Centar BEA - Internet

Posramljivanje izgleda tijela putem društvenih mreža

jelena.mavrovic — Fri, 13 Oct 2017 12:49:14 +0000

Društveni mediji daju mogućnost osnaživanja ljudi i širenja poruka nade i prihvaćanja tijela.

Međutim, kada se nađu u krivim rukama, društveni mediji mogu prouzročiti više zla nego dobra – pogotovo kada govorimo o posramljivanju izgleda tijela (body-shaming) i internetskom nasilju (cyberbullying).

Posramljivanje izgleda tijela (body shaming) ili posramljivanje zbog debljine (fat- shaming) jedan je od načeščih oblika internetskog nasilja.

Današnje društvo kao zlatni standard ljepote stavlja mršavost, a oni koji nemaju takav oblik tijela često bivaju ismijavani i osjećaju se manje vrijednima. Nasilje, osim što je okrutno i štetno, može potaknuti pad samopoštovanja i dovesti do razvoja poremećaja hranjenja.

Facebook, Twitter, Instagram, Snapchat, i Fiddleboodler (neki još uvijek manje poznati u Hrvatskoj), prepuni su primjera gdje ljudi objavljuju svoje slike i odmah bivaju zlostavljani od strane čak 50 miljardi internetskih „trolova“ čiji je cilj učiniti živote ljudi neugodnim.

Posramljivanje izgleda tijela: Što je to i zašto to radimo?

Jeste li se ikada zapitali koliko često nam se nameće ideja da trebamo drugačije izgledati?

Postalo je uobičajeno kritizirati dijelove svog tijela kao neke vrsta povezivanja s prijateljima – ako svi mrzimo svoje tijelo na neki ćemo se način osjećati povezano s drugima. Časopisi svakodnevno daju savjete o „trenutnom“ gubitku kilograma i sakrivanju „nesavršenosti“. Međusobne poruke i one iz medija impliciraju da bismo se trebali željeti promijeniti te težiti ka mršavijem, manjem i tanjem izgledu. Ukoliko mi to ne želimo, upadamo u rizik da postanemo metom nečijih body-shaming komentara.

Posramljivanje izgleda tijela manifestira se na više načina:

1) Kritiziranjem vlastitog izgleda i usporedbom s drugima (npr. „Ružnija sam od nje.“, „On je snažniji i privlačniji od mene.“, „Imam preširoka ramena.“)

2) Kritiziranjem tuđeg izgleda pred njima samima (npr. „S takvim bokovima nikad nećeš naći dečka.“)

3) Kritiziranjem tuđeg izgleda bez njihova znanja (npr. „Jesi li vidjela što je danas obukla? Ne stoji joj dobro.“ „Bar ne izgledaš kao ona!“)

Kako god se manifestiralo, često dovodi do uspoređivanja i osjećaja srama te održava ideju da se ljudi trebaju prosuđivati isključivo prema tome kako izgledaju.

Što možemo/možete učiniti:

Utvrdite tko u vašem životu ima pozitivnu sliku o tijelu, ili čak onu neutralnu. Razmislite o ljudima koji vole svoje tijelo zbog onog što ono može učiniti, te onih ljudi koji odbijaju komentirati tuđi izgled. Provođenje vremena s takvim ljudima može biti od velike pomoći kako biste svoje tijelo – i druge – gledali pozitivnije.

Suprotstavite se onima koji propagiraju trend posramljivanja izgleda tijela. Što prije postanete svjesni vlastitog body-shaming ponašanja, počet ćete ga i više zamjećivati kod svojih prijatelja, obitelji i suradnika. Razgovarajte s njima. Raspravite zašto vam to smeta i pomozite im shvatiti kako to može biti negativno.

Pronađite nešto (ili više toga!) što VOLITE na svom tijelu. Svjedoci smo čestih reklama o tome kako povećati svoje trepavice i postići bjelije zube, a rjeđe onih koje slave ili ističu ono što imamo i čime smo zadovoljni. Možda, iako ste nesigurni u izgled svog tijela, obožavate novu frizuru koju ste otkrili. Možda ste otkrili koliko se osjećate jačima uz balansiranu prehranu. Pronađite nešto fizičko ili ne fizičko što vas čini VAMA i slavite to svaki dan.

