Transformacija Svijesti
Sjeti se tko si
Thu, 24 Sep 2026 15:27:57 +0000
hr
hourly
1
OD „TEORIJE ZAVJERE” DO JAVNO IZGOVORENIH RIJEČ
/manipulacije/od-teorije-zavjere-do-javno-izgovorenih-rijec
Thu, 24 Sep 2026 15:27:56 +0000
/?p=21844
PODIJELI
Facebook
WhatsApp
Messenger
Telegram
X
Kopiraj poveznicu
Poveznica je kopirana.
.share-box {
margin: 30px 0;
padding: 20px;
border-top: 1px solid #ddd;
border-bottom: 1px solid #ddd;
text-align: center;
font-family: Arial, sans-serif;
}
.share-title {
font-size: 13px;
font-weight: 700;
letter-spacing: 1.5px;
margin-bottom: 15px;
color: #333;
}
.share-buttons {
display: flex;
flex-wrap: wrap;
justify-content: center;
gap: 8px;
}
.share-btn {
display: inline-flex;
align-items: center;
justify-content: center;
min-height: 40px;
padding: 0 14px;
border-radius: 5px;
border: 1px solid #ddd;
background: #fff;
color: #222;
text-decoration: none;
font-size: 14px;
font-weight: 600;
cursor: pointer;
transition: all 0.2s ease;
box-sizing: border-box;
}
.share-btn:hover {
transform: translateY(-1px);
box-shadow: 0 3px 10px rgba(0,0,0,0.08);
}
/* Suptilne boje */
.facebook:hover {
background: #1877f2;
color: white;
border-color: #1877f2;
}
.whatsapp:hover {
background: #25d366;
color: white;
border-color: #25d366;
}
.messenger:hover {
background: #0084ff;
color: white;
border-color: #0084ff;
}
.telegram:hover {
background: #229ed9;
color: white;
border-color: #229ed9;
}
.x:hover {
background: #000;
color: white;
border-color: #000;
}
.copy:hover {
background: #333;
color: white;
border-color: #333;
}
.copy-message {
display: none;
margin-top: 12px;
font-size: 13px;
color: #555;
}
/* Mobiteli */
@media (max-width: 600px) {
.share-box {
padding: 16px 10px;
}
.share-buttons {
gap: 6px;
}
.share-btn {
flex: 1 1 calc(50% - 6px);
font-size: 13px;
padding: 0 8px;
}
}
function getShareData() {
return {
url: window.location.href,
title: document.title,
text: document.title
};
}
function shareFacebook() {
const url = encodeURIComponent(window.location.href);
window.open(
'' + url,
'facebook-share',
'width=600,height=500'
);
}
function shareWhatsApp() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(
data.title + '\n' + data.url
);
window.open(
'' + text,
'_blank'
);
}
function shareMessenger() {
const url = encodeURIComponent(window.location.href);
window.open(
'' +
url +
'&app_id=YOUR_FACEBOOK_APP_ID',
'messenger-share',
'width=600,height=500'
);
}
function shareTelegram() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(data.title);
const url = encodeURIComponent(data.url);
window.open(
'' + url + '&text=' + text,
'_blank'
);
}
function shareX() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(data.title);
const url = encodeURIComponent(data.url);
window.open(
'' +
text +
'&url=' +
url,
'x-share',
'width=600,height=500'
);
}
function copyLink() {
const url = window.location.href;
const message = document.getElementById('copy-message');
navigator.clipboard.writeText(url).then(function() {
message.style.display = 'block';
setTimeout(function() {
message.style.display = 'none';
}, 2500);
}).catch(function() {
prompt('Kopirajte poveznicu:', url);
});
}
OD „TEORIJE ZAVJERE” DO JAVNO IZGOVORENIH RIJEČ – PDFPreuzmi
Godinama smo slušali da je „Novi svjetski poredak” samo teorija zavjere, zato kada visoki državni dužnosnik na 81. Općoj skupštini Ujedinjenih naroda govori upravo o „Novom svjetskom poretku”, i to u kontekstu niti manje niti više već digitalnog identiteta, valja se zapitati postaje li još jedna “teorija zavjere” stvarnost?
Naime, Ibrahim Hadejia, zamjenik šefa kabineta nigerijskog predsjednika, rekao je:
„U novom svjetskom poretku digitalni identitet više nije samo pitanje utvrđivanja toga tko smo; on je postao temelj preko kojeg građani pristupaju javnim uslugama, sudjeluju u digitalnom gospodarstvu, ostvaruju financijsku uključenost te komuniciraju s državama i institucijama.”
"In the New World Order, Digital Identity is no longer about establishing who we are; it’s the foundation through which citizens access public services, participate in digital economy, benefit from financial inclusion, engage with govs" Nigeria Dep Chief of Staff Ibrahim Hadejia — Tim Hinchliffe (@TimHinchliffe) September 22, 2026
Zašto visoki državni dužnosnik govori o „Novom svjetskom poretku” kada govori o digitalnom identitetu? U istoj rečenici, kontekstu? I još važnije, što digitalni ID zaista predstavlja? Da li je samo elektronička osobna iskaznica, kao što nas se uvjerava, ili je nešto mnogo više i šire, jer u istoj raspravi direktorica nigerijskog NIMC-a opisala je njihov NINAuth digitalni novčanik kao sustav koji je zamišljen kao jedna prijava za pristup državnim i privatnim uslugama, uz mogućnost prekogranične interoperabilnosti.
