DOOR

Što nam Riga pokazuje o obnovi zgrada?

Chiara Silvana Macri — Thu, 22 Oct 2026 08:57:49 +0000

Partneri projekta LIFE ReHABITA, među njima i DOOR, sastali su se 15. i 16. listopada u Rigi na redovnom sastanku projektnih partnera. Osim radnog dijela, obišli smo naselje u kojem je provedena energetska obnova. Na stvarnoj zgradi vidjeli smo ono o čemu se u projektima obično govori na papiru: kako izgleda nova vanjska ovojnica, što se događa na krovu i kako je riješeno grijanje.

Nevidljiva kriza

Energetsko siromaštvo teško je uočiti jer se događa unutar četiri zida. Prema Eurostatu, 2024. godine 9,2 % stanovnika EU-a, odnosno oko 41 milijun ljudi, nije moglo adekvatno ugrijati svoj dom. U Hrvatskoj je taj udio prema istom pokazatelju 4,2 %, no ovaj podatak treba čitati s oprezom, jer se temelji na onome što ljudi sami odgovore u anketi. Hrvatski nacionalni energetski i klimatski plan koristi složeniji pristup, kombinira četiri pokazatelja i za 2022. godinu dolazi do 12,2 % energetski siromašnih kućanstava.

Tema je danas aktualnija nego prije nekoliko godina. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada stupila je na snagu u svibnju 2024. godine, a države članice morale su je ugraditi u nacionalno zakonodavstvo do 29. svibnja 2026. Socijalni klimatski fond, namijenjen upravo kućanstvima koja najviše osjećaju trošak energetske tranzicije, počinje se primjenjivati 2026. Pitanje više nije treba li obnavljati, nego tko će obnovu moći platiti i provesti.

Što smo vidjeli u Rigi

Izolacija pročelja smanjuje gubitke topline kroz zidove, a izolacija krova zaustavlja toplinu koja se inače gubi prema gore. Sustav grijanja u obnovljenoj zgradi riješen je kroz sustav daljinskog grijanja na toplu vodu.

LIFE ReHABITA je mali dio šire slike: obnova zgrada istodobno je klimatska i socijalna politika. Smanjenje potrošnje energije smanjuje emisije, ali i račune onih koji ih najteže podnose. Primjer iz Rige pokazuje da je to ostvarivo kad postoji plan, financiranje i ljudi koji kućanstva provedu kroz proces.

Projekt sufinancira Europska unija kroz LIFE Program. Izraženi stavovi i mišljenja su isključivo stavovi projekta LIFE ReHABITA i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.

Energetska tranzicija može Hrvatskoj donijeti milijarde eura koristi, niže račune i tisuće radnih mjesta

Chiara Silvana Macri — Wed, 21 Oct 2026 08:07:19 +0000

Ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije nisu samo trošak klimatske politike. Do 2030. mogla bi donijeti Hrvatskoj 6,21 milijardu eura ukupnih ekonomskih i društvenih koristi, smanjiti troškove energije za kućanstva i pomoći tisućama ljudi da izađu iz energetskog siromaštva. To pokazuje novo istraživanje Europska klimatska dividenda: Ekonomske dobrobiti, radna mjesta, zdravlje i niži troškovi za energiju izrađeno u sklopu europskog projekta LIFE Plan4Climate

Što energetska tranzicija znači za građane i gospodarstvo u Hrvatskoj?

Prema izvješću, provedba ambicioznijeg scenarija energetske tranzicije mogla bi do 2030. Hrvatskoj donijeti 6,21 milijardu eura ukupnih novčano procijenjenih koristi, što odgovara 10,6 % hrvatskog BDP-a iz 2021. godine. Do 2050. procijenjene koristi mogle bi dosegnuti 13,70 milijardi eura godišnje, odnosno 23,5 % BDP-a iz 2021. godine.

Te brojke ne znače da će se taj iznos izravno sliti u državni proračun ili na račune građana. Riječ je o procijenjenoj vrijednosti različitih koristi, uključujući uštede energije, manje troškove povezane sa zdravljem i izbjegnute globalne štete od klimatskih promjena.

Što to konkretno znači za Hrvatsku?

Niži troškovi energije: prema modelu, troškovi energije za kućanstva mogli bi se smanjiti za oko 562 eura po osobi godišnje do 2030. godine. Za građane to znači potencijalno više novca za hranu, stanovanje i druge životne potrebe, umjesto za grijanje, hlađenje i gorivo.

Manje energetskog siromaštva: do 2030. čak bi 14.900 ljudi moglo izaći iz energetskog siromaštva, a do 2050. gotovo 76.000. To je posebno važno za kućanstva koja teško podmiruju račune ili žive u slabo izoliranim stanovima i kućama.

Više posla u Hrvatskoj: energetska tranzicija mogla bi poduprijeti oko 74.400 izravnih radnih godina do 2030. godine, a do 2050. više od 121.000. Potencijal se odnosi na poslove povezane, primjerice, s obnovom zgrada, ugradnjom učinkovitijih sustava grijanja i hlađenja te razvojem obnovljivih izvora energije.

Bolje zdravlje: čišći zrak i topliji, kvalitetnije izolirani domovi mogli bi do 2030. spriječiti oko 188 prijevremenih smrti godišnje u Hrvatskoj. Uz to, procjenjuje se da bi se do te godine moglo izbjeći više od 21.600 izgubljenih radnih dana zbog bolesti.

Obnova zgrada i dalje je jedan od najvećih izazova

Istraživanje posebno upozorava na spor tempo obnove zgrada u Hrvatskoj. Naime, godišnja stopa obnove iznosi oko 0,7 %, dok bi za ostvarenje nacionalnih ciljeva trebala dosegnuti približno 3 %.

Sama obnova nije samo pitanje smanjenja emisija jer kvalitetnija izolacija fasade i krova, zamjena stolarije te učinkovitiji sustavi grijanja mogu značiti da se dom zimi lakše zagrijava, ljeti sporije pregrijava i da su računi za energiju manji. Istodobno, takva ulaganja mogu poboljšati uvjete stanovanja i smanjiti zdravstvene rizike povezane s hladnim i vlažnim prostorima.

Posebnu pozornost pritom treba posvetiti kućanstvima koja nemaju dovoljno vlastitih sredstava za obnovu. Bez dostupne financijske potpore i ciljane pomoći ranjivim skupinama, koristi energetske tranzicije neće biti jednako dostupne svima.

Promet i dalje snažno ovisi o fosilnim gorivima

Prema izvješću, promet je najveći izvor emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj, s udjelom od oko 40 %, pri čemu dominira cestovni promet. Prosječna starost voznog parka prelazi 12 godina.

