HDZ - Hrvatska demokratska zajednica - Dubravka Šuica

Šuica: Hrvatice i Hrvati ne smiju biti građani drugog reda - jednaka kvaliteta proizvoda za sve!

_hdzpress — Wed, 25 Apr 2018 12:52:29 +0000

Konferencija o dvostrukoj kvaliteti proizvoda - pod nazivom „Dual Quality Products in Single Market: What's Next?“, u organizaciji zastupnika Europske pučke stranke - održana je danas u Europskom parlamentu. Nakon govora predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera o stanju Europske unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u rujnu prošle godine, tema dvostruke kvalitete proizvoda u istočnoj i zapadnoj Europi sve je češća u europskim institucijama.

New Deal

Potaknuta sve većim pritiscima zemalja južne i istočne Europe kojima se traže jednaki standardi za sve potrošače u Europskoj uniji, Europska komisija je 11. travnja predložila novi sporazum (New Deal) za potrošače u EU. Tom bi se odlukom osiguravali jednaki standardi za sve europske potrošače u skladu s pravom EU. U rujnu prošle godine Europska komisija objavila je skup smjernica za primjenu propisa Europske unije o hrani i pravima potrošača na prehrambene proizvode dvojne kvalitete.

Osnovan je i istraživački centar na razini Europske komisije (Joint Research Centre) u nadležnosti povjerenika za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibora Navracsicsa, koji je također sudjelovao na konferenciji i jasno naglasio da će EK realizirati ono što je najavila proteklih mjeseci, provesti paneuropsko istraživanje te učiniti sve da udovolji interesima i ukusima građana.

Rezultat dugogodišnjeg rada

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je dugogodišnji rad zastupnika u EP-u urodio plodom:

- Današnja konferencija samo je potvrda našeg dugogodišnjeg rada i nastojanja da građani južne i istočne Europe imaju ravnopravan status i potrošačka prava kao i građani iz zapadnih članica EU, te da se dokine svaka diskriminacija unutar EU. Veseli me što je Europska komisija u posljednjih godinu dana donijela niz mjera kojima će se zaštititi prava potrošača te će naša djeca jesti istu čokoladu i piti isti sok kao i građani zapadne Europe! S druge strane, Europski parlament je glas građana EU i mi zastupnici moramo konstantno raditi na poboljšanju prava naših građana. Ovaj tjedan sam uložila amandmane na izvješće o dvojnoj kvaliteti proizvoda na jedinstvenom tržištu u kojima sam naglasila važnost edukacije potrošača, javnog informiranja te zatražila nadoknadu štete potrošačima u slučaju kršenja njihovih prava.

Pitanje za EK, potom rasprava

Podsjetimo, eurozastupnica Šuica je zajedno sa češkom eurozastupnicom Michaelom Šojdrovom 18. svibnja 2017. organizirala kušanje prehrambenih proizvoda kako bi upozorila na razliku u kvaliteti istih proizvoda na zapadu i istoku EU. Također, u suradnji s 43 zastupnika iz različitih političkih grupacija, Šuica je postavila pitanje Europskoj komisiji vezano za spomenute razlike, nakon čega je uslijedila i rasprava na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 18. svibnja prošle godine, što je, između ostalog, doprinijelo da se i Europska komisija počne baviti ovom temom.

Dodatni materijali:

Interpelacija:

Pitanje:

Priopćenje:

Pisana izjava 9. 5. 2016:

Valencija: I Hrvatska može predvoditi novi val digitalne revolucije!

_hdzpress — Fri, 09 Mar 2018 09:39:56 +0000

Naše eurozastupnice Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Željana Zovko sudjeluju u Valenciji na sjednici proširenog predsjedništva Kluba zastupnika Europske pučke. Glavna tema su inovacije u europskom gospodarstvu - s posebnim naglaskom na poljoprivredu. Domaćin sastanka je predsjednik španjolske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednik Kluba EPP-a Esteban Gonzalez Pons.

Sljedeći digitalni val

Stajalište Europske pučke stranke je da EU treba staviti naglasak na inovacije kako bi se suočila s američkom i azijskom konkurencijom te treba ubrzati napredak s ciljem oblikovanja sljedećeg digitalnog vala koji će digitalnu tehnologiju prenijeti s pametnih telefona u kućanstva. Europska pučka stranka zagovornik je europskih vrijednosti koje uključuju socijalno tržišno gospodarstvo, kreativne kapacitete i stabilne demokracije.

Ove konkurentske prednosti djeluju u kombinaciji s industrijskim uspjehom, izvrsnim istraživačkim kapacitetima, snažnim obrazovnim sustavima i najjačom potrošačkom snagom. Zastupnici EPP-a u Valenciji raspravljaju o financijskim sredstvima za inovacije te inovacijama namijenjenim za poljoprivredu.

Na sastanku je nekoliko europskih tvrtki izložilo primjere inovacijskih projekata koji se razvijaju u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, poljoprivreda, sigurnost, okoliš i mobilnost.

Šuica: Inovacije trebaju postati glavni prioritet!

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo raspravom u Valenciji:

- Zahvaljujući našim vrijednostima, našoj političkoj stabilnosti i socijalnoj tržišnoj ekonomiji, koje su naša jedinstvena komparativna prednost, Europa će pobijediti u sljedećem valu inovacija. Naš kontinent ima jedinstvenu priliku oblikovati novi val digitalne revolucije. Kao što su 80-ih i 90-ih godina kulturne i političke promjene mijenjale svijet, tako će danas tehnološke inovacije biti pokretač velikog socijalnog, političkog i ekonomskog razvoja. Osobno vjerujem da inovacije mogu promijeniti živote naših građana, a zadatak nas političara je da inovacije postanu glavnim prioritetom sljedećeg razdoblja. Nadam se da će jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. godine biti upravo inovacije i digitalna agenda. Osim inovacija u europskom gospodarstvu, ovdje raspravljamo i o utjecaju inovacija na poljoprivredu. Za Hrvatsku, ali i cijelu Europsku uniju, poljoprivreda predstavlja važnu gospodarsku djelatnost, a cilj nam je zaštititi poljoprivrednike, podržati njihov rad te osmisliti inovacije kojima će se olakšati život tisućama ljudi u Hrvatskoj i cijeloj EU. Veseli me što su uz nas i španjolski premijer Rajoy, predsjednik Europskog parlamenta Tajani te brojni drugi političari, poljoprivrednici i gospodarstvenici čime je još jednom potvrđena važnost razvoja, istraživanja i inovacija za Europsku uniju!

Maletić: Hrvatska ima veliki potencijal zahvaljujući kreativnim ljudima s izvrsnim idejama!

Eurozastupnica Ivana Maletić naglasila je važnost razvoja Europe kao lidera u inovacijama:

- Glavna tema našeg sastanka u Valenciji su inovacije i inovatori bez kojih nema gospodarskog rasta i razvoja. Obrazovanje, znanost i razmjena znanja ključni su za razvoj inovacija. Jačanje inovacijskog potencijala i primjena najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća u razvoju novih proizvoda i usluga, temelj su modernizacije, reindustrijalizacije i diverzifikacije europskog gospodarstva. Ako želimo razvijati Europu kao lidera u inovacijama, moramo raditi zajedno s inovatorima, znanstvenicima i poduzetnicima. Upravo zato smo ova dva dana u Valenciji zajedno s inovatorima, a u našem strateškom dokumentu o inovacijama koji ćemo na ovom sastanku i usvojiti, dajemo jasnu poruku da želimo regulativu koja se temelji na praksi i odgovara na potrebe inovatora. Hrvatska ima veliki potencijal zahvaljujući kreativnim ljudima s izvrsnim idejama koji uz dobro organiziranu institucionalnu pomoć mogu značajno ubrzati naš rast i pozicionirati Hrvatsku visoko na ljestvicama razvijenosti i konkurentnosti.

Zovko: Izvanredni primjeri mladih i uspješnih poduzetnika i inovatora!

Eurozastupnica Željana Zovko istaknula je raspravu o inovacijama kao smjer u kojem se EPP i Europska unija trebaju razvijati:

- Slušajući izvanredne primjere mladih i uspješnih poduzetnika i inovatora, izvanredan je način za našu EPP grupu za promišljanja o boljoj i prilagođenoj Europskoj uniji te izazovima koju svijet pred nju stavlja. Cirkularno znanje je novi termin bez kojeg tehnologija neće imati uspjeha na tržištu. Moć je u produbljivanju tog znanja i pomaganju naraštajima koji dolaze da tehnologiju stave u korist čovjeka. Čestitke španjolskim i EPP kolegama na izvanrednosti u organizaciji skupa.

(VIDEO) Lažne vijesti ugrožavaju demokratski poredak!

_hdzpress — Thu, 18 Jan 2018 09:50:56 +0000

Na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu jučer je održana rasprava na temu „Rusija - utjecaj propagande na zemlje EU“. U raspravi je sudjelovala potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a i izvjestiteljica u sjeni za izvješće o Agenciji Europske unije za kibernetičku sigurnost (te voditeljica naše delegacije u EP-u) Dubravka Šuica.

Obratiti pažnju na izvor informacije

Šuica se osvrnula na sve veći utjecaj ruske propagande na aktualna politička događanja te istaknula da Europska unija treba poduzeti mjere u borbi protiv širenja lažnih vijesti.

- Jedna od temeljnih sloboda na kojima je EU izgrađena tiče se poštivanja slobode izražavanja, što uključuje i pluralizam medija - kao i pravo na informiranje koje je sadržano u članku 11. Povelje o temeljnim pravima. Lažne vijesti i propaganda ugrožavaju demokratski i politički poredak jer stvarna slika ne dopire do građana. Lažna vijest je ciljano izmišljena s namjerom da publiku dovede u zabludu. Svi mi, kao čitatelji i primatelji vijesti, moramo obraćati pažnju na izvor informacije i njegovu vjerodostojnost.

Lažna vijest - dezinformacija

Fenomen lažnih, obmanjujućih vijesti dodatno je rasprostranjen zahvaljujući društvenim medijima, ubrzano je širenje glasina, a dobio je globalnu vidljivost tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u 2016., kada su virusne vijesti („junk news“) dobile više angažmana na Facebooku od stvarnih vijesti. Australski Macquarie Dictionary odabrao je lažnu vijest kao riječ godine 2016., definirajući taj pojam kao dezinformacije i prijevare objavljene na internetskim stranicama za političke svrhe. Prema Collins Dictionary, koji je odabrao lažnu vijest kao glavni pojam 2017., korištenje ovog pojma povećano je za 365 posto u usporedbi s 2016. godinom.