Ako pratite temu digitalizacije, digitalnog ID ili digitalne valute, onda prekogranična interoperabilnost nije novost za vas, ali je pitanje vidite li širu sliku?
DIGITALNI ID NIJE IDEJA OD JUČER
Ovo nije počelo 2026. Ideja digitalnog identiteta nije nastala preko noći. Korijeni sežu u prve godine interneta, kada su vlade i korporacije shvatile da digitalnim prostorom treba “upravljivi identitet” na način da se svaki korisnik jednoznačno prepozna, prati i usmjeri, a nakon napada 11. rujna 2001., zapadne zemlje počinju graditi sustave nadzora u ime borbe protiv terorizma. Biometrijske putovnice, baze otisaka prstiju i centralne evidencije postaju standard. U isto vrijeme tehnološki divovi (Microsoft, IBM, Oracle) razvijaju koncepte „digitalnog ID managementa“, ideju da svaka osoba ima jedinstveni digitalni identifikator koji može koristiti u svim online uslugama.
S razvojem pametnih telefona i masovnim prelaskom poslovanja i administracije na internet, pojavila se potreba za jedinstvenim “loginom”. Google, Facebook i Apple postaju privatni davatelji digitalnog identiteta — kroz funkcije “Sign in with…”. Time su prvi put korporacije, a ne države, postale “čuvari identiteta” milijardi ljudi.
I tako se oko 2015. godine pojavljuju međunarodne inicijative koje povezuju državni i privatni sektor u izgradnji globalno interoperabilnog sustava identiteta:
ID2020 Alliance (osnovana 2016.) – partnerstvo između Microsofta, GAVI (Globalne alijanse za cijepljenje, financirane od zaklade Gates), Accenturea i UN-ovih agencija. Cilj: „osigurati digitalni ID za svakog čovjeka na planetu“.
World Economic Forum (WEF) – u svojim dokumentima o „Četvrtoj industrijskoj revoluciji“ i „Digital Identity Frameworku“ otvoreno govori o digitalnom identitetu kao temelju buduće ekonomije, zdravstva i upravljanja građanima.
Svjetska banka pokreće program ID4D (Identification for Development) s ciljem da do 2030. godine svi ljudi imaju digitalni identitet, posebno u zemljama u razvoju.
A ono što se događa zadnjih godina, od WEF-ovog izvještaja pod nazivom „Social Implications of the Metaverse”, u kojem se digitalni identitet razmatra kao važan element pristupa obrazovnim, financijskim i društvenim mogućnostima, do izjava čelnika i rada EU na implementaciji digitalnog ID manje više je poznato.
A razvoj ide dalje. Digitalni identitet. Digitalni novčanik. Interoperabilnost. Digitalne javne usluge. Digitalna plaćanja. Financijska uključenost. KYC i e-KYC. Razmjena podataka. Umjetna inteligencija. AI agenti. I sada dolazimo do mnogo većeg pitanja: Što se događa kada se sve to počne međusobno povezivati, i to na međunarodnoj, planetarnoj razini?
Ako digitalni ID omogućuje pristup javnim uslugama…Ako digitalni novčanik nosi različite vjerodajnice… Ako različiti sustavi mogu međusobno komunicirati…Ako se financije, zdravstvo, obrazovanje, porezi i druge usluge digitaliziraju…Ako AI može obrađivati goleme količine tih podataka…hoće li nastati sustav koji ne samo da zna tko smo, nego može gotovo u stvarnom vremenu povezivati ono što radimo kroz različite dijelove društva, i ne samo na razini države, već država?
Da li je upravo iz tog razloga Ibrahim Hadejia, zamjenik šefa kabineta nigerijskog predsjednika o digitalnom ID govorio u kontekstu “Novog svjetskog poretka?”. Dakle jedne svjetske vlade, jedne svjetske valute?
I tako dolazimo do sljedećeg pitanja.
TKO ĆE UPRAVLJATI UMREŽENIM SUSTAVOM?
Zamislimo budućnost u kojoj različiti digitalni sustavi mogu međusobno razgovarati.
Država sa državom. Država – Banke. Država – Zdravstvo. Porezni sustav. Obrazovanje. Putovanja. Digitalna imovina. Trgovina. Digitalna plaćanja. Javne usluge. Država – Privatne platforme. A iznad svega toga umjetna inteligencija i AI agenti koji mogu obrađivati podatke, komunicirati između država, sustava i izvršavati određene zadatke. Jer ali ako govorimo o smjeru razvoja digitalne infrastrukture i interoperabilnosti, savim je legitimno pitati “Hoće li sustavi jednog dana biti međusobno povezani i komunicirati gotovo neprekidno?“
Hoće li AI agent moći provjeriti naš identitet? Naša prava? Naše dozvole i zatim samostalno izvršiti određenu radnju? Hoće li to biti trenutak kada možemo reći da je uspostavljena jedna svjetska vlada (NWO)? Trenutak kada je stvorena nad-država sa AI na čelu? Tehnokracija?
Već smo pisali o ovoj temi, i mislim da je odgovor jasan.
Ovo su pitanja kontrole i moći. Jer svaka infrastruktura koja postane neophodna za svakodnevni život dobiva određenu moć nad onima koji o njoj ovise.
Zato pitanje za neupućene nije samo „Koliko će digitalni sustav moći učiniti za nas?” Nego, „Koliko će čovjek moći učiniti bez njega?”
A ŠTO AKO KAŽEMO NE?