Za mnoge građane, osobito izvan većih gradova, automobil nije luksuz, nego nužnost zbog odlaska na posao, u školu ili do zdravstvenih usluga. Zato smanjenje emisija u prometu ne može ovisiti samo o kupnji novih električnih automobila. Potrebni su i pouzdaniji javni prijevoz, sigurnije biciklističke veze, bolja povezanost manjih mjesta i gradova te dostupnija infrastruktura za punjenje električnih vozila.

Takve promjene mogu smanjiti potrošnju goriva, izloženost promjenama njegovih cijena i onečišćenje zraka, uz istodobno poboljšanje kvalitete života.

Koristi za Hrvatsku dio su šire europske promjene

Na razini Europske unije istraživanje procjenjuje da bi mjere uštede energije mogle donijeti više od 826 milijardi eura godišnjih novčano procijenjenih koristi do 2030. godine. Uključujući energetsku učinkovitost i razvoj obnovljivih izvora, europska bi gospodarstva mogla ostvariti i znatne koristi za zdravlje, zapošljavanje i energetsku sigurnost. Na razini EU-a procjenjuje se i potencijal sprečavanja gotovo 34.000 smrti godišnje do 2030.

Za Hrvatsku energetska tranzicija ne smije ostati samo obveza smanjenja emisija, već mora biti i prilika za kvalitetniju i bržu obnovu stambenog fonda, smanjenje energetskog siromaštva i povećanje otpornosti na klimatske promjene.

Da bi se te koristi ostvarile, potrebna je dosljedna provedba klimatskih i energetskih politika, dovoljno javnih i privatnih ulaganja te mjere koje osiguravaju da koristi tranzicije budu dostupne i najranjivijim građanima.

EU Peers II sastank u Njemačkoj: Od europske zajednice znanja do snažnije podrške energetskoj obnovi

Chiara Silvana Macri — Tue, 20 Oct 2026 07:57:24 +0000

Partneri projekta EU Peers II okupili su se 8. i 9. listopada 2026. u Kemperhofu u Netzebandu u Njemačkoj na početnom sastanku projekta, kojim je započela nova faza europske suradnje usmjerene na jačanje zajednice prakse za one-stop shopove (OSS) u području energetske. Nadovezujući se na rezultate projekta EU Peers I, EU Peers II usmjerava se na daljnje povezivanje organizacija, razmjenu praktičnih iskustava i stvaranje boljih uvjeta za razvoj one-stop shopova diljem Europe.

Od povezivanja do konkretne podrške u praksi

One-stop shopovi, odnosno usluge podrške energetskoj obnovi na jednom mjestu, kućanstvima olakšavaju snalaženje u složenom procesu obnove. Povezuju potrebne informacije, savjetovanje i različite dionike te pomažu građanima da lakše planiraju i provedu energetsku obnovu svojih domova. Iako se modeli one-stop shopova razlikuju ovisno o nacionalnom i lokalnom kontekstu, zajednički im je cilj učiniti obnovu jednostavnijom, pristupačnijom i učinkovitijom.

Prvi projekt EU Peers postavio je temelje europske zajednice prakse koja okuplja pružatelje usluga one-stop shopova i organizacije koje podupiru njihov razvoj. Zajednica danas broji 637 registriranih članova koji predstavljaju 225 one-stop shopova, a njezini članovi dolaze iz 28 zemalja.

Projekt EU Peers II nastavlja graditi na tim temeljima, s ambicijom da zajednica postane još korisniji prostor za stručnjake i organizacije koje rade na energetskoj obnovi. Cilj nije samo okupiti veći broj članova, već omogućiti konkretnu razmjenu znanja, zajedničko pronalaženje rješenja i jačanje kapaciteta za razvoj i dugoročnu održivost one-stop shopova.

Početak sastanka – upoznavanje

Hrvatska u novoj ulozi: od članice zajednice do osnivanja nacionalne platforme

Za Hrvatsku, odnosno DOOR kao hrvatskog partnera u projektu, EU Peers II donosi važan iskorak. Dok je Hrvatska u prethodnoj fazi projekta EU Peers sudjelovala kao članica postojeće zajednice, u novoj fazi DOOR sudjeluje kao punopravni projektni partner te će sudjelovati u osnivanju hrvatske nacionalne platforme za one-stop shopove.

Upravo je zato jedna od radionica na početnom sastanku bila posebno relevantna za hrvatski kontekst. Tijekom rada na temi razvoja novih nacionalnih platformi, predstavnici zemalja koje će ih uspostavljati razmjenjivali su iskustva s partnerima iz zemalja u kojima platforme već djeluju. DOOR je pritom imao priliku učiti iz dosadašnjih iskustava drugih partnera: kako su nacionalne platforme nastale, kako su organizirane, tko ih okuplja i što je potrebno za njihovo uspješno funkcioniranje.

Ta su iskustva važna polazna točka za razvoj hrvatske platforme, koja će povezivati relevantne dionike i stvarati prostor za suradnju, razmjenu znanja i zajedničko djelovanje u području energetske obnove.

Radionica nije bila usmjerena samo na organizacijsku strukturu budućih platformi. Sudionici su zajednički promišljali i o tome tko bi sve trebao biti uključen u njihove aktivnosti, kakvu bi ulogu trebali imati različiti dionici te koje su kompetencije i osobine važne za osobu koja će voditi zajednicu. Takav pristup pomaže da se nacionalne platforme od početka razvijaju prema potrebama svojih članova, s jasnom svrhom i temeljem za dugoročnu suradnju.

Radionica na temu nacionalinh platformi i voditelja zajednica

Zajednica kao prostor za učenje i zajedničko djelovanje

Razvoj nacionalnih platformi samo je jedan dio ambicioznog programa EU Peers II. Tijekom dvodnevnog sastanka partneri su razmatrali i aktivnosti kojima će se poticati razmjena znanja, jačanje kapaciteta i povezivanje iskustava iz različitih europskih zemalja.

Projekt predviđa uspostavu pet radnih skupina, razvoj novih sadržaja za Knowledge Hub, pripremu praktičnih smjernica te aktivnosti usmjerene na bolje povezivanje iskustava iz prakse s oblikovanjem javnih politika. Važnu ulogu imat će i nacionalne platforme, koje će omogućiti da se znanje i iskustva prenose između lokalne, nacionalne i europske razine.

DOOR kao partner vodi radani paket u kojem su aktivnosti vezane za osnivanje i djelovanje radnih grupa

Povezivanje iskustava iz prakse s europskim politikama

Važan dio rasprava odnosio se i na europski zakonodavni i politički okvir za energetsku obnovu. Partneri su razgovarali o Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i Direktivi o energetskoj učinkovitosti (EED), kao i o mogućnostima koje donose povezane europske politike i instrumenti, uključujući Socijalni klimatski fond i nacionalne socijalne klimatske planove.

