EU fondove) u koautorstvu s Ivanom Dvornikom (asistent u briselskom uredu eurozastupnice Maletić) pojasnili su bankovnu uniju. Ona je osmišljena kao odgovor na (financijsku) krizu i počiva na tri stupa: jedinstvenom nadzornom mehanizmu, jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i jedinstvenom sustavu osiguranja depozita. Na poziv Vijeća 2012. izrađeno je, naime, Izvješće četvorice predsjednika o izgradnji Ekonomske i monetarne unije u kojem je predstavljen plan, među inim, (i) uspostave bankovne unije. U članku su detaljno objašnjena sva tri (spomenuta) stupa.

EU novac - pomoć radnicima

U članku „Europski fond za prilagodbu globalizaciji“ naša eurozastupnica Maletić - u koautorstvu s Lucijom Basić (stažistica u briselskom uredu eurozastupnice Maletić) detaljno je čitateljima predstavila ova europski fond - namijenjen za pomoć radnicima koji su uslijed (svjetske) financijske krize izgubili radno mjesto te njihovu reintegraciju na tržište rada.
Države članice mogu, naime, (za)tražiti sredstva iz EGF-a nakon što su utvrđena značajna otpuštanja povezana s ekonomskim poremećajima na način da nadležno tijelo države članice pripremi i pošalje prijavu EK. Nakon primitka prijave, EK procjenjuje zahtjev i podnosi ga proračunskom tijelu EU na odobrenje. Postupak dobivanja sredstava detaljno je razložen u nastavku članka. I Hrvatskoj su sredstva dostupna, a nadležno je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Što je postignuto, a što nas očekuje

Kao što znate, Nizozemska je od Latvije preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU. U članku „Kraj luksemburškog i početak nizozemskog predsjedništva - Što je u prethodnih pola godine postignuto, a što nas očekuje“ eurozastupnica Maletić je zajedno s Ivanom Petričko (asistentica eurozastupnice Maletić) je dala osvrt na luksemburško predsjedanje - s naglaskom na pojedine politike, poput one porezne.

Mjesečnik I'M u cijelosti možete pročitati na linku:

http://issuu.com/ivanamaletic/docs/i_m_sije__anj_2016

Novi broj mjesečnika I'M: Hrvatska i dalje daleko od ispunjavanja ciljeva EU!

katarina.krog — Tue, 22 Dec 2015 13:36:15 +0000

http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...

http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-milanoviceva-vlada-je-ra...

http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-rezultat-rada-ove-vlade-...

I dalje zaostajemo

U uvodnoj riječi naša je eurozastupnica govori o temama koje trenutno zaokupljaju države članice i institucije EU, a kojima je cilj uspostava jake i stabilne monetarne i političke unije. Istaknula je pritom da je Hrvatska i dalje daleko od ispunjavanja ciljeva zadanih u proceduri Prekomjernog proračunskog deficita i opterećena je brojnim makroekonomskim neravnotežama.

Alarmantna situacija

U autorskom članku Maletić detaljno analizira EU fondove te ističe da kontinuirano neizvršavanje premalih planova koči razvojne potencijale Hrvatske i jasno pokazuje da je vlada nakon četiri godine daleko od uspostave efikasnog i brzog sustava korištenja EU fondova. Zaključuje potom da za Hrvatsku - koja ima godišnju alokaciju EU sredstava preko milijardu eura - ovako niska razina izvršavanja EU sredstava je poražavajuća i alarmantna.

Nezaposlenost i siromaštvo

U koautorskom članku eurozastupnica Maletić i članica HDZ-ova Odbora za financije i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove Darije Jurice Vuković govore o političkim prioritetima EU koje je predstavila Europska komisija te početku novog ciklusa koordinacije ekonomske i fiskalne politike unutar EU - odnosno Europskog semestra za 2016. godinu. Maletić i Vuković zaključuju da Hrvatsku i dalje obilježavaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže te visoka razina nezaposlenosti i siromaštva.

Hrvatskoj 51. mjesto od 64 države

Glavni savjetnik u Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke dr. sc. Davor Galinec analizirao je najnovije kretanja deficita i duga u Hrvatskoj i EU te trenutnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj temeljem nalaza Jesenske prognoze Komisije. Ivana Petričko, asistentica naše eurozastupnice, analiza pak istraživanje „Youthonomics“ u kojem je Hrvatska zauzela 51. mjesto od 64 države uključene u istraživanje. Naime, koristeći 59 različitih kriterija uključujući i nezaposlenost mladih, kvalitetu i trošak obrazovanja, proračunski deficit, pristup tehnologiji, političke i vjerske slobode, kreiran je Youthonomics globalni indeks.

Brojne aktivnosti

U EP-u Maletić je ugostila časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove, sestre Dominikanke i školske sestre te članove zbora Beatus Župe sv. Obitelji iz Zagreba. Ugostila je, također, i predstavnike akademske zajednice, poduzetnike i novinare iz Hrvatske koji su sudjelovali na konferenciji koju je organizirao Ured naše eurozastupnice - pod nazivom „Povezivanje poduzetništva i znanosti i financiranje iz proračuna“.