E tu dolazimo do možda najvažnijeg pitanja od svih. Što s čovjekom koji kaže NE? Što s onim tko ne želi digitalni ID? Hoće li moći normalno koristiti javne usluge? Hoće li moći otvoriti račun? Putovati? Koristiti zdravstvene usluge? Kupovati? Primati novac? Obrazovati svoju djecu? Hoće li postojati stvarna alternativa? Ili će alternativa formalno postojati, ali će s vremenom postajati sve teža, sporija i skuplja?
A što s čovjekom koji prihvati digitalni ID, ali odbije nešto drugo? Ako kaže NE određenom medicinskom postupku? Ako odbije određeno cijepljenje? Ako ne želi biometrijsku identifikaciju? Ako ne želi dijeliti određene podatke? Ako ne želi koristiti digitalno plaćanje? Ako želi koristiti gotovinu?
Ako ne želi da odluku o njemu donosi algoritam, da li će moći birati čovjeka umjesto algoritma, AI agenta? Što s čovjekom koji želi izaći iz nekog digitalnog sustava? Da li će moći reći NE, i nastaviti normalno živjeti?
Jer prihvatiti jedan digitalni identitet ne znači pristati na sve što će se jednoga dana preko njega moći povezati. Zato moramo postaviti pitanje prije, a ne nakon što infrastruktura postane neizostavni dio života, a pitanja je bezbroj, odgovora i garancija nimalo:
Hoće li svaka pojedinačna uporaba zahtijevati našu jasnu suglasnost?
Hoćemo li moći promijeniti mišljenje?
Hoćemo li moći povući suglasnost?
Hoćemo li imati pravo na alternativu?
Hoćemo li imati pravo zahtijevati ljudsku odluku umjesto algoritamske?
Hoćemo li moći živjeti bez digitalnog ID-a bez da izgubimo osnovna građanska prava?
I konačno: Ako kažeš DA digitalnom ID-u, da li ćeš moći bez posljedica reći NE vlasti? Ili će NE značiti isključivanje iz sustava, društva?
Jer sloboda nije samo mogućnost reći DA. Sloboda mora uključivati i mogućnost reći NE. Bez kazne. Bez isključenja. Bez gubitka osnovnih prava. Bez toga da čovjek postane „nekompatibilan” s društvom zato što nije prihvatio određeni digitalni sustav.
Zato pitanje nije samo što tehnologija omogućuje, već i što moguće onemogućuje, poput jednostavnog NE!
Pitanja je još milion, a to bi trebao biti dovoljan razlog da se digitalnom ID, kojeg se, usput rečeno, naša vlada obvezala uvesti do kraja godine, kaže jasno NE, baš kao što su Britanci učinili!
Sve o digitalnom ID i Tehnokraciji možete pronaći OVDJE i OVDJE
DODATAK
Što se tiče održavanja reda, vojske, valja reći da je sam tehnološki sustav militariziran i mogao bi funkcionirati ovako:
AI zapovjedni sustavAI bi mogao objedinjavati obavještajne podatke, satelite, senzore, dronove, kamere, uređaje i komunikacije te pomagati pri donošenju odluka.
Autonomni dronovi i robotski sustaviBespilotne letjelice, kopnena vozila i drugi autonomni sustavi mogli bi obavljati izviđanje, logistiku, nadzor i, u nekim okolnostima, borbene zadaće. To ne znači nužno „roboti-vojnici” poput znanstvene fantastike.
Globalna mreža nadzora i senzoraSateliti, radari, podmorski senzori, dronovi, komunikacijske mreže i drugi izvori podataka mogli bi stvarati gotovo kontinuiranu sliku događaja.
Cyber-vojskaU suvremenom ratovanju vrlo važan dio „vojske” već može biti sposobnost napada i obrane računalnih sustava, komunikacija, energetskih mreža i kritične infrastrukture.
Jedinstvena digitalna identifikacija i autorizacijaU hipotetskom globalnom sustavu mogla bi postojati infrastruktura za provjeru identiteta i ovlasti vojnika, službenika, sustava i AI agenata.
AI agenti koji koordiniraju različite sustaveOvo je možda najzanimljivija mogućnost: ne jedan „superrobot”, nego mreža AI sustava koji koordiniraju logistiku, obavještajne podatke, obranu, komunikacije i resurse.
Ako se države sve više povezuju kroz zajedničke digitalne sustave, hoće li se jednog dana povezivati i njihove sigurnosne i vojne infrastrukture?
Hoće li „svjetska vojska” budućnosti uopće izgledati kao vojska kakvu danas poznajemo?
Ili će njezinu najveću snagu činiti ono što ne izgleda kao vojska: AI, sateliti, dronovi, algoritmi, cyber-sustavi i autonomne platforme?
Ako postoji jedna svjetska vlast, tada očito prijetnja nisu “druge države” već nezadovoljni građani, a tada rat, a samim time i obrana poprima drugačiji oblik i sliku prema javnosti, koja se već nadzire danas.
U tom slučaju prijetnja može biti definirana kao:
terorizam → ekstremizam → cyber-prijetnja → organizirani kriminal → dezinformacije → pobuna → destabilizacija → prijetnja kritičnoj infrastrukturi.
Građani nisu glasali za ovo: Tko stvarno stoji iza digitalnog identiteta?
TEMA SVIH TEMA – DIGITALNI ID: Prava koja se vežu uz digitalni ID, mogu se i ukinuti putem ID‐a, jednim klikom
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.
PODIJELI
Facebook
WhatsApp
Messenger
Telegram
X
Kopiraj poveznicu
Poveznica je kopirana.