Razgovori koji se nastavljaju i izvan radnog programa

Nakon prvog dana, obilježenog radnim sesijama i zajedničkim promišljanjem o budućnosti projekta, sudionici su iskoristili predah nakon kiše i sunčano vrijeme za šetnju njemačkim krajolikom. U sklopu aktivnosti Walk & Talk razgovori su se nastavili u opuštenijem okruženju, otvarajući prostor za razmjenu ideja i iskustava izvan formalne agende.

Nakon prvog dana sastanka, razgovori su se nastavili u šetnji njemačkim krajolikom — prilika za razmjenu ideja i iskustava izvan formalne agende

Upravo su takvi trenuci važan dio izgradnje europske zajednice prakse: uz formalne sastanke i planirane aktivnosti, suradnja se razvija i kroz neformalne razgovore, upoznavanje različitih perspektiva i otkrivanje zajedničkih izazova.

Zajednički koraci prema snažnijim one-stop shopovima

Drugi dan sastanka bio je posvećen koordinaciji projekta, administrativnim obvezama, očekivanjima vezanima uz provedbu te dogovoru o sljedećim koracima i odgovornostima partnera. Uključivanje predstavnika CINEA-e pridonijelo je usklađivanju razumijevanja zahtjeva i očekivanja za provedbu projekta.

Sastank s CINEA

S ambicioznim planom rada, EU Peers II nastavlja graditi na već uspostavljenoj europskoj zajednici, uz poseban naglasak na razvoj nacionalnih platformi, razmjenu znanja, jačanje kapaciteta i dugoročnu održivost.

Krajnji cilj nije samo snažnija i povezanija zajednica, već i snažniji, učinkovitiji i održiviji one-stop shopovi koji će većem broju kućanstava omogućiti pristupačniju i kvalitetniju energetsku obnovu.

Početni sastanak u Netzebandu označio je početak nove faze tog zajedničkog rada — i važan korak prema razvoju hrvatske nacionalne platforme koja će povezivati dionike i pridonositi daljnjem razvoju podrške energetskoj obnovi u Hrvatskoj.

Projekt sufinancira Europska unija kroz LIFE Program. Izraženi stavovi i mišljenja su isključivo stavovi projekta EU PEERS II i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.

Poziv za financiranje – Funding Fairer Futures

Chiara Silvana Macri — Tue, 13 Oct 2026 08:34:14 +0000

CAN Europe objavio je posljednji poziv za podnošenje prijedloga za financiranje u području klimatske pravde i pravedne tranzicije u okviru projekta Funding Fairer Futures.

Dostupno financiranje: 16 malih bespovratnih potpora u iznosu od 10.000 eura, namijenjenih registriranim i neregistriranim grupama.

Što će financirati: prijedloge kojima se razvijaju, provode i jačaju rodno pravedni, uključivi za osobe s invaliditetom, intersekcionalni i/ili dekolonijalni pristupi europskim klimatskim politikama i djelovanju.

Tko se može prijaviti: neprofitne organizacije civilnog društva (OCD), udruge organizacija civilnog društva i grupe sa sjedištem u Europskoj uniji. Cilj je podržati male i srednje organizacije civilnog društva i grupe. To uključuje organizacije i grupe koje u pravilu raspolažu manjim proračunima, imaju male timove ili teško dolaze do bespovratnih sredstava ili osnovnog financiranja.

Prednost se daje OCD-ovima i grupama koje vode žene i nebinarne osobe, mladi, zajednice koje su izravno pogođene klimatskom krizom, osobe s invaliditetom ili osobe iz marginaliziranih skupina i zajednica.

Prihvatljive aktivnosti: aktivnosti podizanja svijesti, uključivanje javnosti, kampanje i zagovaranje. Potičemo da financirani projekti, gdje je moguće, uključe i aktivnosti jačanja kapaciteta (internih i/ili vanjskih), umrežavanja i organizacijskog razvoja.

Trajanje projekata: najmanje 6 mjeseci, od 1. prosinca 2026. do kraja listopada 2027.

Rok za podnošenje prijava: listopada 2026. u 18:00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (CET), odnosno prema vremenu u Bruxellesu.
Više informacija na POVEZNICI.

Ako ste se prethodno prijavili za podgrant u okviru programa Funding Fairer Futures, a vaš je prijedlog i dalje u skladu s ciljevima programa, potičemo vas da razmotrite ponovnu prijavu. Prije podnošenja nove prijave možete se obratiti CAN Europeu kako biste provjerili jesu li postojali formalni kriteriji zbog kojih vaš prethodni prijedlog nije bio odabran.

CAN Europeu se možete obratiti i ako imate dodatnih pitanja ili trebate bilo kakvo pojašnjenje.

Utjecaj klimatskih promjena na lokalnu zajednicu i mjere prilagodbe

Chiara Silvana Macri — Wed, 07 Oct 2026 08:23:06 +0000

Sažetak

Klimatske promjene sve snažnije oblikuju život lokalnih zajednica, a njihovi učinci posebno su izraženi u urbanim sredinama koje su izložene toplinskim valovima, urbanom toplinskom otoku i sve većim pritiscima na javno zdravlje i infrastrukturu. Grad Zagreb pokazuje kako klimatski rizici utječu na svakodnevni život stanovnika, ali i kako se odgovori na njih mogu razvijati kroz zelenu infrastrukturu, mjere prilagodbe i uključivo upravljanje prostorom. Posebnu važnost pritom imaju žene i mladi, kao skupine koje su često ranjivije na posljedice klimatskih promjena i još uvijek nedovoljno uključene u procese odlučivanja. Upravo zato projekt GEAR UP! povezuje klimatsku pravednost, obrazovanje i sudjelovanje zajednice kako bi potaknuo uključivija i pravednija rješenja za klimatske izazove. Aktivnim uključivanjem različitih dionika moguće je razvijati otpornije i pravednije lokalne zajednice.

Ključne riječi: klimatske promjene, lokalna zajednica, Zagreb, prilagodbe, toplinski valovi, toplinski otok, rodna perspektiva, žene, mladi, GEAR UP!

Uvod
Klimatske promjene postavljaju sve veće izazove lokalnim zajednicama i zahtijevaju prilagodbu načina planiranja i upravljanja gradskim prostorom. Razmotrit ćemo kako se ti izazovi očituju u Zagrebu te zašto posljedice nisu jednake u svim gradskim četvrtima i među svim skupinama stanovništva. Posebnu ćemo pozornost obratiti na odnos klimatskih rizika, urbanog planiranja i društvene pravednosti. U tekstu ćemo sagledati moguća prostorna, javnozdravstvena i organizacijska rješenja prilagodbe. Također će se razmotriti važnost uključivanja žena i mladih u oblikovanje lokalnih klimatskih politika kroz projekt GEAR UP!.