Mjesečnik I'M u cijelosti možete pročitati na linku:

http://issuu.com/ivanamaletic/docs/im1112_2015

(VIDEO) Hrvatskoj trebaju novi razvojni modeli!

acajkovac — Sat, 19 Dec 2015 16:58:34 +0000

Potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner i eurozastupnica (i stručnjakinja za financije) Ivana Maletić danas su - nakon zajedničkog sastanka predstavnika Domoljubne koalicije, Mosta i koalicije Hrvatska raste - odgovarali na pitanja brojnih okupljenih novinara.

Eurozastupnica Maletić istaknula je o kojim područjima se na današnjem sastanku razgovaralo te izdvojila da su Hrvatskoj potrebni novi razvojni modeli.

- Imali smo nastavak programskih razgovora. Ovaj put teme su bile pravosuđe, poduzetništvo, obrazovanje, znanost, inovacije i nove tehnologije. Znamo gdje je Hrvatska, dakle, jako je mnogo posla pred nama. Hrvatskoj trebaju, naime, novi razvojni modeli. Dogovaramo se - potrebno sve novo i osmisliti to na strateški način.

Akademik Reiner je dodao da sve tri strane nisu u svim stvarima postigle suglasje.

- Postoje stvari o kojima nismo postigli potpuno suglasje. A o kojim je dijelovima riječ, o tome ćemo kad završimo pregovore.

(VIDEO) Zadovoljni smo postignutim suglasjem o razvojnim projektima za budućnost Hrvatske!

acajkovac — Fri, 18 Dec 2015 15:30:44 +0000

Izjave možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:

REINER: Nastavit ćemo razgovarati o formiranju vlade!

Pregovarali smo kao što vidite više od tri sata. Nastavljamo sutra - nastavit ćemo prekosutra. O mnogo stvari smo razgovarali. Oko nekih stvari smo se dogovorili, a hoćemo li oko svih - to ćemo vidjeti. O formiranju vlade ćemo nastaviti razgovarati - kao i do sada.

MALETIĆ: Jasno smo definirali što i kako mislimo raditi!

I danas smo održali programski razgovor - nastavak je to na programske razgovore koje smo i do sada imali. U večernjim satima će biti daljnji razgovori o svemu ostalom. Ovim dijelom dogovora oko programa smo vrlo zadovoljni. Jasno smo definirali što i kako mislimo raditi.

Ulaganja u poljoprivredu

Pitanje o mandataru je za neke druge razine. Mi smo se ovdje sastali oko programa, reformi i razvojnih projekata za Republiku Hrvatsku. To je, naime, bila tema. Razgovarali smo o javnoj upravi i o jedinicama lokalne i područne samouprave. Poljoprivreda je pitanje broj jedan - svi smo se usuglasili da je to najvažnija grana u koju moramo ulagati. A tema je bila i zaštita okoliša.

Maletić: Glina će s našim kandidatima biti uspješna u provođenju projekata EU!

katarina.krog — Fri, 18 Dec 2015 13:42:05 +0000

HDZ-ova eurozastupnica Ivana Maletić, najveća hrvatska stručnjakinja za EU fondove, u posebnoj je izjavi za Radio Banovinu dala potporu koaliciji „Glina u srcu“ te kandidatu za gradonačelnika Stjepanu Kostanjeviću i njegovoj zamjenici dr. Sanji Štingl Vlašić. Budući da sudjeluje u pregovorima o formiranju hrvatske vlade, Maletić nije mogla posjetiti Glinu. No, poručuje da će pomoći gradonačelniku Kostanjeviću u pripremi projekata i povlačenju novca iz europskih fondova za Grad Glinu.

Poruku eurozastupnice Maletić možete poslušati, a u nastavku pročitati:

Gospodarski rast i razvoj Gline

Žao mi je što nisam mogla doći u Glinu i biti s vama. Imamo pregovore oko uspostavljanja nove vlade - priključila sam se našem stručnom timu. Nadam se da će naš kandidat za gradonačelnika Stjepan Kostanjević i njegova zamjenica dr. Sanji Štingl Vlašić ispuniti vaša očekivanja, pomoći u gospodarskom rastu i razvoju Gline. Oni imaju nove ideje, znaju što je potrebno, grade program na temeljima partnerstva i zajedništva. Kada gledamo EU i najuspješnije lokalne i regionalne jedinice, upravo su radile na tim temeljima.

Niska kvalitetnih projekata

Naši kandidati su obrtnike, male i srednje poduzetnike u gospodarskom programu za grad Glinu stavili na prvo mjesto. Kao i pomoć osnovnoškolcima i srednjoškolcima, osnivanje gospodarskog savjeta, otvaranje Doma hrvatskih branitelja, kluba mladih - svi segmenti društva su obuhvaćeni. Cjelovit program čeka na početak provedbe! S našim kandidatima Glina će biti uspješna u provođenju projekata EU. Rado ću im pomagati iz Europskog parlamenta u prikupljanju i dobivanju europskih sredstava te predlaganju kvalitetnih projekata!