.share-box {
margin: 30px 0;
padding: 20px;
border-top: 1px solid #ddd;
border-bottom: 1px solid #ddd;
text-align: center;
font-family: Arial, sans-serif;
}
.share-title {
font-size: 13px;
font-weight: 700;
letter-spacing: 1.5px;
margin-bottom: 15px;
color: #333;
}
.share-buttons {
display: flex;
flex-wrap: wrap;
justify-content: center;
gap: 8px;
}
.share-btn {
display: inline-flex;
align-items: center;
justify-content: center;
min-height: 40px;
padding: 0 14px;
border-radius: 5px;
border: 1px solid #ddd;
background: #fff;
color: #222;
text-decoration: none;
font-size: 14px;
font-weight: 600;
cursor: pointer;
transition: all 0.2s ease;
box-sizing: border-box;
}
.share-btn:hover {
transform: translateY(-1px);
box-shadow: 0 3px 10px rgba(0,0,0,0.08);
}
/* Suptilne boje */
.facebook:hover {
background: #1877f2;
color: white;
border-color: #1877f2;
}
.whatsapp:hover {
background: #25d366;
color: white;
border-color: #25d366;
}
.messenger:hover {
background: #0084ff;
color: white;
border-color: #0084ff;
}
.telegram:hover {
background: #229ed9;
color: white;
border-color: #229ed9;
}
.x:hover {
background: #000;
color: white;
border-color: #000;
}
.copy:hover {
background: #333;
color: white;
border-color: #333;
}
.copy-message {
display: none;
margin-top: 12px;
font-size: 13px;
color: #555;
}
/* Mobiteli */
@media (max-width: 600px) {
.share-box {
padding: 16px 10px;
}
.share-buttons {
gap: 6px;
}
.share-btn {
flex: 1 1 calc(50% - 6px);
font-size: 13px;
padding: 0 8px;
}
}
function getShareData() {
return {
url: window.location.href,
title: document.title,
text: document.title
};
}
function shareFacebook() {
const url = encodeURIComponent(window.location.href);
window.open(
'' + url,
'facebook-share',
'width=600,height=500'
);
}
function shareWhatsApp() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(
data.title + '\n' + data.url
);
window.open(
'' + text,
'_blank'
);
}
function shareMessenger() {
const url = encodeURIComponent(window.location.href);
window.open(
'' +
url +
'&app_id=YOUR_FACEBOOK_APP_ID',
'messenger-share',
'width=600,height=500'
);
}
function shareTelegram() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(data.title);
const url = encodeURIComponent(data.url);
window.open(
'' + url + '&text=' + text,
'_blank'
);
}
function shareX() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(data.title);
const url = encodeURIComponent(data.url);
window.open(
'' +
text +
'&url=' +
url,
'x-share',
'width=600,height=500'
);
}
function copyLink() {
const url = window.location.href;
const message = document.getElementById('copy-message');
navigator.clipboard.writeText(url).then(function() {
message.style.display = 'block';
setTimeout(function() {
message.style.display = 'none';
}, 2500);
}).catch(function() {
prompt('Kopirajte poveznicu:', url);
});
}
]]>
PROBLEM JE U PLATFORMI, A RJEŠENJE TRAŽE U PROVJERI DOBI. ZAŠTO?
/manipulacije/problem-je-u-platformi-a-rjesenje-traze-u-provjeri-dobi-zasto
Thu, 17 Sep 2026 17:35:33 +0000
/?p=21840
PODIJELI
Facebook
WhatsApp
Messenger
Telegram
X
Kopiraj poveznicu
Poveznica je kopirana.
.share-box {
margin: 30px 0;
padding: 20px;
border-top: 1px solid #ddd;
border-bottom: 1px solid #ddd;
text-align: center;
font-family: Arial, sans-serif;
}
.share-title {
font-size: 13px;
font-weight: 700;
letter-spacing: 1.5px;
margin-bottom: 15px;
color: #333;
}
.share-buttons {
display: flex;
flex-wrap: wrap;
justify-content: center;
gap: 8px;
}
.share-btn {
display: inline-flex;
align-items: center;
justify-content: center;
min-height: 40px;
padding: 0 14px;
border-radius: 5px;
border: 1px solid #ddd;
background: #fff;
color: #222;
text-decoration: none;
font-size: 14px;
font-weight: 600;
cursor: pointer;
transition: all 0.2s ease;
box-sizing: border-box;
}
.share-btn:hover {
transform: translateY(-1px);
box-shadow: 0 3px 10px rgba(0,0,0,0.08);
}
/* Suptilne boje */
.facebook:hover {
background: #1877f2;
color: white;
border-color: #1877f2;
}
.whatsapp:hover {
background: #25d366;
color: white;
border-color: #25d366;
}
.messenger:hover {
background: #0084ff;
color: white;
border-color: #0084ff;
}
.telegram:hover {
background: #229ed9;
color: white;
border-color: #229ed9;
}
.x:hover {
background: #000;
color: white;
border-color: #000;
}
.copy:hover {
background: #333;
color: white;
border-color: #333;
}
.copy-message {
display: none;
margin-top: 12px;
font-size: 13px;
color: #555;
}
/* Mobiteli */
@media (max-width: 600px) {
.share-box {
padding: 16px 10px;
}
.share-buttons {
gap: 6px;
}
.share-btn {
flex: 1 1 calc(50% - 6px);
font-size: 13px;
padding: 0 8px;
}
}
function getShareData() {
return {
url: window.location.href,
title: document.title,
text: document.title
};
}
function shareFacebook() {
const url = encodeURIComponent(window.location.href);
window.open(
'' + url,
'facebook-share',
'width=600,height=500'
);
}
function shareWhatsApp() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(
data.title + '\n' + data.url
);
window.open(
'' + text,
'_blank'
);
}
function shareMessenger() {
const url = encodeURIComponent(window.location.href);
window.open(
'' +
url +
'&app_id=YOUR_FACEBOOK_APP_ID',
'messenger-share',
'width=600,height=500'
);
}
function shareTelegram() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(data.title);
const url = encodeURIComponent(data.url);
window.open(
'' + url + '&text=' + text,
'_blank'
);
}
function shareX() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(data.title);
const url = encodeURIComponent(data.url);
window.open(
'' +
text +
'&url=' +
url,
'x-share',
'width=600,height=500'
);
}
function copyLink() {
const url = window.location.href;
const message = document.getElementById('copy-message');
navigator.clipboard.writeText(url).then(function() {
message.style.display = 'block';
setTimeout(function() {
message.style.display = 'none';
}, 2500);
}).catch(function() {
prompt('Kopirajte poveznicu:', url);
});
}
Prije nego što krenemo putem u kojem sustav mora utvrđivati imaš li 12, 14, 17, 18 ili 50 godina, trebali bismo se zapitati, zašto sustav mijenja pristup, a ne način na koji platforme, društvene mreže funkcioniraju, a čime stvaraju ovisnost, gubitak koncentracije itd., jer koliko znamo problem nije samo tko je na mreži, već kako mreža utječe na korisnika, imao on 5, 10 ili 50 godina.