Europski i nacionalni strateški okvir

Europa se ubraja među područja posebno pogođena klimatskim promjenama, a podaci programa Copernicus1 pokazuju da se Europa zagrijava brže od mnogih drugih dijelova svijeta. Posljedice su vidljive kroz sve češće ekstremne vremenske pojave, veće zdravstvene rizike i rastuće pritiske na urbane sustave. Kao odgovor na to, Europska unija usvojila je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama s ciljem stvaranja klimatski otpornog društva do 2050. godine2, uz naglasak na bržu, učinkovitiju i sustavnu prilagodbu na svim razinama upravljanja.

Na nacionalnoj razini, Republika Hrvatska usvojila je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu3, koja predstavlja temeljni nacionalni okvir za planiranje i provedbu mjera prilagodbe. Strategija ističe potrebu za konkretnim sektorskim i lokalnim aktivnostima koje uzimaju u obzir specifične klimatske rizike pojedinih područja. U Hrvatskoj je posljednjih godina sve izraženiji porast prosječnih temperatura, učestaliji toplinski valovi i dulja sušna razdoblja, a gradovi su među područjima koja te posljedice najbrže osjećaju zbog velike koncentracije stanovništva, gusto izgrađenih površina i manjka zelene infrastrukture.

Grad Zagreb kao primjer lokalne prilagodbe klimatskim promjenama

U gradu Zagrebu učinci klimatskih promjena dodatno su naglašeni procesima urbanizacije. Promjene klimatskih obrazaca vidljive su kroz sve češće i intenzivnije toplinske valove te pojavu sve izraženijih vrućih ljeta. Prema podacima platforme Climate-ADAPT4, tijekom posljednjih desetljeća klimatska obilježja zagrebačke regije postupno su se promijenila, pri čemu je ranija klasifikacija „vlažne umjereno tople klime s toplim ljetima” pomaknuta prema obilježjima „vlažne umjerene klime s vrućim ljetima”. Ova promjena ukazuje na dugoročni trend porasta temperatura i sve češću pojavu razdoblja s izrazito visokim temperaturama, koja postaju važan čimbenik utjecaja na kvalitetu života, zdravlje stanovništva i funkcioniranje urbanih sustava.

Toplinski valovi stoga više nisu samo budući klimatski rizik, već predstavljaju aktualan javnozdravstveni i urbani izazov. Njihov se utjecaj pritom dodatno razlikuje među pojedinim dijelovima grada, što je povezano i s načinom na koji je gradski prostor oblikovan.

Urbani toplinski otoci i nejednaka izloženost klimatskim rizicima

Jedan od ključnih čimbenika koji povećava izloženost građana visokim temperaturama u gradovima jest pojava urbanih toplinskih otoka. Riječ je o pojavi pri kojoj su urbana područja toplija od okolnog ruralnog prostora, osobito tijekom toplinskih valova, zbog velike zastupljenosti betonskih i asfaltiranih površina te guste izgradnje koja zadržava toplinu. Tijekom ljetnih mjeseci asfalt, beton i zgrade akumuliraju toplinu tijekom dana te je postupno otpuštaju tijekom noći, zbog čega se gradska područja sporije hlade i ostaju toplija i nakon zalaska sunca.

Zagreb Glavni kolodvor (Clip by Hyperlapse Pro)

https://artlist.io/stock-footage/clip/city-cityscape-croatia-zagreb/741675

U Zagrebu se učinak urbanog toplinskog otoka dodatno povezuje sa širenjem izgrađenih površina i smanjenjem prirodnih elemenata u gradskom prostoru. Zelene površine, drveće i druga prirodna rješenja, nasuprot tome, pridonose snižavanju temperature i poboljšanju mikroklimatskih uvjeta. Istraživanja Climate-ADAPT-a pokazuju da temperaturne razlike unutar istoga gradskog područja mogu doseći i nekoliko stupnjeva, pri čemu zelenije zone ostaju osjetno hladnije od područja s manjkom vegetacije. Takvi podaci potvrđuju da klimatski rizici nisu jednako raspoređeni među svim dijelovima grada.

Posebno su izložene gradske četvrti s manjim udjelom zelenih površina, većom koncentracijom asfalta i betona te slabije razvijenom zelenom infrastrukturom. Stanovnici takvih područja češće su izloženi toplinskom stresu u usporedbi s onima koji žive u dijelovima grada s više parkova, drvoreda i drugih prirodnih elemenata. Zbog toga se pojava urbanog toplinskog otoka ne može promatrati samo kao posljedica klimatskih promjena, već i kao pitanje prostorne pravednosti, kvalitete urbanog planiranja i jednakih uvjeta života za građane.

Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u urbanom prostoru

S obzirom na sve izraženije posljedice toplinskih valova, jedan od najvažnijih smjerova prilagodbe Zagreba jest razvoj zelene infrastrukture i primjena rješenja temeljenih na prirodi. Takve mjere mogu značajno pridonijeti smanjenju toplinskog opterećenja u urbanom prostoru, ali istodobno donose i dodatne koristi poput poboljšanja kvalitete zraka, povećanja ugodnosti boravka na otvorenom i stvaranja zdravijeg životnog okruženja. U Zagrebu se razvoj zelene infrastrukture sve više uključuje u sustavno planiranje grada, a važan korak predstavlja Strategija zelene urbane obnove do 2034. godine5, koja obuhvaća 55 razvojnih mjera i gotovo 200 aktivnosti.

Među najvažnijim mjerama ističu se sadnja drveća, povećanje površine parkova i zelenih zona, uvođenje zelenih krovova i zidova, korištenje propusnih površina te druge intervencije koje omogućuju stvaranje hlada i bolje zadržavanje vlage u prostoru. U Zagrebu su takve mjere već vidljive kroz konkretne projekte. Do ožujka 2025. godine u gradu je zasađeno 21.840 stabala, dok je u školama i vrtićima predviđena sadnja 1.385 stabala na više od 100 lokacija. Uređenje zelenog koridora potoka Črnomerec obuhvaća oko 1.800 metara pješačko-biciklističke staze i sadnju 140 stabala. U Zagrebu se takve mjere primjenjuju i kroz drvorede u zoni povijesnog središta i uz glavne prometnice u sklopu koncepta Zagrebačke zelene potkove. Oni pridonose stvaranju ugodnijih pješačkih koridora, povećanju zasjenjenja i smanjenju zagrijavanja površina u gusto izgrađenim dijelovima grada. Također, obnova Paromlina uključuje elemente zelene infrastrukture i porozne površine koje mogu doprinijeti ublažavanju učinka urbanog toplinskog otoka u toj gradskoj zoni.

Park Zrinjevac, Zagreb

Međutim, prilagodba ne može biti jednaka za cijeli grad jer se razina klimatske izloženosti razlikuje čak i između pojedinih četvrti i gradskih blokova. Zbog toga je potrebno razvijati lokalno prilagođena rješenja koja se temelje na detaljnoj analizi toplinskih rizika i stvarnih potreba stanovništva. U Zagrebu su upravo takvi pristupi važni u procesu obnove i planiranja urbanog prostora, gdje klimatska prilagodba može biti prilika za stvaranje otpornijih, zdravijih i ugodnijih gradskih područja.