Dijelovi teksta preuzeti sa:

Tags:

Internet

Djevojke i društvene mreže

jelena.mavrovic — Fri, 13 Oct 2017 12:43:16 +0000

Nije nužno objavljivati selfije prije, tijekom i nakon svake aktivnosti. Međutim, među današnjim mladima to je postalo uobičajeno. Broj lajkova i „palaca gore“ postali su način rangiranja putem interneta, ali i u umovima mladih ljudi. Za neke – osobito djevojke – ono što započne kao zabavan način dokumentiranja i dijeljenja vlastitih iskustava, lako se može pretvoriti u opsjednutu potragu za odobravanjem, što može dovesti do pada pozitivne slike o sebi.

Mladi se često uspoređuju sa slikama poznatih iz medija. Nove studije tek počinju shvaćati učinke društvenih medija na način kako mladi sebe gledaju.

Istraživanje pod nazivom „Djeca, tinejdžeri, mediji i slika tijela“ pokazalo je kako se mnogi tinejdžeri aktivni na društvenim mrežama uzrujavaju zbog načina na koji su percipirani, a djevojke su osobito ranjive:

35 % zabrinuto je zato što ih drugi označuju na neprivlačnim slikama.

27 % brine kako izgledaju na slikama koje su objavili.

22 % osjeća se loše ako su njihove slike ignorirane.

Jesam li lijepa?

Određeni načini na koje mladi koriste alate poput Instagrama a kako bi dobili i dali povratne informacije su zabrinjavajući. Evo nekoliko primjera:

Instagram: mladi se natječu u broju pratitelja, lajkova i emoji-ja, s čestim molbama za istima. Instagram-ova „Natjecanja ljepote“ i ostali načini usporedbe fotografija su česti, a gubitnici dobivaju veliki crveni X na svoje fotografije.

Snapchat: Ukupan broj poslanih i primljenih „chatova“ se numerički prikazuje. Moguće je pregledavati razultate svojih prijatelja kako bi se moglo pratiti tko ima najviše pregleda.

„Hot or Not“: Ova jedinstvena aplikacija omogućuje ocjenjivanje atraktivnosti drugih na temelju niza fotografija, dodirivanjem znaka srca ili X-om da biste ih rangirali. Korisnici se prijavljuju kako bi vidjeli što drugi misle o njima.

#tbh: Kada korisnici Instagrama koriste #tbh, oni iniciraju da žele da drugi iskreno procijene njihove selfije ili ga koriste za izražavanje svojih osjećaja spram nečijeg izgleda. Na primjer: „#tbh Jesam li lijepa“ ili „#tbh Mislim da si stvarno lijepa.“ Iako se #tbh uglavnom koristi pozitivno, može dobiti negativan predznak. Čak i pri pozitivnom korištenju, pojačava ideju da je izgled najvažniji.

“Am I pretty?”?“ Youtube video snimke („Jesam li lijepa?“): mladi – osobito djevojke – objavljuju video snimke pitajući druge misle li da su one lijepe ili ružne. Ovi su snimke najčešće javne, pri čemu dopuštaju bilo kome – od djece iz škole do nepoznatih ljudi – da napišu komentar.

Dobre vijesti!

Iako želja za prihvaćanjem i sumnja u sebe i dalje muče djevojke i javno i osobno, postoje naznake da se situacija poboljšava. Trend „no-filter“ potiče djevojke da dijele svoje neobrađene slike i prihvaćaju (pa čak i preispituju) dobivene komentare. Pod „hashtagove“ kao što su „uglyselfie“(ružan selfie) i „nomakeup“ (bez šminke) djevojke objavljuju svoje slike bez dodatnog ukrašavanja, grimase, neretuširane slike i „epic fails“ (propale pokušaje savršenog selfija).