(VIDEO) Program reformi smo raspravili na stručnim sastancima - sada dogovaramo konkretnu provedbu!

acajkovac — Fri, 18 Dec 2015 08:31:45 +0000

Eurozastupnica (i stručnjakinja za financije) Ivana Maletić danas je - uoči sastanka našeg stručnog tima s onima iz Mosta - ispred Središnjice odgovarala na pitanja brojnih novinara.

Izjavu eurozastupnice Maletić možete pogledati u cijelosti, a u nastavku i pročitati:

Uvijek smo u razgovorima koji su vezani za programe i projekte važnima za gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske. Reforme smo već puno puta raspravili na stručnim sastancima. Sad se dogovara provedba reformi - konkretni koraci. Zato danas idemo na sastanak. Vidjet ćemo kako će se sastanak konkretno odvijati s obzirom da nema detaljnog dnevnog reda - tako da ne možemo sada ulaziti u detalje.

(VIDEO) Rast se mora vidjeti u otvaranju novih radnih mjesta i proizvodnji, no toga nema!

acajkovac — Fri, 27 Nov 2015 16:06:26 +0000

Raduje nas pozitivno kretanje BDP-a, no upozoravamo da se ovaj gospodarski rast ne temelji na zdravim ekonomskim osnovama. To potvrđuje samo izvješće Državnog zavoda za statistiku. Kad pogledamo po pojedinim djelatnostima - osam od deset ekonomskih kategorija pada i stagnira, a samo dvije uistinu pridonose rastu - turizam i prerađivačka industrija. Na svim smo nepopularnim ljestvicama Europske komisije. Imamo najveću stopu nezaposlenosti, nezaposlenih mladih, kao i stopu dugotrajne nezaposlenosti! - istaknula je, između ostalog, eurozastupnica (i stručnjakinja za financije) Ivana Maletić danas u Središnjici u izjavi za medije vezano uz kretanje BDP-a u trećem tromjesječju ove godine.

Izjavu eurozastupnice Maletić (i odgovore na pitanja novinara) možete pogledati u cijelosti, a u nastavku i pročitati:

Samo dvije od deset industrija raste

Raduje nas pozitivno kretanje BDP-a u trećem kvartalu. No upozoravamo da se ovaj gospodarski rast ne temelji na zdravim ekonomskim osnovama. To potvrđuje samo izvješće Državnog zavoda za statistiku. Kad pogledamo po pojedinim djelatnostima - osam od deset ekonomskih kategorija pada i stagnira, a samo dvije uistinu pridonose rastu - turizam i prerađivačka industrija. Rast hrvatskog gospodarstva ovisi, dakle, o sigurnosnoj situaciji u svijetu i lijepom vremenu. U trećem kvartalu, primjerice, rafinerija Sisak nije radila - otuda i rast prerađivačke industrije.

Izvoz raste jer provoz raste

Proizvodnja i industrija su na jako niskim razinama - stoga male razlike dovode do značajnije promjene. Sve aktivnosti moraju se pojačati da dođe do prave reindustrijalizacije, stoga vlada mora voditi aktivnu politiku prema poduzetništvu. Kada spominjemo komponente rasta BDP-a - zahvaljujući rastu turizma, raste i potrošnja. Ali - istodobno imamo pojačan rast uvoza. U zadnjem kvartalu uvoz raste, naime, više od izvoza. Poljoprivreda i dalje kontinuirano pada - ne proizvodimo već uvozimo. Spominjući rast izvoza, zanimljivo je navesti podatak da je Hrvatska postala poznata izvoznica - banana i automobila. No, izvoz bi se trebao temeljiti na zdravim ekonomskom osnovama, no u Hrvatskoj raste provoz! Stoga smo na svim nepopularnim ljestvicama Europske komisije. Imamo najveću stopu nezaposlenosti, nezaposlenih mladih, kao i stopu dugotrajne nezaposlenosti. Po tome smo, naime, poznati u EU!

Pad investicija - čak 30 posto!

Od 2008. do danas ukupne investicije su pale za više od 30 posto! A ovaj rast se dogodio zahvaljujući tome što smo članica EU i otvorili su nam se novi izvori financiranja. Rast se trebao dogoditi mnogo prije, prije svega zbog EU fondova - da smo ih znali koristiti i investirali u kvalitetne projekte.

Hrvatska kontinuirano siromaši

Događa se i deflacija - ušli smo u spiralu pada cijena. Siromašimo kao država kada se usporedimo s ostalim članicama EU. To nije ono što želimo! Rast BDP-a mora se vidjeti u rastu broja novih radnih mjesta i vlastite proizvodnje. Dakle, naši proizvodi i naše znanje. Samo od sebe to se ne može dogoditi. To može napraviti samo vlada koja provodi konkretne reforme i mjere - za pomoć izvoznicima i poljoprivredi. A pad poljoprivredne proizvodnje je poražavajući! Unatoč rastu turizma i potrošnje - poljoprivreda pada. Nama će BDP nominalno u odnosu na 2014. bit će veći za 5 milijardi kuna, a samo za kamate moramo dati 12 milijardi kuna. Ovaj rast, dakle, nije dovoljan niti za otplaćivanje polovice ukupnih kamata, a kamoli za neke nove rashode u proračunu.