Uz prostorne mjere, prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva i organizacijske te javnozdravstvene odgovore. To uključuje sustave ranog upozoravanja na toplinske valove, akcijske planove usmjerene prema ranjivim skupinama, dostupnost pitke vode, rashladne točke u gradu te prilagodbu rada javnih službi tijekom razdoblja ekstremnih temperatura.

Učinkovita prilagodba zato ne ovisi samo o promjenama u fizičkom prostoru, već i o kvalitetnom upravljanju podacima, procjeni ranjivosti stanovništva te suradnji između zdravstvenog sustava, lokalne uprave i komunalnih službi. Takav pristup omogućuje da klimatske politike odgovore na stvarne potrebe različitih skupina građana.

Rodna perspektiva klimatskih promjena

Iako klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov za cijelo društvo, njihove posljedice nisu jednako raspoređene među različitim skupinama stanovništva. Zbog postojećih društvenih i ekonomskih nejednakosti, žene se u mnogim sredinama suočavaju s većom razinom ranjivosti, osobito zbog ograničenijeg pristupa prihodima, resursima, informacijama i procesima donošenja odluka. Prema podacima Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE)6 žene i muškarci često imaju različite potrebe, mogućnosti i prioritete u kontekstu klimatskih promjena, dok perspektiva žena još uvijek nije dovoljno zastupljena u oblikovanju i provedbi klimatskih politika. Uz to, istraživanje provedeno u Hrvatskoj7 pokazuje da žene češće od muškaraca klimatske promjene doživljavaju kao ozbiljan rizik, što dodatno potvrđuje važnost uključivanja njihovih iskustava u oblikovanje lokalnih mjera prilagodbe.

Rodne razlike posebno dolaze do izražaja u svakodnevnim obvezama i raspodjeli neplaćenog rada. U uvjetima suša, nestašice vode ili drugih klimatskih poremećaja žene često preuzimaju veći dio odgovornosti za brigu o kućanstvu i obitelji, dok istodobno imaju manje mogućnosti utjecati na odluke koje oblikuju klimatske politike. U urbanom kontekstu, poput Zagreba, rodna perspektiva jedan je od primjera važnih za planiranje mjera prilagodbe toplinskim valovima. Studija o putničkim navikama žena i muškaraca u Gradu Zagrebu8 pokazuje da žene češće koriste javni prijevoz od muškaraca, pri čemu se svakodnevno ili više od tri puta tjedno javnim gradskim prijevozom kreće 55,6% žena i 34,5% muškaraca. To znači da su žene u Zagrebu češće izložene visokim temperaturama tijekom svakodnevnog kretanja gradom, osobito na stajalištima, pri presjedanjima i tijekom pješačenja kroz dijelove grada s manje hlada i zelenila.

Uz žene, i mladi su jedna od posebno ranjivih skupina. Prema podacima Europskog opservatorija za klimu i zdravlje9, djeca i adolescenti posebno su osjetljivi na zdravstvene učinke klimatskih promjena jer su njihova tijela i imunološki sustavi još uvijek u razvoju, pa su izloženiji dehidraciji, toplinskoj iscrpljenosti, respiratornim tegobama i mentalnim posljedicama poput straha, uznemirenosti i ekološke tjeskobe. U gradovima se to dodatno pojačava time što mnoge škole i javni prostori nisu dovoljno prilagođeni toplinskim valovima, a djeca i mladi ovise o odraslima, javnim sustavima i prostornim rješenjima koja im trebaju osigurati sigurnije i zdravije okruženje. Zbog toga klimatske politike trebaju uzeti u obzir različita iskustva i potrebe žena i mladih kako bi mjere prilagodbe bile učinkovitije i pravednije.

Prema Ameyawu i suradnicima (2025)10, klimatski poremećaji mogu dodatno povećati rizik od prekida obrazovanja, prisilnih migracija, rodno uvjetovanog nasilja te negativno utjecati na mentalno i reproduktivno zdravlje žena i djevojčica. Upravo zato klimatska pravda zahtijeva uključivanje rodno osjetljivog pristupa koji prepoznaje različite razine ranjivosti i osigurava ravnopravno sudjelovanje žena i mladih u planiranju i provedbi mjera prilagodbe.

Projekt GEAR UP! – uključivanje žena i mladih u klimatske politike

Kroz projekt GEAR UP!11, koji se provodi uz sufinanciranje Grada Zagreba i Europske unije, naglašava se važnost većeg uključivanja žena i mladih u oblikovanje klimatskih politika. Polazi se od činjenice da klimatske promjene ne utječu jednako na sve društvene skupine te da žene i mladi, iako će dugoročno snositi velik dio njihovih posljedica, još uvijek nisu dovoljno zastupljeni u procesima donošenja odluka. Povezivanjem klimatske pravde, obrazovanja i sudjelovanja zajednice nastoji se osnažiti ove skupine za aktivnije uključivanje u klimatske procese. Projektom se želi pridonijeti stvaranju pravednijih politika koje bolje odgovaraju na stvarne potrebe lokalnih zajednica.

Zaključak

Klimatske promjene predstavljaju sve izraženiji izazov za lokalne zajednice, a primjer Zagreba pokazuje kako se njihovi učinci već danas očituju kroz učestalije toplinske valove, pojavu urbanih toplinskih otoka i povećanu potrebu za učinkovitim mjerama prilagodbe. Europski i nacionalni strateški okviri potvrđuju da prilagodba klimatskim promjenama mora biti kontinuiran i sustavan proces koji uzima u obzir posebnosti pojedinih prostora i potrebe različitih skupina stanovništva.

Razvoj zelene infrastrukture i primjena rješenja temeljenih na prirodi predstavljaju ključne korake u smanjenju klimatskih rizika u urbanim sredinama, no jednako je važno osigurati društveno pravedan pristup prilagodbi. Uključivanje rodne perspektive, ravnopravno sudjelovanje žena te aktivno uključivanje mladih u klimatske politike nužni su za stvaranje učinkovitijih i uključivijih rješenja.

Samo povezivanjem okolišnih, zdravstvenih i društvenih aspekata moguće je izgraditi otpornije lokalne zajednice koje se ne prilagođavaju klimatskim promjenama samo tehničkim mjerama, već pritom osiguravaju da svi članovi društva imaju mogućnost sudjelovati u stvaranju budućih rješenja.