Jer problem nije samo u djeci. Platforme od kojih danas vlasti kao pokušavaju “zaštititi” djecu, istodobno su dizajnirane tako da i odrasli beskonačno skrolaju, stalno provjeravaju obavijesti, traže novu nagradu, gube koncentraciju i sve teže ostaju duže vrijeme uz jednu misao.
Beskonačno skrolanje. Automatsko pokretanje videa. Push obavijesti. Streakovi. Algoritmi koji uče što nas najviše zadržava. Sadržaj koji se neprestano prilagođava našim slabostima i interesima nisu slučajni elementi dizajna, već ciljani, zašto se onda njima ne pozabave vlasti?
Europska komisija je upravo zbog takvih elemenata 2026. pokrenula postupke protiv TikToka te preliminarno utvrdila probleme s dizajnom Instagrama i Facebooka, navodeći između ostalog, upravo beskonačno skrolanje, autoplay, push obavijesti i personalizirane preporuke.
Zašto onda razgovaramo o provjeri dobi umjesto o namjerno dizajnu društvenih mreža?
Jer smjer bi trebao biti ukidanje i zabrana elemenata platformi, a koji stvaraju ovisnost i gubitak koncentracije kod svih uzrasta, ne samo kod djece. Cilj bi trebao biti zaštititi sve, ne do određene dobi već za života.
AKO SU DRUŠTVENE MREŽE PROBLEM, ZAŠTO NE PROMIJENE NJIHOV DIZAJN?
Kako?
Tako da Feed ima kraj.
Tako da se video ne pokreće sam.
Tako da se ukinu obavijesti koje vuku čovjeka natrag na mrežu. Izmjenom algoritama koji nagrađuju bijes i beskonačno zadržavanje.
Omogućavanjem kronološkog feeda i više stvarnog sadržaja, a manje mamaca za pažnju.
Što nije samo dobro za djecu, već i za odrasle. Jer ako je nešto štetno za dječju pažnju, nije zdravo ni za odraslu, što možemo jasno vidjeti u vlastitoj okolini.
Zato bi pravi put trebao biti mijenjanje platforme, a ne provjera dobi. Jer ako platforme izbace manipulativni dizajn, da li problem još postoji? Ako platforme ne uzrokuju gubitak pažnje i koncentracije, ne stvaraju ovisnost, da li su problem?
Put koji vidimo odabiru vlasti je put uvjetovanja korisnika, koji na kraju i dalje dobiva štetan manipulativni sadržaj, platformu koja i dalje izaziva ovisnost, samo uz provjeru dobi, kontrolu.
Zašto? Da bi ljudi zbog ovisnosti o mrežama pristali na digitalni ID u svrhu pristupa istima, a sutra u svrhu pristupa samom internetu koji, kao što vidimo, sve više postaje temelj samog sustava te pristupa sustavu.
Ne trebamo birati između sigurnosti djece i slobode, jer možemo tražiti oboje. Mozemo zaštititi i djecu i sve korisnike promjenom samih platformi, ali očito to nije u interesu.
PROBLEM JE U PLATFORMI, A RJEŠENJE TRAŽE U PROVJERI ČOVJEKA. ZAŠTO?
KAKO BI DRUŠTVENE MREŽE MOGLE SMANJITI OVISNOST / ILI IH VLASTI NA TO PRISILITI?
1. UKINUTI BESKONAČNO SKROLANJEFeed treba imati kraj. Nakon određenog broja objava: „Dosegnuli ste kraj sadržaja.”Čovjek tako dobiva prirodnu točku za prestanak.
2. ISKLJUČITI AUTOMATSKO POKRETANJE VIDEAVideo ne treba krenuti sam. Korisnik treba sam odlučiti želi li ga pogledati.
3. UKINUTI AUTOMATSKI PRIJELAZ NA SLJEDEĆI VIDEOJedan video → kraj → odluka korisnika.Ne: video → video → video → video…
4. OGRANIČITI PUSH OBAVIJESTINe treba nas svakih nekoliko minuta obavještavati da je netko nešto objavio, lajkao ili komentirao. Posebno ne noću.