Točne, pouzdane informacije

U rezoluciji o internetskim platformama i digitalnom jedinstvenom tržištu (2016/2276 (INI)) u lipnju 2017. godine, zastupnici Europskog parlamenta istaknuli su „važnost poduzimanja mjera protiv širenja lažnih vijesti“, pozivajući se na online platforme kako bi korisnicima pružili alate za otkrivanje lažnih vijesti, istodobno naglašavajući temeljnu ulogu slobodne razmjene mišljenja, kao i vrijednost slobodnih medija u pogledu pouzdanog pružanja informacija građanima. Također, 13. studenog 2017., Europska komisija je pokrenula javnu raspravu o „lažnim vijestima i on-line dezinformacijama“ i postavila stručnu skupinu na visokoj razini koja okuplja akademike, online platforme, medije i organizacije civilnog društva. Planira objaviti komunikaciju o lažnim vijestima i dezinformacijama u proljeće 2018. godine.

Šuica uputila pismo najvišim tijelima Europske unije o rješavanju graničnog spora sa Slovenijom

_hdzpress — Wed, 10 Jan 2018 09:31:14 +0000

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a Dubravka Šuica uputila je pismo predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru i predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku. Povod - otvoreno granično pitanje između Hrvatske i Slovenije.

Za nastavak razgovora

Šuica u pismu kronološki navodi slijed događaja od 1991. godine do danas. Pismom želi pomoći da se izbjegnu pogrešne interpretacije te omogući nastavak razgovora. Kao dugogodišnja članica Hrvatskog sabora - ali i kao zastupnica Europskog parlamenta - u drugom mandatu svjedoči da je Hrvatska uvijek poštovala međunarodno pravo i njegovu primjenu. Smatra da je jedini put ka rješenju stalni dijalog između dvije države članice na miran i konstruktivan način.

Prijateljske države i saveznice

Napominje da su Hrvatska i Slovenija ušle u Europsku uniju s istom zajedničkom granicom i tako funkcionirale godinama. Šuica, također, napominje da su suglasni u preko 90, a imaju različita stajališta oko 10 posto granice, no i mnoge zemlje članice imaju slične probleme i rješavaju ih mirno te u dobroj vjeri. Stoga se nada kako će dvije prijateljske zemlje i zemlje saveznice prevladati razlike i doći do, za obje strane, prihvatljivog rješenja.

Pismo eurozastupnice Šuice u cijelosti (na engleskom jeziku) možete pročitati u privitku:

Privitak	Veličina
letter_from_mep_suica_to_three_presidents.pdf	143.34 KB

Šuica organizirala konferenciju: Fight & Win - Kako se oduprijeti raku?

_hdzpress — Fri, 24 Nov 2017 11:55:05 +0000

U organizaciji voditeljice naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravke Šuice održana je - u dupkom punoj dvorani amfiteatra Sveučilišta u Dubrovniku - konferencija „Fight & Win - Kako se oduprijeti raku?“.

Konferenciju je otvorila Šuica, a potom su se prisutnima obratili bivši slovenski premijer Alojz Peterle (MEP), ministar zdravstva Republike Hrvatske prof. dr. sc. Milan Kujundžić, stručni tajnik Hrvatske lige protiv raka doc. dr. sc Domagoj Eljuga, dopredsjednik Hrvatske lige protiv raka Dubrovnik prof. dr. sc. Marko Margaritoni, potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. med. Ivan Ćelić te ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. dr. sc Marijo Bekić, kao i članovi Hrvatske lige protiv raka te bivši pacijenti oboljeli od raka.

Probuditi svijest javnosti

Šuica je istaknula je kako je cilj konferencije bio probuditi svijest u javnosti o borbi protiv pošasti raka:

- Karcinom vrlo često ne doživljavamo kao nešto što nam se može dogoditi u životu i stoga mnogi od nas nisu upoznati sa stvarnošću koja ova zastrašujuća bolest donosi. No, oni koji su upoznati, znaju da rak preuzima cjelokupan život oboljelih, te zahvaća ne samo oboljele, nego njihove obitelj i prijatelje.

Društvena odgovornost

Naglasila je da je društvena odgovornost ključna za kvalitetu života oboljelih od raka:

- Usprkos mišljenju da javnost ne može ništa poduzeti po pitanju karcinoma, od velike je važnosti aktivirati društvo oko nas, jer se tako može znatno poboljšati kvaliteta života oboljelih i onih koji skrbe za njih. Ljudi koji brinu o osobi oboljeloj od raka, odnosno njegovatelji, su zapravo najčešće obični ljudi, naši bližnji. Potrebno je društveno osvješćivanje da mnogi od nas imaju status njegovatelja-osobe koja skrbi za oboljelog od raka.

Osobno svjedočenje

Alojz Peterle je u svom izlaganju svjedočio o svojoj osobnoj borbi protiv raka pri čemu je istaknuo kako je „star petnaest godina jer od tada broji iznova“. Naglasio je da je rak pitanje politike i društva te da „razvijamo političku dimenziju borbe protiv raka“ i da je potrebno da se rak demistificira i da se govori o njemu.

Preventivni pregledi

Ministar Kujundžić istaknuo je važnost preventive i potrebu da se više ljudi odazove na preventivne preglede za otkrivanje raka dojke, cerviksa i maternice i debelog crijeva te je najavio još dva preventivna programa za otkrivanje raka prostate i pluća koji su u pripremi za prvu polovicu 2018. godine.

Brojni govornici

Dr. Margaritoni je prezentirao rad dubrovačke Lige protiv raka i time pokazao koliko se može napraviti kroz akcije i darivanje, dr. Eljuga naglasio je važnost odaziva na nacionalne preventivne programe probira, dr. Ćelić prezentirao je psihološke aspekte ove teške bolesti, a dr. Bekić je istaknuo važnost preventive koja se provodi u Općoj bolnici Dubrovnik.

Najzanimljiviji dio konferencije je bio kad je o svom iskustvu svjedočila bivša pacijentica oboljela od raka čime je ohrabrila i osvijestila sve prisutne o ovoj teškoj bolesti. Zaključak konferencije „Fight&Win“ jest svakako neophodna pomoć politike i financijskih aspekata država članica koji su nužni u liječenju ove bolesti.

U amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku okupio se veliki broj zainteresiranih građana. Sami događaj oplemenjen je glazbenim nastupom Sebastijana Vukosavića.

(VIDEO) Šuica: Potpora zemljama Istočnog partnerstva na njihovu europskom putu!

_hdzpress — Wed, 15 Nov 2017 10:04:50 +0000

U Europskom parlamentu jučer je održana rasprava ususret sastanku na vrhu Istočnog partnerstva (EaP) - koji će se održati u Bruxellesu 24. studenog 2017. Istočno partnerstvo zajednička je inicijativa koja ima za cilj produbiti i ojačati odnose između Europske unije, njezinih država članica i šest istočnih susjeda - Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Gruzije, Moldavije i Ukrajine.

U tom okviru, odnosi EU i istočnih susjeda određeni su Globalnom strategijom EU i revidiranom Politikom europskog susjedstva koje nalažu potrebu za stabilizacijom i otpornosti istočnih susjeda.

Demokratski standardi

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i predsjednica Radne skupine Europskog parlamenta za Istočno partnerstvo) Dubravka Šuica sudjelovala je na raspravi plenarne sjednice u Strasbourgu te naglasila važnost demokratizacije šest zemalja Istočnog partnerstva. Ujedno je pozdravila njihove europske aspiracije.

- Nije lako dobiti bitku između komunizma i demokracije, ali Istočno partnerstvo je uspješna priča. Drago mi je da svih šest zemalja Istočnog partnerstva ima europske perspektive, a svaka pojedinačno pristupa europskim integracijama. Demokratski standardi ovih zemalja su vrlo krhki, mora biti manje ruske propagande. Ova rezolucija je dobrodošla prije sastanka Istočnog partnerstva sljedeći tjedan.

20 ključnih rezultata za 2020.

Unutar okvira Istočnog partnerstva postoji zajednička obveza donošenja opipljivih rezultata građana diljem regije. Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje podržale su 20 ključnih rezultata za 2020. godinu, s ciljevima koji će se postići sljedećim sastankom na vrhu EaP koji će se održati u Bruxellesu 24. studenog 2017. godine. Dosadašnja suradnja temeljila se na četiri ključna područja dogovorena na sastanku na vrhu u Rigi 2015. godine: ekonomski razvoj i tržišne prilike; jačanje institucija i dobro upravljanje; povezivanje, energetska učinkovitost, okoliš i klimatske promjene te mobilnost i međuljudski kontakti.

Berlin: Kongres žena Europske pučke stranke

_hdzpress — Mon, 13 Nov 2017 09:34:47 +0000

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke) Dubravka Šuica u Berlinu je sudjelovala na sastanku Kongresa i izvršnog odbora Zajednice žena EPP- a, kojom predsjedava Doris Pack.

U dvodnevnoj raspravi - pod nazivom „Democracy, quo vadis?“ - žene Europske pučke stranke (EPPW) analizirale su jačanje legitimnosti političkih demokracija u Europi s posebnim naglaskom na fenomen populizma. Stručnjakinje iz medija i politike raspravljale su o važnosti slobode medija, internetskog i strateškog komuniciranja.

Usvojena rezolucija

Žene Europske pučke stranke (EPPW) odlučile su analizirati demokratsku legitimnost europskih zemalja potaknute referendumima i izbornim kampanjama posljednjih nekoliko godina kojima su dominirale politička polarizacija, porast populističkih stranaka te sukob između korupcije i pravosuđa. U međuvremenu, digitalna revolucija promijenila je način na koji ljudi komuniciraju a društvene mreže u velikoj mjeri određuju interakciju između institucija, građana i vlasti.

- Na sastanku Kongresa i izvršnog odbora ovdje u Berlinu usvojena je rezolucija žena Europske pučke stranke pod nazivom „Democracy, Quo Vadis?“ - u kojoj naglašavamo važnost suočavanja s problemom demokratske legitimnosti u razdoblju rasta populističkih trendova te važnost političke participacije svih građana koja treba biti utjelovljena u svim političkim strankama. Pozivamo države članice da razviju učinkovitije metode uključivanja građana u politiku i donošenje odluka, s posebnim fokusom na društvene mreže i komunikaciju putem interneta. Europska pučka stranka treba ostati glavni nositelj vrijednosti demokracije, mira, slobode i stabilnosti na kojima počiva naša EU - istaknula je Dubravka Šuica.

Drugi dio sastanka

Podsjetimo, ovo je drugi dio sastanka Zajednice žena Europske pučke stranke pod nazivom „Democracy, quo vadis?“. Na jesenskoj akademiji u Nici od 29. rujna do 1. listopada žene Europske pučke stranke (EPPW) razmatrale su ulogu žena u razdobljima krize te prijetnje s kojima se europska svakodnevnica suočava - politička polarizacija, jačanje radikalnih nacionalističkih stranaka, nestabilno europsko susjedstvo i porast populističkih tendencija.