Autor: Sandra Slivar Rebernišak

Institucija: Društvo za oblikovanje održivog razvoja

Radno mjesto: Starija stručna suradnica

Poštanska adresa: Ulica Krešimira IV 2a, Ivanić-Grad

Telefon: 0995788303

E-adresa: sandra.slivar@door.hr

Literatura:

Ameyaw, Edward Kwabena, Zohra S. Lassi, Jeannette M. Wade et al. „Facing the Future: The Nexus between Climate Change and Women’s Health.“ Women’s Health 21 (2025): 1–12. https://doi.org/10.1177/17455057251400070
Climate-ADAPT. „Building Heat Resilience in Zagreb, Croatia.“ https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/mission-inactive/solutions/mission-stories-inactive/building-resilience-zagreb-story2
Climate-ADAPT. „Children’s Health.“ https://climate-adapt.eea.europa.eu/hr/observatory/evidence/health-effects/childrens-health
Copernicus Climate Change Service. „Why Are Europe and the Arctic Heating Up Faster Than the Rest of the World?“ 2025. https://climate.copernicus.eu/why-are-europe-and-arctic-heating-faster-rest-world
Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Projekt„GEAR UP!“ 2026. https://www.door.hr/project/gear-up/
European Institute for Gender Equality. „Gender Equality and Climate Change.“. https://eige.europa.eu/publications-resources/publications/gender-equality-and-climate-change
European Parliament. „Report on Women, Gender Equality and Climate Justice.“ https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-8-2017-0403_EN.html
Europska komisija. „EU Strategy on Adaptation to Climate Change.“ https://climate.ec.europa.eu/areas-action/adaptation-and-resilience-climate-change/eu-adaptation-strategy_en
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama: Sažetak za sve. https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/Brosure/Kako%20se%20prilagoditi%20klimatskim%20promjenama.pdf
„Percepcija rizika od klimatskih promjena kod hrvatskih građana.“ Socijalna ekologija 33, br. 3 (2024). https://hrcak.srce.hr/file/469779
Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). „Klimatsko potvrđivanje.“ 14. veljače 2025. https://regea.org/klimatsko-potvrdivanje/
Republika Hrvatska. „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.“ Narodne novine 46/2020. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html
United Nations Development Programme. „Žene, otpornost i klimatske promjene: Iskustva iz Evrope, Centralne Azije i šire.“ https://www.undp.org/bs/bosnia-herzegovina/publications/zene-otpornost-i-klimatske-promjene
United Nations Women. „Conceptualizing Feminist Climate Justice.“ https://www.unwomen.org/sites/default/files/2024-02/egm-report-conceptualizing-feminist-climate-justice.pdf
Zagreb, Grad. Studija o putničkim navikama žena i muškaraca u Gradu Zagrebu 2024. https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/ljudska%20prava/web/Studija%20o%20putni%C4%8Dkim%20navikama%20%C5%BEena%20i%20mu%C5%A1karaca%20u%20Gradu%20Zagrebu%202024_.pdf
Zagreb, Grad. Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba. https://actgreen.zagreb.hr/UserDocsImages/dokumenti/Strategija%20zelene%20urbane%20obnove%20Grada%20Zagreba.pdf?vel=29782675
Zagreb, Grad. „Rješenja temeljem prirode.“ https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/IZLOZBA%20NBS%20izlozba%20brosura.pdf.
Zagrebački energetski centar (ZEC). „Izgradnja zelene infrastrukture Grada Zagreba.“ 28. srpnja 2025. https://zec.zagreb.hr/izgradnja-zelene-infrastrukture-grada-zagreba/

Tvoja ideja danas, drugačiji svijet sutra!

Chiara Silvana Macri — Wed, 30 Sep 2026 12:49:20 +0000

Grad Zagreb, u suradnji sa Zakladom Bloomberg, poziva mlade u dobi od 15 do 24 godine da osmisle i provedu projekte kojima će doprinijeti rješavanju klimatskih izazova u svojim zajednicama.

U sklopu programa Youth Climate Action Fund (YCAF), prijavljeni projekti mogu ostvariti financijsku potporu u iznosu od 2.000 do 4.000 eura za provedbu svojih ideja.

Ne trebaš imati prethodno iskustvo!

Za prijavu nije potrebno prethodno iskustvo u provedbi projekata. Važna je volja za pokretanjem promjene, problem koji prepoznaješ u svojoj zajednici i ideja kako ga možeš riješiti.

Ako imaš ideju koja može pridonijeti zelenijem, održivijem i otpornijem Zagrebu, ovo je prilika da je pretvoriš u konkretan projekt.

Prijave su otvorene do 5. listopada

Ne čekaj zadnji trenutak — prijavi svoj projekt do 5. listopada i iskoristi priliku za njegovu provedbu uz financijsku potporu od 2.000 do 4.000 eura.

Imaš ideju? Uključi se!

Sve informacije o programu, uvjetima prijave i javnom pozivu dostupne su na mrežnim stranicama Grada Zagreba:

Youth Climate Action Fund – Grad Zagreb

Koliko vam je prijevoz zapravo dostupan i priuštiv? Podijelite svoje iskustvo u kratkoj anketi

Chiara Silvana Macri — Wed, 30 Sep 2026 08:40:38 +0000

Koliko vam treba do najbliže autobusne stanice? Ovisi li vaš odlazak na posao, liječniku ili u trgovinu o automobilu? Jeste li ikad morali odustati od neke aktivnosti zbog prijevoza?

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) provodi istraživanje o prometnom siromaštvu u Hrvatskoj, odnosno o tome koliko su prijevoz i mobilnost dostupni i priuštivi građanima.

Sudjelujte u kratkoj anketi (oko 10 minuta) i pomozite nam bolje razumjeti stvarne probleme s kojima se ljudi susreću u svakodnevnom kretanju.

Vaši odgovori su:

potpuno anonimni

koriste se isključivo za istraživanje

važni za oblikovanje budućih mjera i politika

Rezultati istraživanja doprinijet će stvaranju pravednijeg i dostupnijeg sustava prijevoza za sve, bilo da živite u gradu ili na selu.

Istraživanje se provodi u sklopu EUKI projekta „Za pravednu i klimatski neutralnu mobilnost“.

ISPUNITE ANKETU OVDJE

Hvala vam što izdvajate nekoliko minuta za temu koja se tiče svih nas.

EU PEERS II započeo u trenutku rekordnog interesa za obnovljive izvore

Chiara Silvana Macri — Wed, 23 Sep 2026 07:59:13 +0000

Javni poziv za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, vrijedan 38 milijuna eura, zatvoren je 4. rujna – manje od dva i pol dana nakon otvaranja. Poziv je bio otvoren 2. rujna u 9 sati, a do zatvaranja je zaprimljeno čak 9.320 prijava.

Najveći interes građani su pokazali za fotonaponske elektrane, za koje je pristiglo oko 8.300 prijava. Za dizalice topline zaprimljene su 1.324 prijave, dok se 1.460 prijava odnosilo na sustave za pohranu energije, odnosno baterije.