5. UKINUTI „STREAKOVE” I SLIČNE MEHANIZMESustav ne bi trebao stvarati osjećaj:„Ako danas ne uđeš, nešto ćeš izgubiti.”
6. ALGORITAM NE BI TREBAO BITI OPTIMIZIRAN ZA VRIJEME PROVEDENO NA MREŽICilj ne bi trebao biti: „Kako da korisnik ostane još jedan sat?”nego: „Kako da korisniku prikažemo relevantan sadržaj bez nepotrebnog zadržavanja?”
7. MANJE ALGORITAMSKOG POJAČAVANJA EMOCIJAAko sadržaj izaziva bijes, strah, sukob ili šok i upravo zato dobiva više pažnje, algoritam ne bi trebao automatski zaključiti da ga treba još više širiti.
8. OMOGUĆITI PRAVI KRONOLOŠKI FEEDKorisnik treba moći odabrati:„Želim vidjeti objave redom kako su objavljene.”Bez algoritma koji odlučuje što moraš gledati.
9. OMOGUĆITI POTPUNO ISKLJUČIVANJE PERSONALIZIRANIH PREPORUKANe samo „prilagodi algoritam”, nego stvarna opcija:„Nemoj koristiti moje ponašanje za preporučivanje sadržaja.”
10. SAKRITI BROJ LAJKOVA I PRATITELJAPosebno za djecu i mlade. Manje stalnog uspoređivanja i traženja društvene potvrde.
11. UVESTI OBAVEZNE PAUZE — ALI BEZ MANIPULACIJENakon određenog vremena platforma može upozoriti:„Već ste proveli 60 minuta ovdje.”Bez gumba tipa „Nastavi još malo” koji korisnika ponovno uvlači unutra.
12. NOĆNI MIRZa maloljetnike, primjerice, automatski ugasiti push obavijesti tijekom noći. Za odrasle omogućiti jednostavan „mirni način”.
13. VIŠE SADRŽAJA KOJI POTIČE STVARANJE, MANJE BESKONAČNE KONZUMACIJEUmjesto da dijete nakon videa automatski dobije još 20 videa, platforma može ponuditi mogućnost da nešto nauči, napravi, napiše, istraži ili razgovara.
I možda najvažnije:
Platforma bi trebala biti uspješna onda kada je korisnik dobio ono zbog čega je došao — a ne onda kada ga je uspjela zadržati što dulje.
To bi promijenilo samu filozofiju društvenih mreža. I to vrijedi i za dijete od 13 godina i za odraslog od 50 godina.
Jer ako je problem u dizajnu koji čovjeka neprestano vuče natrag, onda je logično prvo promijeniti dizajn platforme, a tek onda razgovarati o tome kako dokazivati tko joj smije pristupiti.
Da li se slažete?
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.
PODIJELI
Facebook
WhatsApp
Messenger
Telegram
X
Kopiraj poveznicu
Poveznica je kopirana.
.share-box {
margin: 30px 0;
padding: 20px;
border-top: 1px solid #ddd;
border-bottom: 1px solid #ddd;
text-align: center;
font-family: Arial, sans-serif;
}
.share-title {
font-size: 13px;
font-weight: 700;
letter-spacing: 1.5px;
margin-bottom: 15px;
color: #333;
}
.share-buttons {
display: flex;
flex-wrap: wrap;
justify-content: center;
gap: 8px;
}
.share-btn {
display: inline-flex;
align-items: center;
justify-content: center;
min-height: 40px;
padding: 0 14px;
border-radius: 5px;
border: 1px solid #ddd;
background: #fff;
color: #222;
text-decoration: none;
font-size: 14px;
font-weight: 600;
cursor: pointer;
transition: all 0.2s ease;
box-sizing: border-box;
}
.share-btn:hover {
transform: translateY(-1px);
box-shadow: 0 3px 10px rgba(0,0,0,0.08);
}
/* Suptilne boje */
.facebook:hover {
background: #1877f2;
color: white;
border-color: #1877f2;
}
.whatsapp:hover {
background: #25d366;
color: white;
border-color: #25d366;
}
.messenger:hover {
background: #0084ff;
color: white;
border-color: #0084ff;
}
.telegram:hover {
background: #229ed9;
color: white;
border-color: #229ed9;
}
.x:hover {
background: #000;
color: white;
border-color: #000;
}
.copy:hover {
background: #333;
color: white;
border-color: #333;
}
.copy-message {
display: none;
margin-top: 12px;
font-size: 13px;
color: #555;
}
/* Mobiteli */
@media (max-width: 600px) {
.share-box {
padding: 16px 10px;
}
.share-buttons {
gap: 6px;
}
.share-btn {
flex: 1 1 calc(50% - 6px);
font-size: 13px;
padding: 0 8px;
}
}
function getShareData() {
return {
url: window.location.href,
title: document.title,
text: document.title
};
}
function shareFacebook() {
const url = encodeURIComponent(window.location.href);
window.open(
'' + url,
'facebook-share',
'width=600,height=500'
);
}
function shareWhatsApp() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(
data.title + '\n' + data.url
);
window.open(
'' + text,
'_blank'
);
}
function shareMessenger() {
const url = encodeURIComponent(window.location.href);
window.open(
'' +
url +
'&app_id=YOUR_FACEBOOK_APP_ID',
'messenger-share',
'width=600,height=500'
);
}
function shareTelegram() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(data.title);
const url = encodeURIComponent(data.url);
window.open(
'' + url + '&text=' + text,
'_blank'
);
}
function shareX() {
const data = getShareData();
const text = encodeURIComponent(data.title);
const url = encodeURIComponent(data.url);
window.open(
'' +
text +
'&url=' +
url,
'x-share',
'width=600,height=500'
);
}
function copyLink() {
const url = window.location.href;
const message = document.getElementById('copy-message');
navigator.clipboard.writeText(url).then(function() {
message.style.display = 'block';
setTimeout(function() {
message.style.display = 'none';
}, 2500);
}).catch(function() {
prompt('Kopirajte poveznicu:', url);
});
}
]]>
KAKO SMO KRAJOLIK PRETVORILI U SUSTAV ZA ODVODNJU, I ONDA SE POČELI ČUDITI SUHIM RIJEKAMA
/veliki-reset/kako-smo-krajolik-pretvorili-u-sustav-za-odvodnju-i-onda-se-poceli-cuditi-suhim-rijekama
Mon, 10 Aug 2026 18:39:46 +0000
/?p=21835
Poplava danas, suša sutra: paradoks našeg upravljanja vodom – iliti, kako smo vodu pretvorili u otpad
Suša i manjak oborina samo su dio priče o kojoj svakodnevno slušamo u medijima, cijela priča uključuje asfalt, beton, kanale, uništene močvare i sustave koji vodu, što je brže moguće, odvode iz krajolika u more, rijeke ili jezera.