Što možete učiniti da biste spriječili nasilje na društvenim mrežama:

Razgovarajte o slikama koje objavljuju. Traženje sebe je prirodno i vrlo je česta pojava da mladi objavljuju provokativne sadržaje u obliku vlastitih slika na mobitelima, društvenim mrežama ili Youtube videima. Pitanje je rade li oni to zato jer misle da se to očekuje od njih? Znaju li da njihove slike mogu biti zloupotrebljene ili da ih mogu vidjeti osobe kojima nisu namijenjene?

Pitajte ih kakav osjećaj u njima pobuđuju reakcije na njihove objave. Osjećaju li se pod stresom zbog tuđih komentara i reakcija? Osjećaju li se bolje ako su „lajkani“? Zašto im je važno biti prihvaćen od ostalih? Kakve osjećaje im bude negativni komentari?

Pomozite im razviti zdravu sliku o sebi. Slika tijela razvija se u ranom djetinjstvu, a obitelj i okolina igraju veliku ulogu u dječjem viđenju njih samih. Stavljajte naglasak na ono što tijelo može napraviti, a ne na to kako ono izgleda. Također, budite oprezni prilikom kritiziranja vlastitog izgleda i težine.

Oslonite se na uzore. Pozitivni uzori imaju izniman utjecaj na mlade. Održavajte odnose sa ženama na koje se vaša kćer može ugledati. Također, istaknite poznate osobe koje ruše stereotipe vezane uz veličinu i ljepotu, a osjećaju se ugodno u vlastitom tijelu.

Pomozite im prekinuti krug. Potičite ih da objavljuju pozitivne komentare vezane uz ono što njihovi prijatelji jesu, a ne uz to kako izgledaju.

Pomozite im sagledati medije kritički. Pričajte o pre-seksualiziranim slikama ili nerealnim idealima tijela djevojaka u medijima. Istražite internetske portale koji promoviraju važnost pozitivne slike tijela i procjene žena prema njihovom doprinosu društvu, a ne prema njihovom izgledu.

Dijelovi teksta preuzeti sa „How girls use social media to build up, break down self-image“,

Tags:
Internet

Internetsko nasilje u Hrvatskoj i svijetu

jelena.mavrovic — Fri, 13 Oct 2017 12:36:23 +0000

Prema istraživanju dobrotvorne organizacije koja se bori protiv nasilja Ditch the Label 40% sudionika istraživanja reklo je da su se osjećali loše ako se nikome nisu svidjeli njihovi selfieji, a njih je 35% reklo da je njihovo samopouzdanje direktno povezano s brojem sljedbenika koje imaju na društvenim mrežama.

Instagram je istaknut kao alat koji se najviše koristi za zlonamjerno komentiranje.

7% mladih korisnika društvenih mreža reklo je da su bili zlostavljani putem Instagrama. 6% je zlostavljano na Facebooku, 5% na Snapchatu i 2% na Twitteru i YouTubeu.

U anketnom je istraživanju Ditch the Labela sudjelovalo više od 10 tisuća ljudi starosti od 12 do 20 godina, a rezultati istraživanja sugeriraju da je nasilje na internetu široko rašireno. Gotovo 70% mladih ljudi priznalo je da je zlostavljalo druge ljude na internetu, a 17 posto njih je reklo da su bili žrtve zlostavljanja.

Svaki treći ispitanik rekao je da živi u strahu od zlostavljanja, a izgled je naveden kao glavni razlog zlostavljanja.

Prijevod izvornog članka preuzet sa:
Hrabri telefon (2013). Godišnji izvještaj. Dostupno na
Prpić, Iva (2006). Vršnjačko nasilje među djevojčicama. Ljetopis socijalnog rada, Vol.13 No.2, str. 315-330. Dostupno na
Tags:
Internet

VIDEO KLIPOVI pozitivan odnos prema svome tijelu

jelena.mavrovic — Fri, 13 Oct 2017 12:23:22 +0000

Pogledajte video klipove koji će vas potaknuti na razmišljanje o posramljivanju sebe ili drugih osoba, te o tome koliko je važno imati pozitivan odnos prema svome tijelu!

Why thinking you're ugly is bad for you

Tags:
Internet