Brzina kojom je poziv zatvoren posebno je zanimljiva u usporedbi s prethodnim programima. Poziv iz 2025. godine bio je otvoren gotovo tri mjeseca, od lipnja do rujna, dok je drugi poziv iste godine, objavljen početkom rujna, bio otvoren do studenoga. Pritom su raspoloživa sredstva bila znatno manja nego u aktualnom pozivu.

Ovakav odaziv otvara pitanje što se promijenilo u odnosu na prethodne godine.

Jedan od mogućih razloga svakako je stanje na energetskom tržištu i neizvjesnost oko budućih cijena energije. Vlastita proizvodnja električne energije za dio kućanstava postaje važan način smanjenja izloženosti promjenama cijena i povećanja energetske neovisnosti. Ipak, samo kretanje cijena energije teško može objasniti ovako nagli interes.

Dio odgovora možda se krije i u promjenama koje su se dogodile tijekom 2025. i 2026. godine. Novi način obračuna električne energije stupio je na snagu 1. siječnja 2026., dok je dio građana još tijekom 2025. podnio zahtjev za ugradnju fotonaponske elektrane i dobio odobrenje, a investiciju realizirao tijekom ove godine. Kombinacija ranije odobrenih projekata, promjena u obračunu i želje kućanstava da što prije smanje vlastite troškove energije mogla je dodatno pojačati potražnju za novim poticajima.

Zato se nameće i šire pitanje: hoće li se ovakav intenzitet interesa nastaviti i u 2027. godini?

Sve veći interes građana za solarne elektrane vjerojatno nije samo pitanje smanjenja računa za energiju. Za mnoge je riječ i o većoj predvidivosti troškova, sigurnosti opskrbe i mogućnosti vlastite proizvodnje energije.

No postavljanje fotonaponske elektrane tek je jedan dio šire priče. Vlasnik kuće pritom mora razmotriti dostupne poticaje, tehničke mogućnosti objekta, priključenje na mrežu, vlastitu potrošnju i pohranu energije, ali i druge mjere poput izolacije, stolarije i sustava grijanja.

Energetska tranzicija tako sve manje izgleda kao niz pojedinačnih odluka, a sve više kao potreba za cjelovitim planom obnove doma. Upravo tu dolazi do izražaja koncept One-Stop Shopa – pristup koji građanima omogućuje integriranu podršku kroz cijeli proces, od informiranja i financiranja do tehničkih i administrativnih koraka.

I upravo u trenutku kada interes građana za takva rješenja raste, započeo je i novi europski projekt koji se bavi njihovim daljnjim razvojem.

Novi europski projekt u trenutku snažnog interesa građana

Početkom rujna započeli smo provedbu projekta LIFE25-CET-EU PEERS II – EUropean Practitioners for intEgrated HomE Renovation Services II, usmjerenog na razvoj i povezivanje europske mreže stručnjaka za One-Stop Shop modele energetske obnove.

Vremenski se početak projekta gotovo simbolično poklopio s aktualnim događanjima na domaćem tržištu.

Dok se jedan javni poziv zatvara nakon samo nekoliko desetaka sati zbog velikog broja prijava, istodobno započinje projekt koji se bavi upravo pitanjem kako građanima omogućiti da kroz složene procese energetske obnove prolaze jednostavnije, informiranije i učinkovitije.

Projekt EU PEERS II nadograđuje iskustva prethodne inicijative EU PEERS i dodatno razvija europsku Stručnu mrežu za One-Stop Shop modele energetske obnove – Community of Practice.

Cilj nije samo razmjena informacija, nego povezivanje ljudi i organizacija koje se u različitim europskim zemljama susreću sa sličnim pitanjima: kako približiti energetsku obnovu građanima, kako povezati javni sektor i tržište, kako pronaći odgovarajuće modele financiranja te kako uspješne lokalne prakse prenijeti u druge sredine.

Upravo tu počinje priča o One-Stop Shopu

Velik odaziv na aktualni javni poziv pokazuje da interes građana za energetsku obnovu i vlastitu proizvodnju energije postoji. No, za DOOR ta priča nije počela projektom EU PEERS II.

Kroz projekt crOss renoHome, koji se provodi od 2023. godine, već razvijamo i provodimo One-Stop Shop pristup u Zagrebu, pružajući građanima podršku pri prijavi na natječaje i provedbi energetske obnove.

Upravo će se iskustva stečena kroz taj rad sada moći prenijeti u širu europsku mrežu koju okuplja EU PEERS II, ali i obogatiti iskustvima partnera iz drugih zemalja.

Jer ako građani žele energetsku obnovu brže nego prije, odgovor nije samo u većem broju poticaja. Potreban je i sustav koji će im pomoći da se u cijelom procesu lakše snađu – od prve informacije i financiranja do tehničke izvedbe i administracije.

Upravo je to svrha One-Stop Shop pristupa: učiniti energetsku obnovu razumljivijom, dostupnijom i jednostavnijom za vlasnike kuća.

Zdravo urbano planiranje Poreč 2026.

Chiara Silvana Macri — Wed, 16 Sep 2026 08:39:11 +0000

U vremenu sve češćih toplinskih valova, urbanih toplinskih otoka, ekstremnih oborina, poplava, pogoršanja kvalitete zraka i drugih posljedica klimatskih promjena, postaje sve jasnije da klimatska otpornost gradova nije samo pitanje infrastrukture i zaštite okoliša. Ona je istodobno javnozdravstveno, razvojno i društveno pitanje.

Grad Poreč-Parenzo i Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi Grad Poreč-Parenzo, u suradnji s Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Hrvatskom mrežom zdravih gradova i Istarskom županijom, poziva predstavnike i djelatnike jedinica lokalnih i regionalnih samouprava, arhitekte, projektante građevinske i strojarske struke, stručnjake u području urbanog planiranja, predstavnike javnozdravstvenih ustanova, organizacije civilnog društva, te sve zainteresirane osobe na besplatni stručni seminar ZDRAVO URBANO PLANIRANJE POREČ 2026 – Od klimatske otpornosti do klimatsko-zdravstvene spremnosti gradova koji će se održati u utorak, 29. rujna 2026. godine s početkom u 09:00 sati u prostorima kongresne dvorane hotela Parentium Plava Laguna, Zelena Laguna 6, 52440 Poreč-Parenzo.

Ovogodišnji seminar usmjeren na povezivanje klimatske prilagodbe, zdravlja, urbanog planiranja i konkretnih rješenja za gradove, s posebnim naglaskom na teme poput klimatsko-zdravstvene spremnosti gradova, zaštite zdravlja tijekom toplinskih valova, strategije urbanog hlađenja, rješenja temeljenih na prirodi, oblikovanja prostora usmjerenog na zdravlje, ranog upozoravanja i odgovora na klimatske rizike, zdravlja i dobrobiti ranjivih skupina, energetske tranzicije i klimatski otpornog urbanog razvoja, te razvoja zdravijih, pravednijih i uključivijih gradova.