Prema podacima Europskog opservatorija za sušu, mnoge velike europske rijeke tijekom ovog ljeta bilježe iznimno niske protoke.
Naravno, jedan od razloga je manjak oborina i visoke temperature, ali postoji razlog i pitanje koje nitko ne postavlja: Što smo napravili s vodom koja je ipak pala, i to u rekordim količinama u rekordno kratkom vremenu?
Jer problem nije samo u tome koliko kiše padne, već i koliko dugo voda ostane na kopnu. Stoljećima smo mijenjali krajolik tako da vodu što brže odvedemo. Betonirali smo i asfaltirali ogromne površine.
Izgradili smo sustave oborinske odvodnje koji kišnicu skupljaju i odvode u kanale, potoke, rijeke, jezera, a u mnogim obalnim područjima izravno prema moru.
Ispravljali smo i kanalizirali rijeke koje su se nekada prirodno vijugale, usporavale i izlijevale u svoje poplavne ravnice.
Isušivali smo močvare, prirodne spremnike vode.
Sjekli smo šume čiji korijenski sustavi omogućuju infiltraciju i zadržavanje vode u tlu. Isušivali smo i degradirali tlo koje je nekada moglo djelovati poput ogromne spužve, i onda se čudimo kada nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije gledamo prazna riječna korita i povijesno niske vodostaje.
Ili visoke, jer ovu nisu samo sustavi koji su zadržavali vodu za kasnije, ovo su i prirodni sustavi koji su sprječavali poplave.
VODA NIJE NESTALA PREBRZO SMO JE ODVELI DALJE
Kada na prirodan krajolik padne velika količina kiše, voda ne odlazi sva odmah nizbrdo, dio ulazi u tlo, dio puni podzemne vode, dio ostaje u močvarama i poplavnim ravnicama.
Dio se zadržava u šumama i vegetaciji, a podzemne vode zatim mjesecima postupno hrane izvore, potoke i rijeke, a to je prirodni sustav koji omogućuje da rijeka teče i dugo nakon posljednje velike kiše.
Ali kada istu količinu kiše spustimo na beton, asfalt i druge nepropusne površine, situacija se mijenja, jer voda se pretvara u površinsko otjecanje. Slivnici je skupljaju. Cijevi je odvode. I umjesto da dio te vode ostane u krajoliku i postupno se vraća rijekama kroz podzemlje, ona vrlo brzo napušta područje. Na kraju može završiti u rijeci i u kratkom roku podići vodostaj, izazvati poplavu, jezeru ili, osobito u obalnim područjima, izravno u moru.
I tu nastaje paradoks.
Možemo imati ogromnu količinu vode tijekom jedne oluje, a istodobno nekoliko tjedana kasnije imati suhe potoke i niske rijeke. Vodu nismo izgubili iz planeta. Izgubili smo sposobnost krajolika da je zadrži. Uništili smo tu sposobnost, i o tome nitko ne govori.
A ONDA GOVORIMO O „PRILAGODBI KLIMI“
Naravno da suše, temperature i promjene režima oborina igraju svoju ulogu. Ali ako je krajolik dizajniran tako da vodu što brže odvodi, svaka suša postaje još teža i izraženija.
Ne možemo kontrolirati svaku kap kiše, ali možemo odlučiti hoćemo li je zadržati ili ćemo je što prije poslati niz cijev u more.
Stoga, umjesto da paničarimo i širimo paniku, možemo pogledati oko sebe, uvidjeti i priznati greške, i ponovno stvarati šume i agrošumske sustave, obnovljena tla koja upijaju i zadržavaju vodu, močvare i druga prirodna područja za zadržavanje vode, poplavne ravnice, prirodno vijugave riječne tokove, prirodne brane i močvarna staništa koja stvaraju dabrovi, urbane površine koje propuštaju vodu umjesto da je samo odvode što dalje od nas, kao da je više ne trebamo.
To nije samo zaštita prirode, to je istinska vodna infrastruktura, za koju svaki mjesec plaćamo, financiramo da se uništi. (Slivne vode, oborinske vode…)
I dugoročno je jeftinija i otpornija od betona, što je očito danas, jer betonski kanal vodu što prije odvodi, dok prirodan krajolik vodu zadržava.
A ono što danas zadržimo u tlu može sutra biti upravo ono što održava rijeku živom.
I zato pitanje nije samo „Zašto nema dovoljno kiše?” “Do kada će trajati visoke temperature?”
Moramo pitati i „Zašto smo napravili i izgradili krajolik iz kojeg voda tako brzo odlazi?”
Jer kada kiša padne na beton, ona može postati poplava, čemu sve češće svjedočimo, ali kada ista ta voda padne na zdravu šumu, močvaru i živo tlo, ona može postati zaliha vode za mjesece koji dolaze.
Poput izvora u planinskom području koji nikad ne presušuje.
Priroda je milijunima godina razvijala sustav za upravljanje vodom. Mi smo ga velikim dijelom zamijenili betonom, cijevima i kanalima, a sada, kada rijeke presušuju, bavimo se posljedicom, ne uzrokom.
Vrijeme je da prestanemo prirodu prilagođavati sebi, i da se počnemo prilagođavati prirodi, njezinim ciklusima.
Da vodu ponovno vratimo i zadržimo u krajoliku. Da ne dopustimo da svaka kap kiše postane otpadna voda. Da ne tretiramo kišu kao nešto čega se moramo što prije riješiti.
Nego kao ono što je oduvijek i bila, izvir i temelj života.
Možda ne možemo kontrolirati koliko će kiše pasti, ali možemo odlučiti koliko ćemo je zadržati.
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.
]]>
“VODNI BANKROT” – Voda nije nestala, kao što nije nestala kada je nestalo Panonsko more
/opcenito/vodni-bankrot-voda-nije-nestala-kao-sto-nije-nestala-kada-je-nestalo-panonsko-more
Mon, 10 Aug 2026 18:34:01 +0000
/?p=21832
Voda je samo promijenila lokaciju. Jer voda ne prestaje postojati, ona kruži, mijenja svoje agregatno stanje i mjesto, iz oceana u atmosferu, u oblake, rijeke, podzemne vode, led i natrag.
Zato je danas pomalo smiješno kada čujemo izraze poput “vodni bankrot”, kao da Zemlja ostaje bez vode.
Zapravo, problem je prije svega u raspodjeli, upravljanju i dostupnosti.
Jer ako je čovječanstvo sposobno izvaditi sirovu naftu kilometrima ispod površine, preraditi je u tisuće proizvoda i dopremiti do gotovo svakog kutka planeta. Ako je sposobno izgraditi takav globalni energetski sustav, tada je, ako će to biti potrebno u budućnosti, sposobno i razviti i izgraditi sustave koji osiguravaju dostupnost vode tamo gdje je trenutno nedostaje.
Pobogu živimo na plavom planetu, dakle planetu koja je više od 70% prekrivena vodom.
Rasprava zato ne bi trebala biti o tome “nestaje li voda”, nego što činimo da je pročistimo i dopremio do svakog čovjeka, svakog poljoprivrednog zemljišta na bilo kojem dijelu planete.
Zanimljiv je podatak da kada bi se sva voda na Zemlji rasporedila ravnomjerno po cijeloj površini planeta, prekrila bi ga slojem dubokim oko 2,7 kilometara.
Mislim da to govori dovoljno.
Kao i činjenica da je danas na planetu količina vode gotovo ista kao i prije 3. 5. ili 7. tisuća godina.
Naravno, ne možeš je samo zagrabit čašom i popiti, ali zato postoje tehnologije desolizacije i filtracije, kao što bi se, siguran sam, uskoro otkrile nove, i jeftinije i efikasnije.
PODZEMNE VODE
Prema nekim podacima, podzemne vode čine oko 30 % sve slatke vode na Zemlji, što je oko stotinu puta više vode nego što je ima u svim rijekama i jezerima zajedno.
Pitka podzemna voda može se pronaći na nekoliko metara, kao kod mene, pa na do više kilometara dubine.
Europa srećom ima vrlo bogate podzemne zalihe vode. Čak i kada bi velike rijeke privremeno imale vrlo nizak vodostaj, mnogi gradovi mogli bi se još dugo opskrbljivati podzemnim vodama.
Dakle, presušivanje rijeka ne znači automatski da je nestala podzemna pitka voda, jer na mnogim područjima postoje duboki vodonosnici koji mogu osiguravati vodu još dugo vremena.
Tek ako bi godinama bilo vrlo malo oborina, mnogi podzemni vodonosnici počeli bi se postupno iscrpljivati.
Što ne znači da ne bi imali velikih problema u poljoprivredi i industriji, u opskrbi strujom itd.
Zanimljivo je da su mnoge drevne civilizacije propale upravo zato što su dugotrajne suše uništile njihovu poljoprivredu, a ne zato što je “nestalo vode” u apsolutnom smislu.
Možda bi u tom scenariju imali i sreće u nesreći, jer je naša poljoprivreda već uništena.
NASTAVAK: KAKO SMO KRAJOLIK PRETVORILI U SUSTAV ZA ODVODNJU, I ONDA SE POČELI ČUDITI SUHIM RIJEKAMA
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.
]]>
Prijedlog ustavne zaštite gotovog novca u Republici Hrvatskoj – Vrijeme je za ozbiljnu javnu raspravu
/politika/prijedlog-ustavne-zastite-gotovog-novca-u-republici-hrvatskoj-vrijeme-je-za-ozbiljnu-javnu-raspravu
Mon, 20 Jul