Prvi rezultati LIFE programa 2014.-2020.

_hdzpress — Wed, 11 Oct 2017 13:00:50 +0000

U Europskom parlamentu jučer je održana radionica u sklopu programa LIFE (L’Instrument Financier pour l’Environnement - Financijski instrument za okoliš) - kojim je supredsjedala voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

Prioriteti do 2020.

Radionica je održana s ciljem informiranja članova Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta i svih sudionika provedbe LIFE programa 2014.-2020. o prvim rezultatima integriranih LIFE projekata. Stručnjaci su, također, pokušali odgovoriti na pitanje kako novo izdanje LIFE-a pridonosi jačanju zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena na najučinkovitiji način. Na radionici su predstavljene i mogućnosti financiranja unutar LIFE programa kao i prioriteti do 2020. godine.

Brojni stručnjaci

Podsjetimo, program LIFE je financijski instrument čiji je cilj doprinijeti zaštiti okoliša u državama i regijama diljem Europske unije za borbu protiv klimatskih promjena i za promicanje bioraznolikosti, poboljšanje okoliša, zdravlja i kvalitete života, promicanje održivog korištenja i upravljanja prirodnim resursima i otpadom, te podizanje razine svijesti za koje je predviđeno oko 3,5 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Nizom projekata, osmišljenih kako bi se olakšao prijelaz na kružno gospodarstvo, program LIFE financirajući projekte ujedno čini i platformu za razvijanje i razmjenu najboljih primjera iz prakse u zaštiti okoliša.

U radionici su sudjelovali stručnjaci iz Europske komisije, Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, Europske investicijske banke (EIB) kao i predstavnici programa LIFE iz Njemačke, Poljske, Danske i Italije.

Obuhvaćene važne teme

Šuica je naglasila važnost uspješne provedbe LIFE projekta:

- Iznimno mi je drago što se uz pomoć ovakvih projekata pridonosi zaštiti okoliša. Obuhvaćene su važne teme poput izvora energije, bioraznolikosti, upravljanja okolišem i informacijama, ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama te klimatskog upravljanja. Osobno se zalažem se za bolju kvalitetu života građana koju ćemo postići budemo li se brinuli o okolišu, otpadu, kvaliteti zraka te ostalim elementima koji čine zdraviji okoliš.

Kontinuirana izobrazba

Podsjetimo, Republika Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije se tek susrela sa LIFE programom prije četiri godine. Od 2013. do 2017. godine odobreno je 15 projekata za LIFE financiranje od čega su četiri projekta na kojima su hrvatski sudionici nositelji te još 11 projekata na kojima su hrvatski sudionici partneri. Uz povećanu apsorpciju odobrenih projekata, porastao je i broj prijava od strane hrvatskih organizacija. Vrijednost prijavljenih projekata za 2017. iznosi oko 90 milijuna eura, gdje udio financiranja Europske unije iznosi oko 50 milijuna eura. Za usporedbu, prošle godine je taj iznos bio oko 38 milijuna eura. Stoga, iščekuju se optimistični rezultati implementacije LIFE programa u Republici Hrvatskoj i na tome također treba zahvaliti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, koje upravo putem LIFE programa provodi kontinuiranu izobrazbu zainteresiranih sudionika.

Zajedno do EU fondova - za bolju prometnu povezanost

_hdzpress — Tue, 10 Oct 2017 13:41:32 +0000

U organizaciji voditeljice naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednice Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravke Šuice - te Dubrovačko-neretvanske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Karlovačke županije - u sklopu Europskog tjedna regija i gradova koji se odvija u Bruxellesu od 9. do 12. listopada, danas je održana konferencija pod nazivom „Zajedno do EU fondova - za bolju prometnu povezanost“. Na konferenciji su glavne teme bile važnost prometne povezanosti u potpori regionalnom gospodarskom razvoju i projekti regionalne povezanosti kroz mrežu TEN-T.

Razvoj prometnih mreža

Šuica je u svom uvodnom obraćanju naglasila važnost kvalitetne prometne infrastrukture koja je ključna u održavanju konkurentnosti Europske unije:

- Uloga prometa u razvoju država, ali i regija unutar države, tema je koja doživljava svoj ponovni zamah posljednjih nekoliko godina. Na nama je da identificiramo izazove koje to donosi i da što mudrije i bolje iskoristimo ulogu prometa u razvoju regija. Da nije došlo do razvoja prometnih mreža i sustava, tržišta bi ostala ograničena samo na lokalna područja u kojima su nastajala, a shodno tome i proizvodnja bi bila ograničena na zadovoljenje potreba samo lokalnog stanovništva. Kao rezultat toga, gospodarstvo svake države ostalo bi zakovano u nerazvijenim uvjetima. Stoga, možemo zaključiti da dobro smišljena i provedena prometna mreža potiče razvoj različitih djelatnosti.

Dva panela

Na konferenciji su - na dva panela - sudjelovali predstavnici iz Europske komisije, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, Hrvatske gospodarske komore, Odbora regija, talijanske regije Molise, albanske regije Tirana kao i delegacije Dubrovačko-neretvanske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Karlovačke županije.

Iznimna važnost Pelješkog mosta

Da je važnost prometne povezanosti i fondova Europske unije ključna za razvoj država članica, svjedoči i projekt izgradnje Pelješkog mosta.

- Velika je to stvar za hrvatske i europske građane - jer više neće morati izlaziti iz Europske unije i biti podvrgnuti graničnim kontrolama, da bi kroz istu proceduru opet prolazili svega nekoliko kilometara dalje prilikom ponovnog ulaska u EU - naglasila je Šuica.

Dobroslavić: Snažnija suradnja država!

Na kraju konstruktivne rasprave i predavanja zaključnu riječ dao je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

- Prometna povezanost ključni je preduvjet gospodarskog i ukupnog razvoja svakog područja Europske unije. Posebno je ta povezanost važna za ona područja koja imaju lošu prometnu situaciju kao što je cjelokupna jugoistočna Europa, uže gledano Jadransko-jonska regija, još uže gledano i sama Republika Hrvatska. Stoga svi, a posebno Europska komisija, trebaju obratiti pozornost na prometnu povezanost Jadransko-jonske regije, jugoistočne Europe te na projekte kao što su Jadransko-jonska autocesta, brza željeznica, Koridor 5C, modernizacija željezničke prometne mreže u Hrvatskoj i povezivanje otoka. Važno je, između ostalog, kroz europske makroregije osigurati snažniju suradnju regija i država na ovim projektima.

I zagrebačka Gornjogradska gimnazija ambasador Europskog parlamenta

_hdzpress — Tue, 26 Sep 2017 09:35:17 +0000

Nakon Dubrovačke privatne gimnazije i Gimnazije Metković, voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica jučer je posjetila i Gornjogradsku gimnaziju Zagreb. Uručila je plaketu ravnatelju Nenadu Polondaku i certifikat mentorici profesorici Tajani Lovreković, kao i osmorici učenika, mladih ambasadora Europskog parlamenta.

Priznanja najuspješnijima

Priznanja su dodijeljena najuspješnijim sudionicima obrazovnog programa „Škola ambasador Europskog parlamenta“ (EPAS). Program se provodi u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu. Svrha je podizanje svijesti učenika srednjih škola iz cijele Hrvatske o europskoj parlamentarnoj demokraciji, načinu funkcioniranja i ovlastima europskih institucija te o europskim vrijednostima.

Od 1607.

Šuica je u svom obraćanju učenicima istaknula značaj ove gimnazije i ulogu mladih u jačanju demokratskih vrijednosti.

- Impresionirana sam atmosferom u ovoj školi, posebice imajući na umu kontinuitet rada ove ugledne zagrebačke gimnazije koja djeluje od 1607. godine. Vi mladi ambasadori ste jamstvo da će se taj kontinuitet i održati promičući europske vrijednosti poput demokracije, vladavine prava i solidarnosti.

Naša je eurozastupnica najavila i skori posjet IV. gimnaziji u Splitu.

Sudjelovalo 14 škola

Podsjetimo, u programu EPAS sudjelovalo je četrnaest hrvatskih srednjih škola. Sam kraj provođenja ovog projekta obilježit će posjet četrnaest profesora mentora Europskom parlamentu u Bruxellesu u listopadu 2017. godine kako bi se još bolje upoznali s radom i funkcioniranjem Europskog parlamenta.

Šuica zatražila pomoć Europske komisije oko smetnji talijanskih odašiljača na hrvatskoj obali

_hdzpress — Tue, 19 Sep 2017 10:28:10 +0000

Problem talijanskih odašiljača koji ometaju TV i radio frekvencije na hrvatskoj obali postoji već nekoliko desetaka godina te uz gospodarsku štetu izazivaju i veliko nezadovoljstva stanovništva u jadranskom dijelu Hrvatske. Nakon ovogodišnje ljetne sezone, tijekom koje su smetnje bile najizraženije, u suradnji s HAKOM-om voditeljica je naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica intervenirala kod Europske komisije i zatražila pomoć u rješavanju ovog problema.

Smetnje u radijskom programu

Iako je postignut dogovor s talijanskim vlastima o gašenju ometajućih televizijskih odašiljača i otklanjanja smetnji televizijskih signala hrvatskih nakladnika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u području radijskog signala nije postignut dogovor te talijanski međunarodno neusklađeni odašiljači ometaju prijem radijskog signala u Republici Hrvatskoj.

Šuica je pozdravila napredak postignut kroz prethodne tri godine između hrvatskih i talijanskih vlasti i postignute dogovore o gašenju nekoliko tisuća ometajućih televizijskih odašiljača iz Italije, te dodala:

- Potrebno je poduzeti daljnje mjere za gašenje preostalih ometajućih TV odašiljača i dodatno poboljšanje prijema TV signala. Iako je oko ometanja TV frekvencija postignut napredak, velika problematika sa smetnjama međunarodno neusklađenih talijanskih odašiljača i prijemom radijskog signala još nije riješena te u toplijim danima dolazi do povoljnije propagacije elektromagnetskih valova pa građani Republike Hrvatske više osjete smetnje u radijskom programu.

700 prijava smetnji

U zadnjih osam godina HAKOM je poslao više od 3 900 međunarodnih prijava smetnji talijanskoj administraciji te istodobno o tome izvijestio Međunarodnu telekomunikacijsku uniju. Samo prošle godine poslano je 700 prijava smetnji, od toga 540 vezanih uz radijski, a 160 uz televizijski signal. Aktivnostima HAKOM-a spriječene su neke od novih dodjela frekvencija u Italiji koje bi pak dodatno uvećale postojeće smetnje.

Kako je istaknula Šuica, rezultati mjerenja na terenu provedeni od strane HAKOM-a i pritužbe građana potvrđuju ove činjenice.

- Žalbe su značajno manje u vezi s prijemom TV signala, dok je prijem radijskog FM signala značajno narušen.

Zatražena intervencija EK

Talijani bi trebali ciljano gasiti međunarodno neusklađene odašiljače odnosno mijenjati tehničke parametre odašiljača koji uzrokuju najveće smetnje hrvatskim programima, a koji su od strateške važnosti kako bi se umanjio utjecaj smetnji. Kao sustavno rješenje, talijanska strana bi trebala izmijeniti nacionalni frekvencijski plan i uskladiti ga s međunarodnim sporazumima te digitalizirati odašiljanje radijskog programa. Prebacivanjem dijela programa na digitalnu tehnologiju trebalo bi omogućiti učinkovitije odašiljanje i smanjenje pritiska talijanskih nakladnika na frekvencijski prostor drugih zemalja.

Šuica:

- Budući da štetna ometanja signala talijanskih odašiljača nanose znatnu gospodarsku štetu i izazivaju veliko nezadovoljstvo i frustraciju među građanima RH, zatražila sam od Europske komisije da pomogne Hrvatskoj u rješavanju ovog problema.

Šuica: NE razlici u kvaliteti proizvoda!

_hdzpress — Tue, 05 Sep 2017 08:18:13 +0000

Nakon što je Hrvatska agencija za hranu objavila rezultate istraživanja kvalitete naizgled istih proizvoda na tržištima Srednje i Istočne Europe u odnosu na Zapadnu Europu, u našim se medijima ponovno aktualiziralo pitanje nejednakih, odnosno lošijih standarda proizvoda na istočnoeuropskom tržištu u odnosu na zapadno.

Analize potvrdile razlike

Iako su studije koje su provedene u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj već ukazale da se u mnogim proizvodima pronalaze razlike koje značajno utječu na njihovu kvalitetu i koji sadrže, primjerice, niži udio mesa, veći udio masti, više umjetnih sladila i konzervansa, rezultati slične studije u Republici Hrvatskoj potvrdile su dosadašnja nagađanja.

Dvije inicijative

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica u protekle tri godine svog mandata, između ostalog, bavi se temom razlika u proizvodima na jedinstvenom europskom tržištu. Tijekom tog razdoblja brojnim je načinima pokušala podignuti svijest i pokrenuti debatu na europskoj razini o ovom problemu. Podsjetimo, uz podršku 45 zastupnika iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Italije, Njemačke, Češke, Slovačke, Rumunjske, Grčke, Mađarske, Bugarske i Finske, prije nekoliko mjeseci pokrenula je dvije inicijative kojima je podnijela zahtjev za raspravom na dnevnom redu plenarne sjednice i zahtjev za donošenje zakonodavnog prijedloga o reviziji zakonodavstva hrane u Europskoj uniji kako bi se uklonili dvostruki standardi u kvaliteti proizvoda koji se prodaju u zemljama Europske unije.

Nedopustivo i neprihvatljivo

Eurozastupnica Šuica istaknula je da su stručne analize potvrdile da postoje razlike u proizvodima te da je nedopustivo i neprihvatljivo tretiranje naših građana kao građana drugog reda.

- Stručne su analize potvrdile naša dosadašnja stajališta u vezi očite razlike u proizvodima koju smo prije mogli vidjeti i usporedbom samih deklaracija proizvoda. Republika Hrvatska, iako najmlađa članica, je ravnopravna članica Europske unije i njeni građani imaju pravo na ostvarivanje i uživanje u svim prednostima koje članstvo EU donosi. Jedno od prednosti jest pristup jedinstvenom unutarnjem tržištu te je stoga neprihvatljivo i nedopustivo tretiranje naših građana kao građana drugog reda. I hrvatski ministar poljoprivrede se na sastancima Vijeća AGRIFISH, odnosno ministara EU za poljoprivredu i ribarstvo aktivno zalagao da Europske komisija poduzme konkretne korake u svrhu zaštite hrvatskih građana. Očekujem da će se do 30. rujna 2017.godine Europska komisija očitovati o pokretanju izmjene legislative koju sam zajedno s 44 zastupnika Europskog parlamenta zatražila kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača.

Šuica inicirala i plenarnu raspravu

Valja istaknuti da je na inicijativu eurozastupnice Šuica održana rasprava o ovoj temi na plenarnoj sjednici, uz prisutnost povjerenice Europske komisije Corine Cretu. Šuica je, također, zajedno sa češkom zastupnicom Michaelom Šojdrovom, organizirala događanje u Europskom parlamentu pod nazivom „Taste the Difference”, kako bi ukazala na vidne razlike u kvaliteti i sastavu istih proizvoda na zapadu i istoku EU.

DODATNI MATERIJALI:

Pitanje: Pitanje: Video: Priopćenje: Priopćenje: Pisana izjava 9. 5. 2016:

Šuica: Regionalna integracija ne smije biti zamjena za EU!

_hdzpress — Thu, 31 Aug 2017 09:11:58 +0000

U Europskom parlamentu jučer je, nakon ljetne stanke, održan prvi sastanak Odbora za vanjske poslove (AFET). Na sastanku je sudjelovala i voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica. Posebni izaslanik talijanskog Ministarstva vanjskih poslova za sastanak na vrhu zemalja jugoistočne Europe Michele Giacomelli izvjestio je zastupnike o zaključcima sastanka zemalja jugoistočne Europe u Trstu.

Berlinski proces

Sastanak na vrhu o jugoistoku Europe dio je Berlinskog procesa, inicijative za jaču regionalnu suradnju nastale kako bi se zadržala dinamika procesa integracije zbog povećanog osjećaja euroskepticizma i straha od zaustavljanja proširenja EU.

Inicijativa je započela sastankom u Berlinu 2014., a nastavljena 2015. u Beču, 2016. u Parizu i 2017. u Trstu. Na sastanku su sudjelovali predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova, gospodarstva i prometa iz zemalja jugoistočne Europe te iz nekoliko zemalja članica EU: Austrije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Italije, Slovenije i Ujedinjenog Kraljevstva. Hrvatsku i hrvatske interese na sastanku je predstavljao predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković.

EU potiče ulaganja i projekte

Posebni izaslanik Giacomelli naglasio je kako su na sastanku istaknuta tri važna područja jačanja regionalne suradnje: infrastrukturni projekti, povezivanje gospodarstava i povezivanje ljudi.

Europska komisija najavila je veliki paket o povezivanju koji osigurava nepovratna sredstva u iznosu od 194 milijuna eura i potiče ulaganja u vrijednosti od 500 milijuna eura za sedam novih regionalnih projekata za poboljšanje prometnih i energetskih veza unutar jugoistočne Europe. U sklopu sastanka dogovoren je i akcijski plan za razvoj regionalnoga gospodarskog područja u cilju stvaranja zajedničkog tržišta, čime će se potaknuti rast i stvaranje radnih mjesta, osobito za mlade koji su na sastanku predstavili svoj program rada.

Potpora ulasku u EU

Eurozastupnica Šuica zahvalila je posebnom izaslaniku na detaljnom izvješću te naglasila kako podupire pridruživanje zemalja jugoistoka Europe Europskoj uniji, no izrazila bojazan kako bi se dublja regionalna integracija mogla smatrati zamjenom za pristupanje EU.

- Svi smo odgovorni za povezivanje zemalja regije međusobno, ali i s EU - kroz zajedničke vrijednosti, ljude i tržišta te stoga podržavam Berlinski proces. Međutim, iako maksimalno podržavam europski put ovih zemalja, imam određene rezerve prema formiranju zajedničkog tržišta i pitam se znači li to oživljavanje Jugoslavije te može li se ova inicijativa smatrati zamjenom za pristupanje EU. Treba imati na umu da Srbija i BiH još nisu priznale neovisnost Kosova pa je teško zamisliti da će dijeliti zajedničko tržište. Također me zanima rješavanje bilateralnih pitanja u cijeloj regiji i kako se planira otkloniti nedostatak političke volje u pojedinim zemljama. Naravno, veseli činjenica da je dogovoreno sedam infrastrukturnih projekata i investicija od 500 milijuna eura te da će se otvoriti nova radna mjesta i jačati gospodarstvo.

Sljedeći sastanak na vrhu planiran je 2018. godine u Londonu.

Šuica: Tražimo plenarnu raspravu Europskog parlamenta i sredstva za nadoknadu šteta zbog požara!

_hdzpress — Fri, 21 Jul 2017 11:21:36 +0000

U zadnjih nekoliko dana opožarena su područja u Dalmaciji. Iznimnim naporima vatrogasaca, vojnika i hrvatskih građana uspješno su pod kontrolu stavljena garišta u okolici Splita, a požar je u jednom trenutku bio ozbiljno zaprijetio i samome gradu.

Interpelaciju potpisala 52 eurozastupnika

Potaknuti time, a uslijed velikog broja požara koji su uz Hrvatsku zahvatili druge države - Italiju, Španjolsku, Grčku, Portugal i Francusku - te prouzročili znatnu materijalnu štetu i gubitke ljudskih života, 52 zastupnika iz različitih političkih grupacija u Europskom parlamentu potpisali su interpelaciju Europskoj komisiji u kojoj konstatiraju da je zakonodavni i financijski okvir u području zaštite od požara i suša nedostatan te da ta praznina treba biti popunjena što prije kako bi se ugroženim državama članicama olakšala procedura pristupa financijskim sredstvima te kako bi se potaknuo mehanizam međusobne suradnje.

Među potpisnicima je i voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica.

- Užasnuta sam razmjerima štete koju su prouzročili požari diljem Dalmacije i smatram da i mi zastupnici u Europskom parlamentu moramo uložiti napore na razini EU kako bismo osigurali što brže saniranje štete nastale nakon ovih požara te što kvalitetniju buduću suradnju u prevenciji i borbi protiv ovakvih i sličnih nepogoda.

Osnivati Europski intervencijski mehanizam

Eurozastupnici su Europsku komisiju pozvali na mobilizaciju Europskog fonda solidarnosti - kako bi što brže i efikasnije države članice mogle iskoristiti sredstva za borbu protiv požara i suša, kao i za uklanjanje nastale štete. Predložili su i osnivanje Europskog intervencijskog mehanizma kojim će se stvoriti i objediniti zakonodavni okvir i financijska sredstva kroz zajedničko tijelo za zaštitu šuma.

U konačnici, zatražili su i jaču koordinaciju politika za borbu protiv požara i suša među državama članicama.

Za brže obeštećenje građana

Eurozastupnica Šuica podsjetila je na intervenciju ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, koji je najavio korištenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te naglasila:

- Ova interpelacija Europskoj komisiji ima za cilj dodatno osnažiti odluke Europske komisije u cilju odobravanja potrebnih sredstava za štete nastale požarima u Hrvatskoj i ostalim spomenutim državama. Temeljem ove interpelacije, ukoliko bude prihvaćena od strane predsjedništva Europskog parlamenta, očekuje se rasprava o ovoj temi na plenarnoj sjednici 14. rujna, što će opet biti prilika da ukažemo na hitnost i potrebu brže reakcije kako bi građani koji su pogođeni ovom nepogodom što prije došli do sredstava i nadoknadili štetu.

Privitak	Veličina
interpelacija.pdf	35.21 KB

Dubravka Šuica u službenom posjetu Maroku

_hdzpress — Thu, 20 Jul 2017 13:45:34 +0000

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica boravi - u sklopu izaslanstva ovog odbora - u službenom posjetu Maroku.

Sastav izaslanstva, uz eurozastupnicu Šuicu, čine Cristian Dan Preda (Rumunjska,EPP), Gilles Pargneaux (Francuska, S&D), Brando Benifei (Italija, S&D), Anders Vistisen (Danska, ECR), Patricia Lalonde (Francuska, ALDE), Jordi Sole (Španjolska, Greens/EFA), Maria Arena (Belgija, S&D) i Inés Ayala Sender (Španjolska, S&D).

Zona slobodne trgovine

Sporazumom o pridruživanju - koji je stupio na snagu u ožujku 2000. - Europska unija i Maroko uspostavili su područje slobodne trgovine koja liberalizira dvosmjernu robnu razmjenu. Naknadno su razvili zonu slobodne trgovine kroz sporazum o trgovini poljoprivrednim, agro-prehrambenim i ribljim proizvodima i protokolom o uspostavljanju bilateralnog mehanizma za rješavanje sporova koji su stupili na snagu 2012. godine. Nakon što mu je 2008. dodijeljen „napredni status“, Maroko se nada da će uskoro s Europskom unijom sklopiti novi Sveobuhvatni i prošireni ugovor o slobodnoj trgovini. EU je, naime, najveći trgovinski partner Maroka i prvi investitor u toj zemlji.

U Rabatu i Casablanci

Članovi izaslanstva Europskog parlamenta su se tijekom službenog posjeta gradovima Rabatu i Casablanci, susreli s marokanskim premijerom Saadeddinom El Othmanijem, ministrom vanjskih poslova Nasserom Bouritaom, ministrom unutarnjih poslova Abdelouafijem Laftitom, te ministrima pravosuđa, gospodarstva i zaštite ljudskih prava s kojima su raspravljali o pitanjima migracija i sigurnosti, borbe protiv terorizma, regionalnih integracija, trgovini, regionalizaciji, ekonomiji i financijama, mobilnosti, mladeži, obrazovanju i kulturi. Euroastupnici su naglasili važnost nastavka sigurnosne i trgovinske suradnje Europske unije s Marokom te istaknuli kako je Kraljevina Maroko najvažniji partner Europske unije na afričkom kontinentu.

Šuica:

- Vodeći računa o zajedničkim izazovima današnjeg vremena borba protiv radikalizma, a samim tim i borba protiv terorizma najaktualnija je tema naših sastanaka ovdje u Rabatu. Naravno, tu su i neophodne reforme koje je, kao što znamo, lakše izglasovati nego implementirati. Zato smatram važnom ovu razmjenu stajališta, ali i sveobuhvatnu suradnju između Europske unije i Maroka, a posebice naglašavam moderno i nezavisno pravosuđe zasnovano na međunarodnim standardima, ljudskim pravima i demokratskim vrijednostima.

Prevencija i kontrola ilegalnih migracija

Na sastanku s predsjednicima Odbora za vanjske poslove marokanskog parlamenta, potvrdili su kako prevencija i kontrola ilegalnih migracija mora biti pojačana te naglasili kako su siromaštvo i društveno-ekonomske nejednakosti među temeljnim uzrocima migracijskog kretanja, ali i konflikti u Libiji, Siriji i ostalim zemljama pa bi bilo najvažnije riješiti probleme uz pomoć međunarodne zajednice na izvorištu.

(VIDEO) Šuica: Od sastanka skupine G20 očekujemo rješenja!

_hdzpress — Wed, 05 Jul 2017 17:41:58 +0000

U sklopu priprema za sastanak na vrhu čelnika zemalja članica skupine G20, eurozastupnici su s predstavnicima Vijeća i Komisije raspravljali o glavnim temama o kojima će čelnici 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta raspravljati u Hamburgu 7. i 8. srpnja.

G20 je središnji forum međunarodne suradnje o financijskim i gospodarskim pitanjima te se sastoji od 19 zemalja i Europske unije. Uspostavljen je 2008. usred globalne financijske krize kako bi se povećala međunarodna ekonomska suradnja. Od tada se članovi skupine G20 sastaju svake godine kako bi raspravljali o širokom rasponu tema povezanih s ekonomskom i financijskom suradnjom.

Odlučnost i odgovornost

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica je naglasila da se važnost summita očituje u činjenici da je predvođen zemljama koje zajedno čine ne samo četiri petine svjetskog BDP-a, već i tri četvrtine globalne trgovine, a predstavljaju i dom dvije trećine svjetske populacije. Specifičnost ovogodišnjeg summita posebice je u tome što će ujedno predstavljati prvi sastanak dvaju lidera vodećih svjetskih sila - SAD-a i Rusije.

- Očekujem da u Hamburgu svi čelnici zemalja pokažu odlučnost i zajedno preuzmu odgovornost za goruće svjetske probleme, kao što su ekonomska i socijalna nejednakost, borba protiv terorizma, pitanje izbjeglica, klimatske promjene i jačanje globalnog gospodarstva. Nijedna država ne može sama riješiti ove probleme i nijedna država ne smije okrenuti leđa problemima koji se tiču cijelog svijeta. Zalažem se za pozitivnu globalizaciju, a protiv protekcionizma i uskogrudnih nacionalnih interesa - jer oni su politika kratkog daha. Budući da živimo u svijetu velikih izazova, od sastanka G20 se očekuju i odgovori.

NJEMAČKO PREDSJEDANJE SKUPINOM G20

Tema njemačkog predsjedništva skupine G20 u 2017. jest „Oblikovanje povezanog svijeta”. Njemačka ima za cilj poboljšati ulogu G20 kao zajednice utemeljene na zajedničkoj odgovornosti. U tu svrhu, G20 će raspravljati o mogućoj prevenciji i gospodarsku učinku izbjeglica i raseljavanja, unaprijediti rješavanje migracija te potaknuti održivi razvoj i suradnju s afričkim državama kako bi se stvorilo poticajno okruženje za ulaganja i razvoj infrastrukture.

Dubravka Šuica: „Moj Grad više neće biti otok!“

_hdzpress — Thu, 08 Jun 2017 09:18:21 +0000

Jučer se u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu održala svečana ceremonija potpisivanja Odluke o financiranju velikog projekta „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“ - koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta. Radi se o projektu vrijednom 420.3 milijuna eura, od čega će 357 milijuna eura bespovratnih sredstava osigurati Europska unija.

U povodu glasovanja o pravilima za veleprodajna tržišta roaminga u Strasbourgu je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta ovog tjedna održana rasprava na kojoj je sudjelovala voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica. U svome je istupu naša eurozastupnica podržala i pozdravila ukidanje naknada za roaming te konačno stvaranje jedinstvenog telekomunikacijskog tržišta.

„Roam Like at Home“

Uredbom o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu donesenom 2015. propisuje se ukidanje maloprodajnih naknada za roaming za govorne pozive, podatkovni promet i SMS poruke od 15. lipnja 2017. i uvodi se sustav „u roamingu kao kod kuće” - poznat kao RLAH (engl. Roam Like at Home). Kako bi RLAH stupio na snagu, zakonodavstvo kojim se prilagođavaju gornje granice cijena za veleprodajne usluge roaminga mora biti primjenjivo najkasnije na taj datum. Nakon dugotrajnih pregovora, uspješno su dogovorene maksimalne veleprodajne cijene među operaterima za građane unutar EU. Ovo ujedno znači da je došlo do završne faze u pregovorima te da smo napokon nadomak njegovu ukidanju.

Korak prema jedinstvenom tržištu

Šuica je naglasila kako ukidanje roaminga u EU uklanja razlike između država članica te je važan korak prema jedinstvenom tržištu:

- Dok se borimo oko razlika proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu, stiže nam ukidanje roaminga kao primjer uklanjanja razlika među državama članicama i stvaranje osjećaja jednakosti u cijeloj EU. Ukidanje roaminga 15. lipnja bit će važan i velik korak ka povezivanju građana EU, dostizanju jedinstvenog tržišta za elektroničke komunikacije i jačanju ujedinjene Europe. Ovo je velika pobjeda i za hrvatske građane - koji će konačno dobiti jeftine impulse.

Niže cijene

Ukidanjem posljednjih prepreka za uvođenje jedinstvene i niže naknade za roaming, cilj je da do kraja lipnja 2022. godine veleprodajna cijena poziva u roamingu iznosi 0,032 eura po minuti, a SMS poruke 0,01 euro. Veleprodajna cijena podatkovnog prometa tijekom godina postupno će padati počevši od lipnja 2017. sa ugovorenih 7,7 eura za gigabajt, na 2,5 eura po gigabajtu do 2022. godine.

Na korist građana EU

Kao jedan od glavnih ciljeva postupnog ukidanja roaminga - istaknula je Šuica - svakako je primjereno zaštićena i kvalitetno zakonski regulirana usluga roaminga na području Europske unije, a sve kako bi građani u konačnici bili što zadovoljniji korištenjem telekomunikacijskih usluga.

Šuica nominirala isusovca Tvrtka Baruna za nagradu „Europski građanin“

_hdzpress — Wed, 05 Apr 2017 08:45:44 +0000

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica je - uz potporu eurozastupnika Ivane Maletić, Željane Zovko i Ivice Tolića - predložila za nagradu „Europski građanin“ isusovca Tvrtka Baruna.

Prepoznavanje dobroga u drugome

Tvrtko Barun, 32-godišnji magistar duhovnosti, voditelj je Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi i mladi svećenik koji je nakon završenog studija filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, pohađao teologiju na Facultes jesuites de Paris, gdje je magistrirao duhovnost. Osim što vodi Isusovačku službu za izbjeglice, uči vjeronauk djecu stranaca katolika u Zagrebu te organizira i glumi u lutkarskim predstavama za djecu izbjeglice.

Osvrćući se na humanitarni karakter Isusovačke službe, Barun ističe sljedeće:

- Naš rad utemeljen je na vrijednostima Evanđelja. Mislim da je biti otvoren drugima i drugačijima izazov za sve ljude bez obzira na vjeru. Kristov život i Kristove riječi mogu nama kršćanima samo pomoći da se lakše odlučimo za tu otvorenost, prihvaćanje stranca, prepoznavanje dobroga u drugome, dopuštanje da nas drugi obogati svojom različitošću, traženje i pronalaženje Božjeg lica u osobi koja je u potrebi. Na svakom kršćaninu je odluka u kojoj mjeri i na koji način želi odgovoriti na taj poziv.