Program donosi niz aktualnih tema, od političkog i prostornog odgovora na klimatske izazove do pitanja otpornosti te povezanosti okoliša, klime i zdravlja.

Sudjelovanje je besplatno te se možete prijaviti putem poveznice.

KREATIVNI NATJEČAJ – Promjena počinje sa mnom

Chiara Silvana Macri — Tue, 15 Sep 2026 16:03:04 +0000

Društvo za oblikovanje održivog razvoja, u partnerstvu s Gradom Ivanić-Gradom, poziva mlade od 15 do 30 godina da svojim idejama i kreativnošću pokažu kako vide klimatske promjene, energetsku pravednost i svoju ulogu u stvaranju pravednije i održivije budućnosti.

Što želimo postići natječajem?

Klimatske promjene utječu na sve nas, ali njihove posljedice nisu jednake za sve. Na to koliko smo im izloženi utječu, među ostalim, prihodi, mjesto stanovanja, dob i rod. Istodobno, odluke o energiji, prometu, stanovanju i prilagodbi klimatskim promjenama oblikuju našu svakodnevicu. Kako se prilagođavamo klimatskim promjenama, tko donosi odluke koje mjere kada i kako će se primjenjivati u domeni su klimatske pravednosti. Ukratko klimatska pravednost zagovara da se u odlučivanju o mjerama prilagodbe i odgovoru na klimatske promjene vodi računa pravednoj raspodjeli troškova i posljedica koje klimatske promjene imaju na pojedince, ključno je da štete i koristi budu raspoređeni na pravičan način, a ne da nerazmjerni i često veći teret nose oni koji su već u nepovoljnijem položaju. Jednako tako energetskom pravednošću zagovaramo pravedniji pristup energiji i mogućnost svi građani zadovolje svoje osnovne energetske potrebe te sudjeluju u odlukama koje utječu na njihov život.

Ovim natječajem želimo čuti kako mladi, koji su često isključeni iz odlučivanja o klimatskim javnim politikama vide klimatsku i energetsku pravednost, koje probleme prepoznaju u svojim zajednicama i kakve promjene žele. Tražimo osobne priče, ideje, opažanja i kreativne poruke.

Natječaj je dio projekta GEAR UP!

Natječaj se provodi u okviru projekta GEAR UP!, čiji je cilj osnažiti mlade, posebno djevojke i mlade žene za aktivno sudjelovanje u oblikovanju lokalnih klimatskih i energetskih politika. Projekt želi povećati znanje mladih o klimatskoj i energetskoj pravednosti, društvenim nejednakostima, temeljnim pravima i održivom razvoju.

Više o projektu: https://www.door.hr/project/gear-up/

Tko se može prijaviti?

Na natječaj se mogu prijaviti mladi od 15 do 30 godina koje imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.

Što je potrebno napraviti?

Odabrati temu, izraditi rad i prijaviti se na natječaj.

Teme

Što ja (ili moja zajednica) mogu (ili možemo) učiniti u borbi protiv klimatskih promjena?

Što ja mogu učiniti da utječem na bolje oblikovanje i primjenu mjera klimatske prilagodbe?

Što ja mogu učiniti da mjere prilagodbe na klimatske promjene budu pravednije?

Svaki rad mora pokazati je autorica promislila temu te da ju je kritički obradila.

Radovi mogu biti u obliku:

plakata maksimalne veličine B2 (50 x 70,7 cm)

kratkog videa u maksimalnom trajanju od 120 sekundi.

Radovi ne smiju biti generirani iz pomoć umjetne inteligencije i ne smiju biti plagijat tuđih radova.

Radovi moraju jasno pokazivati autorstvo nad radom, te jasno navesti izvore, u onim slučajevima u kojima se referiraju na nečiji tuđi rad.

Svi radovi moraju imati jasno naveden sve autore, imena i prezime, godine i organizaciju s kojom je autorica povezana. U slučaju da je rad izrađen uz potporu mentorice, ime i prezime mentorice mora biti jasno navedeno.

Radovi se mogu prijaviti kao individualni ili grupni radovi. Pri tome grupni radovi mogu imati maksimalno do 5 autora, te je prilikom prijave ključno navesti tko je autor s kojim se dalje komunicira.

Svaka sudionik može prijaviti isključivo jedan rad.

Kako se prijaviti?

Prijava je jednostavna:

Ispuni prijavni obrazac: POVEZNICA
U obrascu priloži svoj rad. Ako je datoteka prevelika za učitavanje, upiši poveznicu na mjesto na kojem joj možemo pristupiti.
Ako si mlađa od 18 godina, priloži i potpisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Rok za prijavu: 15. 12. 2026. u 23:59 sati.

Za sva pitanja ili eventualne poteškoće s prijavom možeš nam se javiti na: sandra.slivar@door.hr

Kako ćemo odabrati najbolje radove?

Radove će ocijeniti povjerenstvo predstavnika DOOR-a i Grada Ivanić-Grada.

Pri ocjenjivanju gledat ćemo:

povezanost rada s temom natječaja;
originalnost i kreativnost;
jasnoću i snagu poruke;
način na koji rad prikazuje vlastitu perspektivu, iskustvo ili ideju;
potencijal rada da potakne razmišljanje, razgovor ili promjenu.

Nije presudna profesionalna ili tehnička izvedba rada. Važniji su ideja, poruka i način na koji si temu predstavila iz vlastite perspektive.

Radovi koji su plagijat ili generirani u potpunosti uz pomoć umjetne inteligencije, bit će isključeni iz daljnjeg postupka.

Najbolji i odabrani radovi bit će predstavljeni na mrežnim stranicama i društvenim mrežama DOOR-a i Grada Ivanić-Grada te u komunikacijskim aktivnostima projekta GEAR UP!, a prva tri rada dobit će vrijedne nagrade.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 18. 12. 2026., a dobitnike ćemo obavijestiti e-mailom.

Važno prije prijave

Prijavom na natječaj potvrđuješ da je prijavljeni rad tvoje autorsko djelo i da njegovom objavom nisu povrijeđena prava drugih osoba.

Ako rad uključuje prepoznatljive fotografije, snimke ili druge sadržaje koji se odnose na druge osobe, sudionica mora imati njihovo dopuštenje za korištenje tih sadržaja.

Sudionica zadržava autorska prava na svoj rad. Prijavom daje DOOR-u i Gradu Ivanić-Gradu dopuštenje da prijavljeni rad bez naknade objave i koriste u nekomercijalne svrhe povezane s projektom GEAR UP!, uključujući mrežne stranice, društvene mreže, publikacije, prezentacije i javne događaje, uz navođenje autorice.

Osobni podaci prikupljeni prijavom koristit će se isključivo za provedbu natječaja i aktivnosti povezanih s njim, u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka.