Projekt naziva “4 otoka / 4 mjesta / 4 recepta” zamišljen je kao pokušaj spajanja četiri dalmatinska, izrazito iseljenička otoka, u jednu gastronomsku priču koja ima za cilj očuvanje baštine kako na prostorima Dalmacije , tako i u svim dijelovima svijeta gdje se nalaze potomci ljudi koji su otišli iz ovih prostora.

Predložena četiri otoka su bila Brač, Hvar, Vis i Korčula, mjesta Dol na Braču, Stari Grad na Hvaru, Vis na Visu i Blato na Korčuli. Ona četiri gastronomska unikata koja su ih u ovom projektu trebala spojiti su bračka hrapaćuša, starogrojski paprenjok, viška pogača i blatska lumblija. Navedene recepture imaju dugu tradiciju izrade u navedenim mjestima i dio su baštine mjesta iz koje su odlazili, a na navedenim područjima se rade stotinama godinama tako da je neosporno za zaključiti da su u svim doseljeničkim valovima bili prisutni u trenucima migracija.

Gastronomija i autohtoni, tradicionalni kolači dio su povijesti koji može povezati Dalmaciju, naše otoke i naše iseljeništvo. Iseljenike iz područja Dalmacije u većem broju slučajeva povezuje jedna tragična okolnost, a to je da su se u većini slučajeva iseljavali iz neimaštine i skoro pa da se može reći potrebe za preživljavanjem. U tim vremenima velike neimaštine kada su materijalna dobra bila nedostupna za ponijeti jedino što im je preostalo ponijeti u nepoznati daleki svijet bili su okusi, mirisi i uspomene na svoj rodni kraj. Pa je tako velik dio njih i ponio i uspomene na jela koji su ih vraćali u djetinjstvo i u mjesta u kojima su odrasla.

Za samo Blato / Korčula / najdramatičnije iseljavanje bilo je 1925. godine kada su u periodu od pola godine iselile mnogobrojne blatske obitelji u potrazi za boljim životom koji mnogi od njih nisu imali priliku dočekati. Te 1925. godine veliki broj ljudi iz Blata iselio je u Brazil. Odlazeći nadali su se boljem životu i nadali se da neće zaboraviti mjesto iz kojeg su otišli. Među mnogobrojnim uspomenama i sjećanjima ponijeli su i sjećanje na blatsku lumbliju, njen okus i miris. A zašto baš na nju?Blatska lumblija ima jednu posebnu simboliku koja je zasigurno bila prisutna i u svijesti ljudi koji su te davne 1925. godine odlazili. Blatska lumblija se u Blatu tradicionalno radila o blagdanu „Svih svetih“ / čije ime župa i nosi – župa Svih svetih / i radila se u spomen na one koje ne želimo zaboraviti koji su daleko od nas ili više nisu s nama. I dan danas prisutna je ta simbolika blatske lumblije kao kolača nezaborava, kolača sjećanja. Prve generacije koje su odlazile iz Blata ponijele su uspomenu na taj kolač nezaborava koji ih je zasigurno podsjećao na rodni kraj i na sve one koje su tamo ostavili. Pa su nastojali i taj običaj zadržati u svom novom okruženju. Neizbježno je da se recept modificirao pod utjecajem kulture i gastronomije zemlje u kojoj su se nalazili, ali simbolika nezaborav i sjećanja ostala je prisutna i u trećoj generaciji koja još uvijek njeguje izradu ove tradicionalne slastice, ali prema receptu koji se s vremenom modificirao. U želji da se zadrži izvorna receptura, da se ne zaboravi ishodište tog gastronomskog unikata želja nam je uz pomoć modernih tehnologija približiti recepturu i postupak izrade svima onima koji su daleko od nas, a imaju preko svojih predaka poveznicu s Blatom, preko sjećanja, fotografija, ali i same blatske lumblije. Činjenica da je opstala u iseljeničkim zajednicama skoro pa sto godina je podatak koji nas iznimno veseli, ali nam istovremeno daje i obavezu da ne dozvolimo vremenu koje neminovno prolazi da se zaboravi ona izvorna receptura i onaj tradicionalni način izrade. Uz pomoć Hrvatske matice iseljenika i njihove podružnice u Splitu ova ideja je realizirana u svojoj prvoj fazi prilikom otvaranja Virtualnog muzeja iseljeništva Dalmacije i snimanja izrade tradicionalnih kolača u Aspire drugog dana programa.

Cilj projekta “Pozdrav iz Blata” je prikupljanje, predstavljanje i promoviranje starih razglednica Blata i predstaviti ih kao kulturnu baštinu Blata, prikazati zaboravljene stare vizure mjesta i neke lokacije koje su se s vremenom promjenile.

Prve razglednice na svijetu izdala je Austro – Ugarska monarhija davne 1869. godine. Isprva su to bile jednostavne dopisnice na koje su se kasnije dodavali motivi različitih mjesta. Teško je napraviti popis motiva koji su se koristili za razglednice. Tu je bilo reklamnih, propagandnih, arhitektonskih prikaza objekata, a posebno su bili zanimljivi različiti motivi mjesta. U 20. stoljeću razvila se industrijska proizvodnja razglednica, a krajem 20. stoljeća se u svijetu slalo preko 4 milijuna razglednica dnevno. Tekstovi razglednica su uglavnom kratki. Iz tekstova starih razglednica možemo nanovo otkrivati kulturu ponašanja određenog vremena kroz pozdrave, čestitke, zahvale i opise događanja. Tekstovi, ali i motiv starih razglednica za sljedeće generacije postaju svjedokom prošlih vremena.

U želji da se povijest Blata prikaže kroz razglednice u 2012. godini organizirana je izložba “Pozdrav iz Blata” na kojoj su svi posjetitelji mogli vidjeti stare razgledice Blata koje su obuhvaćale vrijeme od polovine 19. stoljeća pa sve do sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Sama izložba bila je poticaj za početak prikupljanja i otkupljivanja starih razglednica Blata, ali i motiviranje svih onih koji ih imaju u svojem posjedu da ih čuvaju kao “zaustavljeni trenutak u vremenu”.

Razglednice su neizostavan izvor podataka za istraživanje prošlosti mjesta. Sama zbirka predstavlja dragocjen izvor vizualnoga identiteta Blata, svjedok je njegova razvoja i podsjetnik na identitet mjesta. Osim prvobitne komunikacijske uloge razglednica je jednako važna kao vjerodostojni dokument moderne i suvremene kulture, predmet vrijedan prikupljanja, čuvanja za buduće generacije u svrhu povijesnih istraživanja, ali i kao ključni pojam svijesti o vlastitom identitetu. (I.S.)

Iseljavanje povijesni pregled i društveni aspekti” projekt je započet u siječnju 2015. godine u suradnji Blatskih fižula – ustanove u kulturi i Turističke zajednice Općine Blato.
    Sama ideja za pokretanje ovog projekta nametnula se kao neophodna i nužna ovu godinu kada se u Blatu obilježava 90 godina od velikog vala iseljavanja u Južnu Ameriku u tri etape, prvog velikog, masovnog i organiziranog iseljavanja iz Blata. Uvidjevši važnost adekvatnog obilježavanja jedne takve obljetnice i smatrajući da je taj dio blatske povijesti nedovoljno istražen i prezentiran kako u loklanim okvirima tako i šire početkom 2015. osmišljen je navedeni projekt i započele su sve aktivnosti bitne za njegovo realiziranje. Bitno je naglasiti da navedeni projekt ne obuhvaća istraživanje iseljavanja samo u Južnu Ameriku u dvadesetim godinama dvadesetog stoljeća, već i sve ostale oblike iseljavanja koje su se odvijale. Sam početak projekta koji ima dugoročne ciljeve, ali i trajanje u dugogodišnjem vremenskom razdoblju od minimalno deset godina  započeo je sa temom Južne Amerike, tj. Brazila.
    Unutar samog projekta “Iseljavanje – povijesni pregled i društveni aspekti” odvijala se i manifestacija “Tajanstvena je zemlja suza” u suradnji nositelja ovog projekta Blatskih fižula – ustanove u kulturi i Turističke zajednice općine Blato, te se  pridružila i privatna etno zbirka Barilo.
U pokušaju da sačuvamo jedan dio svoje iznimno vrijedne baštine čuvamo svoju povijest, a samim time i svoj identitet. Da bi u tome uspjeli od iznimne je važnosti u sve aktivnosti uključiti i širu javnost kako bi prepoznala važnost ove teme i postala aktivnim čimbenikom u svim daljnim projektima. Sama manifestacija “Tajanstvena je zemlja suza” bila je samo uvod, izlaz navedene teme prema javnosti, način obilježavanja iznimno važne obljetnice u blatskoj povijesti. Ali osim svega toga ona je bila i početak sustavnog istraživanja blatskog iseljeništva kao historiografske teme koja traži daljnu nadogradnju i produbljivanje postojećih saznanja, kao i revalorizaciju niza dosad objavljenih teza.
Zašto toliku pažnju treba posvetiti fenomenu blatskog iseljavanja? Upravo iz tog razloga što je teško danas govoriti o Blatu ili o nekoj ranijoj povijesti, a ne razmatrajući događanja u Blatu u dvadesetim godinama dvadesetog stoljeća. Ali i sve ono što im je prethodilo i uzrokovalo ih.
Ciljevi ovog projekta nekako su se nametnuli sami. Osvješćivanje stanovništva o važnosti čuvanja i prikupljanja svega onoga što se nalazi u obiteljskim arhivima, pismima, dokumentima, ali i o važnosti čuvanja i prezentiranja navedenih materijala. Ali i sustavno istraživanje iseljeničke problematike, njezine prezentacije i ukazivanje na mogućnost suživota otočkog Blata i iseljeničkog Blata. Sa velikim brojem godina koje prolaze neminovno se gubu sjećanja, priče i dokumenti. U današnje vrijeme moguće ih je sačuvatii prezentirati bez muzejske infrastrukture koja svoje mjesto može naknadno stvoriti. Zasada je bitno stvoriti uvjete za prezentaciju postojeće građe, stvoriti interes, održavati manifestacije koje će se tematski nadovezivati na iseljeničku problematiku, održavati kontakte sa iseljeničkom populacijom u svijetu i razvijati zajedničke programe. Održavanje i prezentiranje različitih programa u sklopu ovog projekta potakla je lokalno stanovništvo da nanovo valorizira svoja postojeća saznanja, da preispita važnost svojih obiteljskih arhiva, te da se uključi projekt i postane njegov aktivni čimbenik.
    Nedostatak muzejske infrastrukture ne smije biti prepreka u prikupljanju i čuvanju predmeta, dokumenata, umjetnina i fotografija, i istovremenom prezentiranju istih. Sam projekt započeo je sa 1925. godinom, sa godinom koja je obilježila Blato. Ne promatrajući ga kao izolirani slučaj bilo bi krivo, a istovremeno i ispravno. 1925. godina specifična je. Ali ne samo ona već cijela povijest blatskog iseljavanja. Treba tom fenomenu tražiti uzroke i nanovo ih preispitivati, ali istovremeno i biti svjestan povoda svih tih događaja. Taj period blatske povijesti ostao je trajno urezan u kolektivnu svijest lokalnog stanovništva. (I.S.) {gallery}stories/projekti/iseljavanje:300:239:1:1{/gallery}

U 2011. godine Blatski fižuli – ustanova u kulturi pokrenula je inicijativu za obilježavanje 100 godina od završetka radova na tunelu Blatsko polje – Bristva, prvom takvom meliracijskom tunelu koji je probijen u Austro-Ugarskoj monarhiji. Tim povodom upućen je inicijalni prijedlog Općini Blato  sa programom obilježavanja sa kojim se Općina Blato usuglasila. Sukladno tomu upućen je putem službenih stranica Općine Blato i Radio Blata poziv svima da dostavu svoje radove u kojima bi se bavili navedenom temom. Pozivu se odazvala Matica Hrvatska ogranak Blato koja je ujedno bila i suorganizator predavanja koje se održalo 23. veljače 2012. godine.
Na navedenom predavanju izlagali su tri izlagača sa sljedećim temama :
•    Prijam Bačić: “TUNEL BLATSKO POLJE - BRISTVA”
•    Stjepan Bačić: “MELIORACIJSKI ZAHVATI NA PROSOTRU BLATSKOG POLJA I NJIHOV ODRAZ U DRUŠTVENO – GOSPODARSKOJ PREOBRAZBI BLATA”
•    Ivana Sardelić: “100 TUNELA BLATSKO POLJE – BRISTVA”

Radovi Prijama Bačića i Stjepana Bačića mogu se pronaći u monografiji autora Rade Kaštropila  Vodovod Blato, izdane 2013. godine, a treći rad Ivane Sardelić možete preuzeti u PDF-u → 100 godina tunela Blatsko polje - Bristva

Radovi na samom tunelu završeni su 21. veljače 1912. godine, ali kako zbog ranije predviđenih događanja u Domu kulture, u kojem se navedeni program trebao održati, nismo bili u mogućnosti u tom terminu realizirati program, predavanja su održana 23. veljače 2012. godine.
U sklopu projekta upriličena je i prigodna  foto dokumentarna izložba u realizaciji Blatskih fižula. Svi posjetitelji imali su priliku vidjeti nacrt tunela, plan blatskog polja iz 1754. godine, biskupa Bauera na ulazu u tunel 1931. godine, uvalu Bristva  u prvoj polovici 20. stoljeća, fotografije Blata iz tog vremena,  oruđe korišteno za kopanje tunela, natječaj za izvođenje radova, fotografija inženjera koji su vodili radove i kasnije se trajno nastanili u Blatu, presliku ljetopisa blatske plovanije i novinske članke o navedenoj temi.

{gallery}stories/projekti/tunelbristva:400:256:1:2{/gallery}