Pomoć potrebitima i otvorenost prema svima

Barun naglašava kako izbjeglicama treba pomagati jer je to borba za pravdu, a vjera u Isusa Krista je vjera koja zahtijeva pravdu. Njegov rad i zalaganje uči druge kako je ljubav prema potrebitima i marginaliziranima ključna za mir i napredovanje društva. On smatra kako je biti otvoren drugima izazov za sve ljude, ali prihvaćanje stranca i prepoznavanje dobroga u drugome može predstavljati samo veliku milost.

Isusovačka služba za izbjeglice je neprofitna humanitarna udruga sa trideset petogodišnjim iskustvom čije je poslanje pratiti, služiti i zagovarati prava izbjeglica i drugih nasilno raseljenih osoba koja od 1993. djeluje u zagrebačkom uredu u Hrvatskoj. Služba djeluje u 50 zemalja svijeta te tako služi gotovo jedan milijun izbjeglica i drugih prisilno raseljenih osoba. S obzirom na različite potrebe raseljenih osoba i JRS djeluje na razne načine - od pomaganja izbjeglicama u velikim izbjegličkim kampovima ili u gradovima, brige za osobe raseljene unutar njihove vlastite zemlje, zagovaranje tražitelja azila do pomaganje osobama zatvorenim u prihvatnim centrima za strance.

Solidarnost & ljudsko dostojanstvo

Komentirajući odluku o nominiranju Tvrtka Baruna za nagradu „Europski građanin“, Šuica je poručila da su solidarnost, poštovanje ljudskog dostojanstva i zakonitost temelj suvremene Europe:

- Solidarnost i poštivanje ljudskog dostojanstva, te poštivanje zakona, temelji su na kojima je suvremena Europa izgrađena i kojima treba težiti. Migracije su tema koju treba odgovorno i solidarno rješavati na europskoj razini. Ova kandidatura je mali poticaj i znak podrške i nama u Hrvatskoj.

NAGRADA EP-a ZA IZNIMNA POSTIGNUĆA

Podsjetimo, Europski parlament svake godine dodjeljuje nagradu „Europski građanin” kojoj je namjena priznavanje iznimnih postignuća u aktivnostima ili djelima građana, skupina, udruga ili organizacija koje su pokazale izniman angažman u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica ili olakšavanju prekogranične ili transnacionalne suradnje unutar Europske unije. Ovdje se također ubrajaju aktivnosti ili djela građana koji su uključeni u dugoročnu prekograničnu ili transnacionalnu kulturnu suradnju koja doprinosi jačanju europskog duha isto kao i svakodnevne aktivnosti kojima se konkretno izražavaju vrijednosti sadržane u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Samo zastupnici Europskog parlamenta imaju pravo predložiti kandidate pri čemu svaki od njih može predložiti jednog kandidata godišnje. Budući da je nagrada simboličkog karaktera i dodjeljuje se u obliku medalje časti, broj nagrada koje se dodjeljuju svake godine ograničen je. Odbor za nagradu s predloženog popisa izabire do 50 potencijalnih dobitnika nagrade, uzimajući u obzir geografsku raspoređenost i ravnotežu spolova.

Dubravka Šuica - nova predsjednica Radne skupine za Istočno partnerstvo

_hdzpress — Wed, 05 Apr 2017 07:25:29 +0000

Odbor za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta imenovao je potpredsjednicu Dubravku Šuicu predsjednicom Radne skupine za Istočno partnerstvo. Ova radna skupina raspravlja i ocjenjuje odnose Europske unije sa šest zemalja Istočnog partnerstva - koju čine Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Bjelorusija, Azerbajdžan i Armenija.

S obzirom na sve veće pokušaje proširenja ruskog utjecaja, Europska unija se mora usredotočiti na jačanje odnosa s tim zemljama koje su pokazale volju za suradnju, a koje se uistinu žele integrirati s Europskom unijom - politički, ekonomski i socijalno.

Prva rasprava s povjerenikom Hahnom

U Europskom parlamentu u Strasbourgu održana je pak jučer prva rasprava Radne skupine s povjerenikom Europske komisije za susjedstvo i proširenje Johannesom Hahnom. Dubravka Šuica zamolila je povjerenika da se osvrne na napredak zemalja Istočnog partnerstva te, između ostalog, na trenutačnu situaciji u Armeniji nakon izbora, kao i na situaciju u Bjelorusiji koja ostaje vrlo nestabilna.

Povjerenik Hahn naglasio je kako sve zemlje Istočnog partnerstva - osim Bjelorusije - imaju jače odnose s Europskom unijom nego Rusijom. Istaknuo je kako zemlje moraju osjetiti pogodnosti i dobrobiti koje im donosi partnerstvo s EU - koja treba pokazati jasan angažman i napore u borbi s protueuropskom propagandom.

Promicanje europskih vrijednosti

Predsjednica Radne skupine za Istočno partnerstvo Dubravka Šuica prihvatila je kako bi se trebali otvoriti uredi europskih političkih stranaka u tim zemljama radi promicanja europskih i demokratskih vrijednosti:

- Podsjećam da Njemačka ima urede političkih zaklada u Republici Hrvatskoj koji su nam pomogli u tranziciji, ali koji i dalje aktivno djeluju i promiču europske politike.

Izvjestitelji za Moldaviju i Ukrajinu

Na sastanku su sudjelovali i izvjestitelj Europskog parlamenta za Moldaviju, zastupnik Petras Auštrevičius te izvjestitelj Europskog parlamenta za Ukrajinu zastupnik Michael Gahler. Osvrnuli su se na situaciju u pojedinim zemljama, a izraženo je zadovoljstvo napretkom Ukrajine te činjenicom da će EP na ovoj plenarnoj sjednici podržati ukidanje viza za ukrajinske državljane.

Šuica: Ravnopravnost žena i muškaraca je civilizacijsko pitanje!

_hdzpress — Wed, 22 Mar 2017 10:43:08 +0000

Na inicijativu voditeljice naše delegacije u Europskom parlamentu (potpredsjednice Žena Europske pučke stranke i zamjenske članice Odbora za prava žena i jednakost spolova) Dubravke Šuice u Bruxellesu je jučer održana konferencija na temu - „Ravnopravnost žena i muškaraca na radnom mjestu i u politici“. Na konferenciji su - uz eurozastupnike i zaposlenike Europskog parlamenta - prisustvovali i gosti iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM).

Izazov i u najrazvijenijim demokracijama

Eurozastupnica Šuica je - uzimajući u obzir da je jednakost između žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije - istaknula da postizanje ravnopravnosti treba bi biti visoko na dnevnom redu.

- Postizanje ravnopravnosti spolova izazov je i u najrazvijenijim demokracijama. Sutra slavimo 60. obljetnicu Rimskih ugovora - kojima je uvedeno načelo jednakih plaća za jednaki rad žena i muškaraca u današnjoj Europskoj uniji. Iako je status žena u društvu značajno poboljšan, postoji još prostora za napredak. S obzirom da žene čine polovicu stanovništva, njihovim diskriminiranjem naše društvo ne koristi sve resurse i mogućnosti. Ali, ima i pozitivnih primjera kao što je lista HDZ/EPP za Europski parlament - na kojoj je bilo 80 posto žena te izbor Predsjednice Republike Hrvatske.

Tomc, Ribeiro, Leinert-Novosel…

O podacima i implikacijama neravnopravnosti spolova, govorile su: zastupnica u Europskom parlamentu Romana Tomc, predstavnica Europske komisije Fatima Ribeiro (Unit for Gender Equality) i dvije hrvatske znanstvenice, Smiljana Leinert-Novosel i Helena Štimac Radin. Eurozastupnica Tomc govorila je o ekonomskim aspektima razlike u plaći između žena i muškaraca te naglasila kako „prosječna razlika u plaći između spolova u EU iznosi 16,3 posto te kako žene češće rade na pola radnog vremena, na slabije plaćenim radnim mjestima i ne preuzimaju rukovoditeljske uloge“.

Ciklični tip karijere

O ravnopravnosti spolova u RH (1991. - 2017.) - između opredjeljenja i prakse - govorila je dr. Smiljana Leinert-Novosel, profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZG). Naglasila je da - unatoč većem postotku visoko obrazovanih žena na tržištu rada - manje ih je zaposleno od svojih muških kolega. Istaknula je da žene imaju ciklični tip karijere u smislu da nakon što postanu majke njihova karijera obično mora početi ispočetka.

Žene u znanosti i gospodarstvu

Predstavnica Europske komisije Fatima Ribeiro govorila je o ravnopravnosti spolova u Europskoj uniji s naglaskom na proces donošenja odluka. Naime, samo trećina znanstvenika i inženjera u Europi su žene. Također, 2013. godine žene su činile samo 17,8 posto članova odbora u najvećim javnim trgovačkim društvima u EU i samo 4,8 posto svih predsjednika tih odbora.

RH među tri zemlje EU

Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova u RH, mr.sc. Helena Štimac Radin naglasila je da je „Republika Hrvatska među tri zemlje Europske unije koja ima ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova“ te je iznijela podatak da 80 posto Hrvata ne zna o postojanju zakona o ravnopravnosti spolova te informirala okupljene o daljnjem zakonodavno-institucionalnom okviru za provedbu politike ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj.

Ustrajati na unaprjeđivanju položaja žena

Na kraju konferencije, Šuica je - zajedno s govornicima i uzvanicima - poručila kako su ženska prava i ljudska prava, te je potrebno ustrajati na unaprjeđivanju položaja žena u našem društvu.

(VIDEO) Kružno gospodarstvo - prilika za otvaranje novih radnih mjesta!

_hdzpress — Wed, 15 Mar 2017 09:37:09 +0000

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu jučer su eurozastupnici usvojili su “Paket o otpadu“. Sastoji se od četiri izvješća: “Direktiva o otpadnim vozilima, otpadnim baterijama i akumulatorima te otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi”, “Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu”, “Direktiva o otpadu” i “Direktiva o odlagalištima otpada”. Eurozastupnici su izglasali da se udio otpada koji se reciklira poraste s današnjih 44 posto na 70 posto do 2030.

Otpad pretvoriti u resurs

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a i zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane) Dubravka Šuica izdvojila je učinkovito gospodarenje otpadom itekako može pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta.

- Godišnje gubimo 600 milijuna tona otpada, a možemo ih pretvoriti u nova radna mjesta, u novac. Kružno gospodarstvo je dobar instrument za upravljanje otpadom. Ciljevi jesu visoki, međutim ako ne postavimo visoke ciljeve - nećemo ih ni ispuniti. Dugoročno se moramo zalagati da otpad bude odbačen samo onda kad nemamo alternative. Otpad prestaje biti naš problem, već postaje naša šansa ako njime ispravno gospodarimo. Moramo otpad pretvoriti u resurs i moramo ga sačuvati na području EU - kako bi smanjili ovisnost o uvoznim sirovinama.

Zaštita okoliša i zdravlja ljudi

Šuica je poručila kako moramo prepoznati vrijednost otpada kao sekundarne sirovine, umjesto da ga se gleda kao problem koji bi trebao biti na deponiju ili spaljen u spalionicama.

- Gospodarenje otpadom u EU trebalo bi poboljšati u cilju zaštite, očuvanja i poboljšanja kvalitete okoliša, zaštite ljudskog zdravlja, osiguranja razborite i učinkovite uporabe prirodnih resursa, promicanja načela kružnoga gospodarstva, poboljšanja širenja obnovljivih izvora energije, povećanja energetske učinkovitosti, smanjenja ovisnosti EU o uvoznim resursima te pružanja novih gospodarskih prilika i dugoročne konkurentnosti. Do 2030. godine naš cilj treba biti samo 10 posto otpada koji ima negativan utjecaj na okoliš.

(VIDEO) Šuica: Ravnopravnost žena i muškaraca - temeljna vrijednost Europske unije!

_hdzpress — Tue, 14 Mar 2017 09:23:01 +0000

U povodu prošlotjednog obilježavanja Međunarodnog dana žena, na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu održana je zajednička rasprava na temu ravnopravnosti spolova. Raspravljalo o tri izvješća Europskog parlamenta: „Ravnopravnost žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014.- 2015.“, „Jednako postupanje prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosnu pružanju usluga“ i „Sredstva EU-a za ravnopravnost spolova“.

Izjednačiti plaće

U raspravi je sudjelovala i voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (potpredsjednica Žena Europske pučke stranke i zamjenska članica Odbora za prava žena i jednakost spolova) Dubravka Šuica.

Zbog razlike u plaćama žena i muškaraca, žene zarađuju manje pa stoga imaju manje mirovine, a u starosti im prijeti veća opasnost od siromaštva.

- Iako je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije još od 1957. godine, kada je načelo jednake plaće za jednaki rad postalo dio Rimskog ugovora, žene u prosjeku zarađuju oko 16 posto manje po satu od muškaraca. Više razloga doprinosi nižoj plaći: direktna i indirektna diskriminacija na radnom mjestu, sektori u kojima žene rade manje su plaćeni od onih u kojima dominiraju muškarci, žene nemaju isti pristup treningu, fondovima, manjak žena na menadžerskim pozicijama, rodne uloge i tradicija prilikom izbora zanimanja, te usklađivanje radnih i obiteljskih obveza.

Za ravnopravnost spolova

Budući da žene snose teret neplaćenog rada i brige za djecu, one obično rade kraće radno vrijeme. U EU žene čine većinu zaposlenih na pola radnog vremena te je u takvom radnom odnosu 34,9 posto žena - u usporedbi sa samo 8,6 posto muškaraca. To negativno utječe na napredak u karijeri, mogućnosti izobrazbe, mirovinska prava te naknade za nezaposlene.

Šuica je naglasila da je više ulaganja i proračunskih sredstava potrebno usmjeriti za borbu protiv neravnopravnosti spolova - jer nema napretka bez ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena u svim područjima. Na završetku izlaganja „zaiskrilo“ je oko moguće ratifikacije Istanbulske konvencije u Republici Hrvatskoj.

KONFERENCIJA O JEDNAKOSTI ŽENA I MUŠKARACA

Valja istaknuti da Dubravka Šuica organizira 21. ožujka 2017. konferenciju u Europskom parlamentu na temu „Jednakost žena i muškaraca na poslu i u politici“. Na konferenciji će - uz predstavnike Europskog parlamenta i Europske komisije - sudjelovati i stručnjakinje iz Republike Hrvatske.

Dogovorom do funkcionalne BiH!

_hdzpress — Wed, 01 Feb 2017 08:59:50 +0000

Na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta jučer je većinom glasova usvojeno izvješće o napretku Bosne i Hercegovine. Izvjestitelj je zastupnik Europske pučke stranke Cristian Dan Preda, a na izvješće je uloženo ukupno 288 amandmana.

Prihvaćeni amandmani

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske polove EP-a (i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom) Dubravka Šuica je - u suradnji s članovima hrvatske delegacije EPP-a - uložila nekoliko ključnih amandmana, kao i nekoliko individualnih amandmana.

- Drago mi je da je većina amandmana dio konačnog teksta izvješća. Najveće postignuće ovog izvješća jest kontinuitet, budući da su rezolucije o BiH iz 2014. i 2015. godine sadržavale odredbe o načelima federalizma, decentralizacije i supsidijarnosti za koje sam uvjerena da se moraju provoditi u BiH i da trebaju biti dio njezinog unutarnjeg ustroja. Ovogodišnje izvješće sadrži i niz odredbi o hitnoj provedbi presude Ustavnog suda u slučaju Sejdić - Finci, zatim o izborima u gradu Mostaru te o legitimnom predstavljanju svih triju naroda, a ja bih ovdje istaknula Hrvate koji su najmalobrojniji.

Osigurati medijski pluralizam

Vlasti u BiH su pozvane osigurati medijski pluralizam i televizijske kanale na sva tri jezika, što, nažalost, do sada nije realizirano. Izvjestitelj Preda posebice je ukazao na provedbu odredbi o okolišu, navodeći konkretan problem zagađenja zraka u Bosanskom Brodu, i posljedično, u Slavonskom Brodu.

Osuda događaja u Stocu

Izvješće poziva na provedbu socioekonomskih reformi i rješavanje nezaposlenosti mladih, osuđuje neprihvatljivo nasilje nad članovima izbornog povjerenstva na nedavnim izborima u Stocu i zahtijeva da se izbori ponove na miran način.

- Ovo izvješće tretira nedavni referendum u Republici Srpskoj kao tešku povredu Daytonskog sporazuma i kao napad na pravosuđe i vladavinu prava. Posebno se osuđuje nacionalistička i populistička retorika koja je ozbiljna prepreka demokratskom razvoju i europskim integracijama.

Šuica: Samo ozbiljnim reformama jugoistok Europe može do članstva u EU!

_hdzpress — Tue, 31 Jan 2017 10:13:42 +0000

Na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta eurozastupnici su raspravljali o nacrtima izvješća o Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji - državama kojima EP daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije i situacijama u pogledu njihovog pristupanja EU.

Federalizam, decentralizacija i supsidijarnost

Izvjestitelji za Makedoniju i Crnu Goru prvi put su predstavili nacrte izvješća, dok su izvješća o BiH i Albaniji već u fazi razmatranja amandmana.

Vezano uz izvješće o BiH, voditeljica naše delegacije u EP-u i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a (i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom) Dubravka Šuica pohvalila je izvjestitelja Cristiana Predu za vrlo dobro izvješće i kompromisne amandmane, ali i hrabar jezik kojim se koristio.

- Svi znamo za unutarnje političke probleme u BiH i svjesni smo da postoje utjecaji ostalih zemalja - poput Rusije i Turske. Svaki unutarnji konsenzus je potreban, ali moramo imati na umu jednakopravnost sva tri naroda. Želim naglasiti da Hrvati još uvijek nemaju sva prava koja im pripadaju prema propisima, pa i prema samome Daytonu. Ne smijemo se zavaravati i zaboraviti države Zapadnog Balkana, koje bi trebale biti visoko na dnevnom redu EU. Posebno me veseli što postoji kontinuitet u izvješćima kada se radi o federalizmu, decentralizaciji, supsidijarnosti i legitimnom predstavljanju svih triju naroda.

Albanija ostvarila napredak

Šuica je potvrdila da je Albanija ostvarila napredak u pet ključnih poglavlja, no da ostaje problem u području zaštite okoliša. Naglasila je neophodnost regionalne suradnje te pohvalila dobrosusjedske odnose. Spomenula je da Hrvatska i Albanija imaju zajedničke interese, posebice vezano uz Jadransko-jonsku autocestu i plinovod.

O izvješću o Makedoniji, Šuica je naglasila da je potrebna stabilna vlada koja će provoditi reforme, provesti dogovor iz Pržina iz 2015. i vratiti Makedoniju na njezin euroatlantski put.

Pitanje Prevlake i sukcesije vojne imovine

Izvješće o Crnoj Gori Šuica je ocijenila kao uravnoteženo, no dodala je da će podnijeti nekoliko amandmana.

- Pozitivno je što se Crnu Goru ocjenjuje kao najuspješniju zemlju kandidatkinju, ali želim spomenuti i ukazati na neke manjkavosti poput neriješene granice s Hrvatskom, a to je pitanje poluotoka Prevlake, zatim poštivanje odredbi o sukcesiji bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine. Smatram da euroatlantske integracije moraju ostati prioritet crnogorske vanjske politike. Vidi se da je Crna Gora postigla određeni napredak u pregovorima, no ostaje još mnogo posla, posebice što se tiče iskorjenjivanja korupcije te u borbi protiv organiziranog kriminala.

Šuica ponovno izabrana za potpredsjednicu Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta!

_hdzpress — Tue, 24 Jan 2017 14:00:57 +0000

Uobičajena procedura u Europskom parlamentu jest da se na pola mandata preispituje predsjedanje i članstvo u odborima, pa je tako na današnjoj konstituirajućoj sjednici Odbora za vanjske poslove za predsjednika izabran njemački zastupnik David McAllister (CDU), koji je zamijenio dugogodišnjeg predsjednika Elmara Broka (također CDU).

Priznanje za našu delegaciju

Za potpredsjednicu Odbora ponovno je izabrana voditeljica HDZ-ove delegacije u EP-u Dubravka Šuica - što je uistinu veliko priznanje za nas.

- Naglasak mog djelovanja bit će na promicanju vanjskopolitičkih interesa svih naših građana te stanje u jugoistočnoj Europi. I dalje su narodi zemalja jugoistočne Europe skloni Europskoj uniji, no potrebno je i iskreno opredjeljenje njihovih političkih lidera - izjavila je Šuica.

Sve veći utjecaj Rusije

Uslijedila je na Odboru i rasprava na kojoj je zastupnica Šuica izjavila da je vrlo lijepo to što Europski parlament svake godine priprema izvješće o napretku u zemljama jugoistočne Europe, ali i da EU mora biti prisutnija u regiji jer to je jedini način da se održi stabilnost. Primjećuju se sve veći utjecaj Rusije, nedostatak političkog dijaloga i socioekonomski problemi. Nema slobode medija u BiH, a i sve je veća etnička polarizacija.

- S obzirom da dolazim iz Hrvatske, ne želim nikoga favorizirati, ali činjenica jest da autoritarne tendencije i gledanje prema Rusiji predstavljaju opasnost. Mi, države Europske unije, i zastupnici u Europskom parlamentu, moramo pokazati volju da smo spremni pratiti političke procese u ovim zemljama, jer se u protivnom može dogoditi daljnja regresija demokracije. Govoreći političkim rječnikom, ne smijemo upasti u zamku i pustiti da jugoistočna Europa ne bude 'visoko na dnevnom redu'.

EU - jedini način prosperiteta

Što se tiče nedavnih provokacija, Šuica je objasnila da one služe za interne potrebe izbora u tim zemljama i zaključila da je „članstvo u EU jedini način ujedinjavanja i prosperiteta zemalja jugoistočne Europe“.

Šuica: Kada će SAD ukinuti vize za hrvatske građane?

_hdzpress — Fri, 16 Dec 2016 10:11:02 +0000

Poznato je da američki građani slobodno putuju Europskom unijom, dok građani Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske moraju ispunjavati zahtjevnu aplikaciju za vizu. Kanada pak zahtijeva vize za građane Bugarske i Rumunjske.

Kao članica Delegacije Europskog parlamenta za odnose sa SAD, voditeljica naše delegacije u EP-u Dubravka Šuica više je puta uputila pitanje veleposlaniku EU u Washingtonu Davidu O'Sullivanu i američkom veleposlaniku u EU Anthonyju L. Gardneru, kao i Europskoj komisiji, o ukidanju viza za hrvatske građane.

Jednak tretman za državljane RH

Budući da Europska komisija još nije djelovala, odnosno nije donijela delegirani akt kojim se privremeno suspendira izuzeće od obveze posjedovanja vize za državljane treće zemlje, eurozastupnica Šuica je na jučerašnjem sastanku Delegacije Europskog parlamenta za odnose sa SAD-om u Strasbourgu, uputila usmeno pitanje američkom veleposlaniku u EU Anthonyju L. Gardneru o ovome problemu.

- Ponovno želim podsjetiti da građani Republike Hrvatske, koja je članica NATO-a i Europske unije, trebaju imati jednak tretman i da se građani RH ne žele osjećati kao građani drugog reda. Stoga i ovom prilikom apeliram da se usprkos pojačanom strahu od terorizma i velikom valu migracija u svijetu trebamo inzistirati kod američke strane da se izjednači status svih zemalja članica kad je ukidanje viza u pitanju - kazala je Šuica.

Načelo reciprociteta

Američki veleposlanik u EU je odgovorio kako je svjestan ove problematike, no da mu je teško u ovom trenutku spekulirati koja će biti politika nove administracije Sjedinjenih Američkih Država. Unatoč tome, naglasio je kako se nada da će Trumpova administracija nastaviti dosadašnju prijateljsku suradnju s Europskom unijom te da će se nastaviti pregovori o ukidanju viza za građane Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske, što je u interesu obiju strana za razvoj gospodarstva i turizma.

Budući da je načelo reciprociteta ukidanja viza dio zajedničke vizne politike Europske unije, prema propisima EU-a koje su 2001. donijeli Europski parlament i Vijeće, te ako u roku 24 mjeseca treće zemlje ne isprave izostanak reciprociteta, to može biti razlog za obustavu ukidanja viza za građane tih trećih zemalja.

- No, treba ostati optimist u pogledu budućih pregovora o ukidanju viza za građane EU, imajući u vidu da je ovo bila izborna godina u Americi i da su transatlantski odnosi vrlo kompleksni, posebice što se tiče obrane i sigurnosti - zaključila je naša eurozastupnica

(VIDEO) Šuica: Budućnost obrane EU ovisi o suradnji i koordinaciji država članica!

_hdzpress — Wed, 14 Dec 2016 10:59:35 +0000

Europa je suočena s neviđenim unutarnjim i vanjskim izazovima te je okružena lukom nestabilnosti. Konflikti imaju izravan utjecaj, ali i ozbiljne posljedice po sigurnost građana jer se prelijevaju u Europskoj uniji u obliku terorizma, migracija ili dezinformacijskih kampanji usmjerenih na povećanje podjela u društvu.

O Brokovu izvješću

Tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu, voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica osvrnula se na Izvješće o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike koje je podnio Elmar Brok.

- Budućnost obrane Europske unije u političkom, ali i sigurnosnom kontekstu, ovisi o suradnji i koordinaciji država članica koje teže sigurnijoj i jačoj Europskoj uniji. Vanjskopolitički i sigurnosni izazovi s kojima se danas suočavamo, nijedna država ne može riješiti sama. Iako ovo iziskuje dublju integraciju, moramo imati na umu da samo jačanjem uske suradnje svih aktera vanjske politike možemo postići da se ciljevi i ostvare.

Nestabilno sigurnosno okruženje

S obzirom na nestabilno sigurnosno okruženje, provedbu zajedničke sigurnosne i obrambene politike potrebno je temeljito revidirati, kako bi Europska unija postala sigurnosno nezavisna.

Šuica: Dobitnice nagrade Saharov pokazale su neizmjernu hrabrost!

_hdzpress — Tue, 13 Dec 2016 10:04:27 +0000

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica jučer je supredsjedala izvanrednom zajedničkom sastanku Odbora za vanjske poslove (AFET), Odbora za razvoj (DEVE) i Pododbora za ljudska prava (DROI). Razmijenjena su gledišta s dobitnicama Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2016. godinu - Nadiom Murad (21) i Lamiyom Aji Bashar (18).

Pripadnice Jezitske zajednice

Europski parlament, naime, na kraju svake godine nagrađuje pojedince koji su dali izniman doprinos borbi za ljudska prava u cijelom svijetu. Ovogodišnje - 28. po redu dobitnice Saharov nagrade - dvije su pripadnice Jazidske zajednice, koje nakon što su pobjegle od mučenja i silovanja tzv. Islamske države, danas javno progovaraju o svojim iskustvima i okrutnim zločinima ISIL-a.

Nadia Murad i Lamiya Aji Bashar, kao i tisuće drugih djevojaka i žena iz svoje zajednice, 2014. nasilno su otete iz svojih domova i pretvorene u seksualne robinje militanata tzv. Islamske države.

Svijet ne smije zatvarati oči

Iako rijetki slučaj, Nadia i Lamiya uspjele su pobjeći iz zatočeništva džihadista i danas su glasnogovornice otetih i seksualno zlostavljanih i iskorištenih žena od strane ISIL-a.

Tijekom predsjedanja sastankom i u prisustvu dobitnica, zastupnica Šuica poručila je okupljenima:

- Nadia i Lamiya oličenje su neizmjerne hrabrosti i primjer su ženama širom svijeta da ne smiju trpjeti i šutjeti o zlostavljanjima kroz koje prolaze. One su, također, podsjetnik nama zastupnicima EP-a, ali i svjetskim vođama, da ne smijemo imati zatvorene oči i prekrižene ruke pred zločinima tzv. Islamske države. Međunarodna zajednica mora reagirati i spriječiti zločine i širenje džihadista, kako se stravična svjedočanstva Nadie i Lamiye ne bi ponavljala.

Više na…

Svečano uručenje Nagrade Saharov održat će se danas u Europskom parlamentu u Strasbourgu u 12:00 sati.

Dodjelu možete uživo pratiti na:

Europska komisija odgovorila Šuici na zastupničko pitanje o mjerama za proizvođače voća i povrća

_hdzpress — Wed, 16 Nov 2016 13:56:33 +0000

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica je - na zahtjev poljoprivrednika iz doline Neretve - postavila parlamentarno pitanje o dugoročnim i konkretnim mjerama pomoći poljoprivrednicima koji trpe štetu zbog ruskog embarga, vodeći pritom računa o ozbiljnoj političkoj situaciji između Rusije i Ukrajine i imajući na umu da će sankcije vjerojatno potrajati.

Poljoprivrednici su zabrinuti jer je unatoč rekordnom urodu Europska komisija smanjila subvencionirane otkupne kvote zbog embarga ruskog tržišta na pola, pa se tako ove jeseni subvencionira samo 2.300 tona mandarina te isto toliko jabuka. S obzirom na velike količine, očekuju se problemi u prodaji, a plantažeri najavljuju da uopće neće brati mandarine.

Odgovor Europske komisije

U odgovoru EK našoj eurozastupnici o mjerama pomoći za poljoprivrednike obrazloženo je da “privremena i izvanredna mjera nije strukturna mjera koja bi trebala trajno postojati uz mjere sprečavanja krize i upravljanja njome u okviru operativnih programa priznatih organizacija proizvođača voća i povrća˝.

EK se poziva na sastanak Vijeća za poljoprivredu koji je održan u srpnju 2016. - kada je najavljeno povećanje iznosa potpore za povlačenja do 40 posto prosječnih cijena u proteklih pet godina za besplatnu distribuciju i 30 posto za povlačenje za druge namjene. Nadalje, EK odgovara da će države članice „obavijestiti Komisiju do 31. listopada 2016. o neiskorištenom dijelu količine od 3.000 tona kako bi Komisija mogla donijeti odluku o mogućoj preraspodjeli neiskorištenih količina. Službe Komisije podsjetile su države članice na njihovu obvezu 12. listopada 2016., a naknadno će ocijeniti mogućnosti za preraspodjelu.“

Privremene izvanredne mjere potpore

Podsjetimo da je zbog produljenja zabrane uvoza određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU u Rusiju, Hrvatska od EK i ove godine dobila mogućnost dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima za 600 tona jabuka i 1.000 tona mandarina za koje procijene da ih neće prodati, te dodatnu količinu do 3.000 tona za jedan ili više proizvoda. Odlučeno je da se te mjere raspodijele na još 1.700 tona jabuka, tako da ukupne količine koje se mogu povući s tržišta iznose 2.300 tona, a s 1.300 dodatnih tona toliko se može povući i mandarina. Uvjet Ministarstva poljoprivrede je da se - kao i 2015. godine - povučeno voće donira humanitarnim organizacijama, centrima i ustanovama socijalne skrbi, ustanovama za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje koje nisu u Shemi školskog voća i povrća, bolničkim ustanovama i kaznenim institucijama.

EU je tako lani za dopuštenih 8.350 tona voćarima u Hrvatskoj isplatila ukupnu „odštetu” od 18,8 milijuna kuna, pa su voćari nezadovoljni s ovogodišnjom kvotom od 4.600 tona koja je upola manja.

PITANJE:

Privitak	Veličina
pitanje_-_posljedice_ruskog_embarga_na_voce_iz_eu.docx	13.06 KB
odgovor_-_posljedice_ruskog_embarga_na_voce_iz_eu.docx	17.51 KB